Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o računovodstvu, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 2064. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Prijedlog zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) se predlaže iz potrebe prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL322/15, 16.12.2022.) (u daljnjem tekstu: CSRD direktiva).

CSRD direktiva stupila je na snagu 5. siječnja 2023., a rok za prijenos iste u nacionalno zakonodavstvo je 6. srpnja 2024. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i o utjecaju samih poduzetnika na društvo i okoliš. Također, cilj je poboljšati izvještavanje o održivosti uz što manji trošak, kako bi se bolje iskoristio potencijal europskog jedinstvenog tržišta prelaskom na potpuno održiv i uključiv gospodarski i financijski sustav.

Zasigurno jedan od najbitnijih elemenata novog zakonodavnog okvira je da će izvještavanje o održivosti biti standardizirano čime će se poboljšati dosljednost i kvaliteta javno dostupnih informacija, sve s glavnim ciljem, a to je stvaranje poticaja za usmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima kako bi se postigao održiv i uključiv rast.

U odnosu na važeći Zakon, najznačajnija novina koju donosi Prijedlog zakona je uvođenje izvještavanja o održivosti za pojedine skupine poduzetnika odnosno proširuje se krug obveznika koji moraju izvještavati o održivosti.

Obveznici izvještavanja o održivosti postat će svi veliki poduzetnici prema kriterijima iz Računovodstvene direktive, odnosno iz Prijedloga zakona te mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište EU-a.

Mikro poduzetnici UCITS fondovi, alternativni investicijski fondovi, obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi te podružnice izuzeti su od obveze izvještavanja o održivosti. Međutim, obveza izvještavanja proširuje se i na poduzetnike iz trećih zemalja koji obavljaju značajnu djelatnost na području EU-a.

Vezano uz sadržaj, zahtjeva se da poduzetnici izvještavaju ne samo o informacijama u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika, već i o informacijama potrebnim za razumijevanje utjecaja aktivnosti poduzetnika na okolišna, društvena i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem.

Prema novom zakonodavnom okviru izvještaj o održivosti bit će sastavni dio izvještaja poslovodstva.

Prijedlogom zakona zahtjeva se da poduzetnici svoje izvještaje poslovodstva sastavljaju i objavljuju u strojno i ljudima čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje u skladu s ESEF uredbom (XHTML formatu - engl. eXtensible Hypertext Markup Language) i da opisno označe svoj izvještaj o održivosti (XBRL oznake - engl. eXtensible Business Reporting Language) uključujući i informacije iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852.

Novost je i da će svi poduzetnici koji su obveznici izvještavanja o održivosti morati izvještavati o održivosti u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (u daljnjem tekstu: ESRS) koje donosi Europska komisija, a uzimajući u obzir tehničke savjete Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (u daljnjem tekstu: EFRAG).

Nadalje, Prijedlogom zakona uvodi se provjera izvještaja o održivosti koju će u Republici Hrvatskoj obavljati revizorska društva.

Poduzetnici će postupno početi izvještavati o održivosti prema određenim rokovima (vidi tablicu 1. Početak izvještavanja o održivosti u Prijedlogu zakona, str. 7.)

Donošenjem Prijedloga zakona, objavljivanje informacija o održivosti bit će prepoznato kao presudno za upravljanje promjenom prema održivom gospodarstvu povezivanjem dugoročne profitabilnosti s društvenom pravdom i zaštitom okoliša.

Prema Prijedlogu zakona poduzetnici će se prvi puta razvrstati prema novim kriterijima.

Ujednačena je terminologija koja će se koristiti u Prijedlogu zakona tako da se koristi samo pojam izvještaj (koje se izrađuje u procesu izvještavanja, a pridjev je izvještajni). Iako i ovakvo rješenje ima nedostataka jer se engleske riječi statement i report prevode isto, ocijenjeno je kao ovo rješenje bolje u odnosu na postojeće u kojem se koriste sinonimi te u Republici Hrvatskoj imamo proces izvještavanja i proces izvješćivanja. Dakle, sa stupanjem na snagu Prijedloga zakona imat ćemo samo proces izvještavanja.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, s Konačnim prijedlogom zakona (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) u važeći Zakon prenose se odredbe Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZi Direktive2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL322/15, 16.12.2022.) (u daljnjem tekstu: CSRD direktiva).

CSRD direktivnom uloga revizorskog društva uvelike se mijenja. Revizorska društva obavljaju zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja te provjeravaju je li izvještaj poslovodstva u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu. Prema novom zakonodavnom okviru revizorska društva neće samo provjeravati je li poduzetnik izradio izvještaj o održivosti, već se zahtjeva njegova provjera.

S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj ne postoje nacionalni standardi, Prijedlogom zakona propisano je kako će se u prijelaznom razdoblju koristiti Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen) (MSIU 3000 - izmijenjen) koji je trenutno najčešće korišten standard u provjeri informacija povezanih s održivošću.

Prijedlogom zakona propisano je kako ograničeno uvjerenje o izvještaju o održivosti može dati revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja, ali i drugo revizorsko društvo, s kojim se takav angažman posebno ugovori. Prilagođen je pojam revizorskih usluga na način da revizorske usluge obuhvaćaju zakonsku reviziju, druge revizorske usluge i provjeru izvještaja o održivosti.

Utvrđeno je kako Ministarstvo financija izdaje odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti.

Prijedlogom zakona, pravila o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad za ovlaštene revizore i revizorska društva iz druge države članice se proširuju na provjeru izvještaja o održivosti kako bi se osigurala usklađenost pravila u pogledu rada ovlaštenog revizora i revizorskog društva iz druge države članice u okviru zakonske revizije i provjere izvještaja o održivosti. Jednako tako, Prijedlogom zakona osigurava se usklađen okvir za izdavanje odobrenja za rad fizičkoj osobi iz treće zemlje, te u slučaju registracije revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

Radi potrebe provjere izvještaja o održivosti Prijedlogom zakona dorađene su odredbe koje se odnose na revizorski ispit (dijeli se na osnovni revizorski ispit i revizorski ispit za održivost.).

Prijedlogom zakona osigurava se da fizička osoba ili ovlašteni revizor koji uz odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije i drugih revizorskih usluga želi imati i odobrenje za rad za obavljanje provjere izvještaja o održivosti mora položiti revizorski ispit za održivosti koji obuhvaća područja u mjeri nužnoj za obavljanje provjere izvještaja o održivosti.

Prijedlogom zakona propisuje se izuzeće za ovlaštene revizore koji već imaju odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga. Oni će moći obavljati provjeru izvještaja o održivosti bez da ispune dodatne zahtjeve odnosno da polože revizorski ispit za održivost. Jednako tako, revizorski ispit za održivost neće morati položiti fizičke osobe koje su podnijele zahtjev za izdavanje odobrenje za rad do 31. prosinca 2024. U ovim slučajevima, ovlašteni revizori ili fizičke osobe koji žele obavljati provjeru izvještaja o održivosti, morat će imati potrebno znanje o izvještavanju o održivosti i provjeri izvještaja o održivosti što će morati dokazati kroz najmanje 30 sati stalnog stručnog usavršavanja počevši od 1. siječnja 2024. osigurava se usklađenost zahtjeva uvedenih za ovlaštene revizore u pogledu obavljanja revizorskih usluga. Zahtjeva se od ovlaštenog revizora da pri provjeri izvještavanja o održivosti posveti dovoljno vremena i ima dovoljno resursa i stručnog znanja kako bi mogao obavljati provjeru izvještaja o održivosti. Proširene su i zadaće revizijskog odbora u pogledu provjere izvještaja o održivosti.

Prijedlogom zakona sustav ispitivanja osiguranja kvalitete proširuje se i na provjeru izvještaja o održivosti. Kao prijelazna mjera, do 31. prosinca 2025., osobe koje obavljaju ispitivanja osiguranja kvalitete povezane s provjerom izvještaja o održivosti izuzete su od zahtjeva da posjeduju relevantno iskustvo u području izvještavanja o održivosti i u području provjere i izvještaja o održivosti ili u drugim uslugama povezanima s održivosti.

Prijedlog zakona o zabrani glifosata

Prijedlog zakona o zabrani glifosata podnio je Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 12. lipnja 2024. godine u kojem predlaže nedopuštanje proizvodnje, stavljanje na tržište i uporabu glifosata na cijelom području Republike Hrvatske za bilo koju upotrebu.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ovim prijedlogom u cijelosti se štiti ljudsko zdravlje budući se pokazalo da je glifosat štetan i to iz više razloga. 

Dok je Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude“, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) tvrdi upravo suprotno.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost. Studije pokazuju kako herbicidi koji sadrže glifosat djeluju kao endokrini prekidači ili disruptori čime znatno utječu na lučenje hormona i na naš endokrini sustav što može ugroziti plodnost kod ljudi. 

Ljudsko zdravlje nije jedino koje može pretrpjeti znatnu štetu zbog uporabe glifosata. EFSA je otkrila veliku dugoročnu opasnost za životinje, uključujući i domaće životinje kao što su krave i ovce. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.  Glifosat i GMO se praktično može smatrati i kao dvije strane iste stvari. Od 61 odobrenih GMO-a u Europskoj uniji za uvoz, više od polovice njih su biljke otporne na glifosat, dizajnirane da se tretiraju tim specifičnim herbicidom. Oboje su alati za istu vrstu poljoprivrede koja je intenzivna, štetna za okoliš i zdravlje te loša za lokalno gospodarstvo. Mnogi slučajevi raka i fizičke deformacije evidentirani su kod ljudi i životinja u Južnoj Americi gdje je na opsežnoj površini zemljišta uzgojena GM soja otporna na glifosate za izvoz stočne hrane u Europu. 

U primjeni postoje i drugi spojevi koji su otrovniji od samog glisofata. Herbicidi kao što je Monsantov proizvod Roundup sadrže koktele kemikalija koje mogu biti otrovnije od samog glifosata s još više rizika za poljoprivrednike, kao i širu populaciju. 

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) naznačila je kao “kritičnu zabrinutost" činjenicu da je osam od ukupno 24 podnositelja zahtjeva, uključujući Monsanto, predstavilo specifikacije za glifosat koje nisu podržane toksikološkom procjenom. Drugim riječima, podaci ispitivanja koje su pružili podnositelji zahtjeva nisu se odnosili na tvari koje su htjeli prodati. U svom izvješću EFSA je navela 22 rupe u dokazima.

Ne samo da postoje rupe u dokazima, već ključne studije bivaju skrivene od javnog mijenja. Glavni zaključci EFSA-inog izvješća u vezi kancerogenosti glifosata temelje se na tim neobjavljenim studijama koje su izradile same industrije. Neprihvatljivo je da te neobjavljene studije prevagnu u odnosu na javno dostupne informacije.

Republika Hrvatska je 2017. godine bila jedna od država koja se zajedno s Belgijom, Grčkom, Francuskom, Italijom, Luksemburgom, Maltom, Austrijom, Slovenijom i Švedskom usprotivila produženju dozvole za korištenje glifosata. Tada je pokrenuta Europska građanska inicijativa koja je prikupila 1,3 milijuna potpisa kako bi se odluka Europske unije o njegovom korištenju smanjila s 15 na 5 godina. Nažalost, Hrvatska se nije pridružila službenoj listi država koje su podržale inicijativu jer joj je malo nedostajalo da ispuni kvotu od 8.250 potrebnih potpisa.“

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o grobljima

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o grobljima podnio je Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 19. lipnja 2024. godine u kojem želi postići da se na nadgrobnim spomenicima ne veličaju osobe ili događaji vezani za agresiju na Republiku Hrvatsku.

Ističe se u prijedlogu da se predloženim izmjenama Zakona o grobljima želi „u cijelosti urediti da se natpisima na nadgrobnim spomenicima ne vrijeđaju ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje kako pokojnika tako i mogućih žrtava ali niti da se veliča agresija na Republiku Hrvatsku.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator