Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2025. godine uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti uređuje načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelje društvene skrbi za zdravlje stanovništva, sadržaj i organizacijske oblike obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

Zakonskim prijedlogom uređuju se sljedeća pitanja: 

1. Postrožavaju se uvjeti za obavljanje privatne prakse u ordinaciji: protiv zdravstvenog radnika ne smije biti pokrenut kazneni postupak niti smije biti pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Prema važećim odredbama privatnu praksu ne može obavljati zdravstveni radnik koji je pravomoćno osuđen za neko od navedenih kaznenih djela ako uključuje rad s djecom.

2. Zapreke za prijam u radni odnos u sustavu zdravstva: propisuju se zapreke za primanje u radni odnos osobe protiv koje je pokrenut kazneni postupak ili koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta. Predloženim izmjenama je proširena i obveza poslodavca da, prilikom primanja u radni odnos, po službenoj dužnosti pribavi dokaz da se protiv osobe koja se prima u radni odnos u sustavu zdravstva, ne vodi kazneni postupak za ta kaznena djela. Ako je protiv radnika u sustavu zdravstva pokrenut kazneni postupak za neko od navedenih kaznenih djela, uvodi se nova obveza poslodavca, obvezan je udaljiti toga radnika od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude. Novinu predstavlja obveza poslodavca da ako radnik bude pravomoćno osuđen za neko od navedenih kaznenih djela, mora otkazati radniku ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu. A u slučaju obustave kaznenog postupka ili donošenja pravomoćne presude kojom se radnik oslobađa od odgovornosti, radniku se nadoknađuje razlika između isplaćenog postotka i punog iznosa naknade plaće od prvoga dana udaljenja. ''Sve navedene novine predlažu se u cilju zaštite prava i dostojanstva pacijenata, ali i u cilju zaštite dostojanstva zdravstvenih radnika (…).''

3. Ukidanje obveze obavljanja pripravničkog staža te polaganja stručnog ispita: ''Predloženim izmjenama brišu se odredbe kojima je propisana obveza obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita za primalju - asistenticu, fizioterapeutskog tehničara, prvostupnika fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskog tehničara, prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarnog inženjera, sanitarnog tehničara, prvostupnika radne terapije, prvostupnika radiološke tehnologije, dentalnog tehničara, dentalnog asistenta i farmaceutskog tehničara.'' Međutim, propisana je mogućnost rada pod nadzorom za zdravstvene radnike kojima se ukida pripravnički staž i polaganje stručnog ispita, s tim da rad pod nadzorom može trajati najduže 3 mjeseca.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2025. godine.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju cjelovito uređuje pitanje obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj, opseg prava na zdravstvenu zaštitu, druga prava i obveze obvezno osiguranih osoba kao i prava i obveze nositelja osiguranja. Jedan od ciljeva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je osigurati pravičnu dostupnost zdravstvene skrbi svim stanovnicima Republike Hrvatske. Ovaj zakonski prijedlog je usmjeren na povećanje naknade plaće koju osiguranici mogu ostvariti za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad. Naime, naknada plaće koja se isplaćuje tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad nije mijenjana duže vremensko razdoblje te se veže uz proračunsku osnovicu koja se nije mijenjala od 2006.g. Stoga je nužno povećati naknadu plaća kako bi se pratilo povećanje troškova života, minimalne plaće i povećanje naknada korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora.

Zakonskim prijedlogom se mijenjaju odredbe o ''obvezi osobnog pristupa Zavodu osiguranika kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju po osnovi nezaposlenosti, a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status osiguranika utvrđen te se propisuju iznimke od obveze osobnog pristupa Zavodu. Sve aktualnija problematika stjecanja te zadržavanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju osoba koje su izvan sustava rada, odnosno kojima je utvrđen status po osnovi njihove nezaposlenosti te sve učestalije zlouporabe toga statusa potaknula su inicijativu da se status za navedene osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju uvjetuje prijavom i vođenjem u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili osobnim pristupom osiguranih osoba radi provjere okolnosti temeljem kojih im je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju.'' Zakonskim prijedlogom se propisuju i iznimke od obveze osobnog pristupa Zavodu.

Nadalje, mijenjaju se odredbe ''vezane za pravo na naknadu plaće iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja na način da se povećava najniži i najviši iznos naknade plaće koja se ostvaruje na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja i naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog pojave zaraze u okolini osiguranika koja tereti sredstva državnog proračuna.'' Naknada plaće je u tom slučaju limitirana najvišim mjesečnim iznosom za puno radno vrijeme koji sukladno važećem Zakonu ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28 %, odnosno više od 565,04 eura. Također je za puno radno vrijeme i cijeli mjesec propisan i najniži iznos naknade plaće koja iznosi 110,36 eura. (…) Stoga se predlaže povećanje najnižeg i najvišeg mjesečnog iznosa naknada plaće (…) u iznosu od 80 % proračunske osnovice (353,15 eura) za najniži iznos, a 225,5 % proračunske osnovice (995,45 eura) za najviši iznos. Također, propisuje se da naknada plaće iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od sedam godina, umjesto mlađeg od tri godine kako je propisano važećim Zakonom.''

Konačno, mijenjaju se odredbe o pravu na novčanu naknadu za troškove prijevoza osiguranih osoba u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, na način da se ''pravo na naknadu za troškove prijevoza utvrđuje u visini 0,025 % od proračunske osnovice po kilometru između adrese prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe i adrese ugovornog subjekta Zavoda odnosno zdravstvene ustanove u inozemstvu.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator