Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Danom uvođenja eura 1. siječnja 2023., odnosnom ulaskom Republike Hrvatske u euro područje, prestala je bliska suradnja između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke i započelo je puno članstvo Hrvatske narodne banke u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu (eng. Single Supervisory Mechanism). Sukladno Uredbi Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci uvezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29. 10. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013) Europska središnja banka unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma provodi svoje zadaće, primjerice u postupcima izdavanja i ukidanja odobrenja za rad kreditnim institucijama.

Kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) izmijenjena je odredba temeljem koje je Hrvatska narodna banka u bliskoj suradnji postupala sukladno uputi Europske središnje banke. Prijedlogom zakona prilagođene su odredbe važećeg Zakona uvođenju eura na način da se iznos regulatornog kapitala banke, štedne banke odnosno stambene štedionice iskazan u kuni zamjenjuje iznosom u euru kako je propisan za inicijalni kapital banke, štedne banke odnosno stambene štedionice zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.

Nadalje, u slučaju mogućeg postojanja dvojbe je li nad kreditnom institucijom iz važećeg Zakona moguće ipak provesti stečajni postupak, predloženo je izrijekom navesti da se nad kreditnom institucijom ne može provesti stečajni postupak prema zakonu kojim se uređuje stečaj.

Iako važećim Zakonom nije propisano niti predviđeno provođenje postupka prisilne likvidacije nad kreditnim unijama u sudskoj praksi se pojavila dvojba može li se nad kreditnom unijom otvoriti i provesti postupak prisilne likvidacije kreditnih institucija sukladno odredbama važećeg Zakona uzimajući u obzir odredbe članka 73. Zakona o kreditnim unijama („Narodne novine“, br. 141/06., 25/09. i 90/11.) kojima je propisano da se na stečajni postupak nad kreditnom unijom na odgovarajući način primjenjuju odredbe propisa koji uređuje stečaj banaka. Stoga se Prijedlogom zakona jasno propisuje da se nad kreditnom unijom ne može provesti postupak prisilne likvidacije sukladno ovome Zakonu.

S obzirom na to da su Središnje klirinško depozitarno društvo i SKDD-CCPSmart Clear d.d. s 11. rujna 2023. započeli s radom na jedinstvenoj europskoj platformi za namiru vrijednosnih papira TARGET2-Securities (T2S) i da pokretanje postupka zbog insolventnosti kreditne institucije utječe i na njihovo postupanje, potrebno je dostavu obavijesti o odluci o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije proširiti i na njih. Također, vrše se određena usklađenja s nastalim tehničkim promjenama u platno prometnoj infrastrukturi u okviru TARGET sustava, a koje promjene su uvjetovane uvođenjem eura kao nacionalne valute od 1. siječnja 2023. Određeno je da samo tražbine matičnih društava kao vlasnika instrumenata koje je društvo kći izdalo u svrhu ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze (eng. MREL- minimum requirement for own funds and eligible liabilities, u daljnjem tekstu: MREL) na pojedinačnoj osnovi, a ne sve tražbine kojima društvo ispunjava MREL, ulaze u tražbine za koje je ugovoreno da će se vjerovnik u likvidacijskom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova. Dakle, opis instrumenata je preciziran da obuhvaća sve što je izdano kao tzv. interni MREL.

S ciljem uklanjanja mogućeg različitog tumačenja precizirano je da sve tražbine koje dioničar ima prema kreditnoj instituciji s obzirom na njegov status dioničara namiruju se s osnove njegova položaja kao dioničara odnosno tek nakon namirenja svih ostalih tražbina vjerovnika kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije i namirenja svih troškova postupka prisilne likvidacije. Navedenom izmjenom omogućeno je da u slučaju kada je dioničar istodobno i fizička osoba koja je radnik kreditne institucije svoju tražbinu iz radnog odnosa ipak može namiriti prije namirenja tražbina koje ima s osnove statusa dioničara.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih  društava podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem novih izmjena:

U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) podnosi se prvenstveno radi usklađivanja važećeg Zakona s Uredbom (EU) 2022/2036 i s Direktivom (EU) 2022/2556.

„Vezano uz ograničenje iz važećeg Zakona kojim je određena minimalna nominalna vrijednost podređenih podložnih obveza u slučaju njihove prodaje malom ulagatelju, imajući u vidu ovlast za države članice predviđenu člankom 44.a Direktive 2014/59/EU, Prijedlogom zakona predlaže se ograničenje proširiti i na prodaju instrumenata regulatornog kapitala, osim dionica, i na prodaju svih podložnih obveza. Dodatno, ograničenjem se predlaže obuhvatiti prodaju svim ulagateljima uz određivanje minimalnog nominalnog iznosa instrumenta ili obveze od 200.000,00 eura, a sve s ciljem osiguravanja učinkovite provedbe instrumenta unutarnje sanacije.

Nadalje, kako bi se zaštitili depoziti potrošača od obuhvata primjene instrumenta unutarnje sanacije, predlaže se odrediti da institucija ne može depozit potrošača ugovoriti kao podložnu obvezu.

S ciljem naglašavanja važnosti poštivanja minimalne nominalne vrijednosti pri prodaji instrumenata regulatornog kapitala i podložnih obveza te zabrane ugovaranja depozita potrošača kao podložne obveze, predlaže se da u slučaju postupanja protivno navedenim ograničenjima sanacijsko tijelo ima ovlast pokretanja prekršajnog postupka.

Nadalje, Prijedlogom zakona naglašava se da je pri odlučivanju o obvezama na koje će se primjenjivati odluka o odgodi plaćanja ili ispunjenja obveza institucije potrebno voditi računa o obvezama čije je plaćanje ili ispunjenje nužno radi osiguravanja njezine provedbe. Također, predlaže se uvođenje instituta „predsanacijski povjerenik” kojeg povjerenika bi sanacijsko tijelo imenovalo prilikom donošenja navedene odluke u slučaju utvrđenja da institucija propada ili će vjerojatno propasti, a prije eventualne sanacije institucije, i to radi osiguravanja učinkovite provedbe te odluke. Ako unatoč protivljenju predsanacijskog povjerenika određena plaćanja ili ispunjenja obveza budu izvršeni, predlaže se da sanacijsko tijelo ima ovlast pokretanja prekršajnog postupka.

Kada je riječ o institucijama za koje je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor, predlaže se dati ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje odluke o okončanju postupka sanacije i nad navedenim institucijama nakon što su prestali postojati razlozi za otvaranje postupka odnosno nakon što su provedene sve potrebne sanacijske mjere. Naime, i u slučaju odluke o sanacijskom programu koju Jedinstveni sanacijski odbor donosi za instituciju pod svojom izravnom odgovornošću Hrvatska narodna banka mora donijeti odluku o otvaranju postupka sanacije radi postizanja učinka prema instituciji te je potrebno omogućiti okončanje istoga postupka. Također, predlaže se proširenje obuhvata institucija kojima Hrvatska narodna banka može u fazi rane intervencije naložiti kontaktiranje potencijalnih stjecatelja s ciljem pripreme za sanaciju i to na sve institucije u Republici Hrvatskoj, a kako bi se osiguralo da je ovlast, u slučaju odgovarajuće upute Jedinstvenog sanacijskog odbora, moguće izvršiti i nad institucijom za koju je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor.

Prijedlogom zakona osigurava se jednako postupanje u praksi vezano uz donošenje odluke o okončanju postupka sanacije za sve kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. U vezi s pravnim učincima odluka Jedinstvenog sanacijskog odbora, a s obzirom na to da isti ima pravnu snagu treba dati nacionalno sanacijsko tijelo da bi imalo učinak prema institucijama, osigurava se da Hrvatska narodna banka ima ovlasti prema svim kreditnim institucijama u Republici Hrvatskoj, neovisno o izravnoj odgovornosti Jedinstvenog sanacijskog odbora, kako bi te učinke mogla dati kao nacionalno sanacijsko tijelo.

Budući da je od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska postala država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu kojim se osigurava centralizirani mehanizam za sanaciju svih kreditnih institucija s poslovnim nastanom u državama članicama sudionicama, važećim Zakonom osigurana je primjena Uredbe (EU) br. 806/2014 na način da su određena prava i obveze nacionalnog sanacijskog tijela u procesu provedbe odluka i uputa Jedinstvenog sanacijskog odbora. S ciljem objedinjavanja doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond, prikupljanje doprinosa od institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 806/2014 te njihov prijenos u Jedinstveni sanacijski fond povjereni su Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita.

Kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s procesom uvođenjem eura, Prijedlogom zakona predložene su izmjene koje se odnose na prilagodbu definicije investicijsko društvo u kojem se iznos u kunama zamjenjuje izvornim iznosom u eurima kako je propisan pravnom stečevinom Europske unije, a iznosi novčanih kazni predviđenih za kršenje zakonskih odredbi preračunati su u eure sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator