Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenoga 2023. godine.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem nove izmjene:

„Izradi ovoga zakonskog prijedloga pristupilo se prvenstveno radi propisivanja obveze javne objave svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava, na posebnoj mrežnoj stranici uz prethodnu anonimizaciju i poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka te osnove za donošenje podzakonskog akta kojim će se detaljnije propisati način anonimizacije, objave i pretraživanja anonimiziranih sudskih odluka. Jedna od mjera Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. jest razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka zbog jačanja transparentnosti i dostupnosti sudskih odluka stručnoj i općoj javnosti. U ovom trenutku je objava odabranih sudskih odluka omogućena kroz poseban informacijski sustav Vrhovnog suda Republike Hrvatske (SupraNova). Baza podataka u navedenom informacijskom sustavu je ograničenog opsega i ne postoji automatizirani način anonimizacije, već istu provode sudski službenici.

Ovim Prijedlogom zakona propisuju se posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji. Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i državni službenici za rad na takvim predmetima, a predsjednik suda mora voditi računa da određeni suci imaju izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima te vrste uz obvezu redovitog pohađanja stručnog usavršavanja iz ovog područja, kako bi se osigurala specijalizacija i najviša razina kompetencija za postupanje. Navedena obveza posebno je propisana Akcijskim planom uz Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine.

Europski sud za ljudska prava u svojoj praksi izražava shvaćanje da zaštita prava na suđenje u razumnom roku, kako je uređena važećim Zakonom o sudovima, nije učinkovito ubrzavajuće sredstvo jer se primjenjuje bez mogućnosti podnošenja zahtjeva za isplatu primjerene naknade pa nema ni odštetni ni preventivni učinak, što je protivno članku 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“; Međunarodni ugovori br. 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.). S obzirom na navedeno predlaže se urediti institut zaštite prava na suđenje u razumnom roku na način da će se u slučaju utvrđenja osnovanosti zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku odrediti rok u pravilu od najdulje šest  mjeseci, osim ako okolnosti slučaja ne nalažu određivanje duljeg roka, u kojem sudac mora riješiti predmet te će se odmah odrediti i primjerena naknada koja pripada stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

Iznos naknade zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku, kao i vrijednosti predmeta sporova kojima se utvrđuju ovlasti sudskih savjetnika, propisane važećim Zakonom u kunama izražavaju se u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.). Uvjeti za status pravosudnih inspektora dopunjuju se završenim studijem ekonomije s obzirom da se u sklopu nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave nadzire i financijsko-materijalno poslovanje sudova. Zaključno, ovim Prijedlogom zakona mijenjaju se i dopunjuju odredbe važećeg Zakona o sudovima o stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima, s obzirom na utvrđenu potrebu izmjena i dopuna uvjeta i postupka njihovog imenovanja te osnova privremene zabrane obavljanja poslova i razrješenja, kao i potrebu izričitog propisivanja mogućnosti davanja ovlaštenja za obavljanje poslova vještačenja pravnim osobama te državnim tijelima i specijaliziranim ustanovama.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator