Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.

Kako je opisano u tekstu, ovim Prijedlogom nastoji se unaprijediti zakonsko uređenje kaznenog postupka s ciljem jačanja procesnog položaja žrtve kaznenih djela koja se manifestiraju kao nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Također, zakonske odredbe o pravu na uvid u spis (članak 183.), istraživanju (članak 213.), istrazi (članak 231.) i optužnom vijeću ( članak 349.) dopunjavaju se kako bi svi sudionici prethodnog kaznenog postupka bili upozoreni da je neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidnih i dokaznih radnji provedenih tijekom nejavnog prethodnog postupka kazneno djelo.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti Zakonom jest „unaprjeđenje položaja žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u okviru kaznenog postupka te njihova zaštita. Navedeno će se postići kroz preciziranje i širenje zajamčenih prava žrtava kaznenih djela, uključujući i kroz uvođenje žrtve kaznenih djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama u krug ovlaštenika na podnošenje žalbe protiv rješenja o mjeri opreza, kao i kroz uvođenje obveze suda i državnog odvjetnika da prije donošenja odluke o primjeni mjere opreza, ako se radi o kaznenom djelu nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, sasluša žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za njenu osobnu sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji i bliskih osoba te uzme u obzir očitovanje o prijedlogu za primjenu mjere opreza.

Propisivanjem novog pravnog temelja za uhićenje i roka za daljnje postupanje suda, osigurat će se adekvatna reakcija sustava na situacije postupanja okrivljenika protivno protiv njega određenoj mjeri opreza.

Zaštita privatnosti, osobnih podataka i dostojanstva žrtve ostvarit će se propisivanjem obvezne anonimizacije osobnih podataka žrtve kao i podataka na temelju kojih se može zaključiti o identitetu žrtve prilikom objave akata na oglasnoj ploči suda.

Pojedine odredbe Zakona o kaznenom postupku koje su u praksi primjene stvarale dvojbe zbog svoje nedorečenosti, predlaže se precizirati, što će doprinijeti pravnoj sigurnosti.

Također, uskladit će se pojedine odredbe zakona koji se tiču prethodnog kaznenog postupka koje podrazumijevaju pravo uvida u spis, istraživanje, istragu i optužno vijeće na način da će se sudionici prethodnog postupka upozoravati o neovlaštenom otkrivanju sadržaja izvidnih i dokaznih radnji provedenih tijekom nejavnog prethodnog postupka sukladno novom kaznenom djelu „Neovlašteno otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u članku 307.a Kaznenog zakona kojim će se sankcionirati ponašanja određenih kategorija osoba koje neovlašteno otkrivaju sadržaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga učini javno dostupnim.“ Predlagatelj ističe da će se time uspostaviti odnos pravne ravnoteže između probitaka kaznenog postupka s jedne strane i prava javnosti da, kroz slobodu medijskog djelovanja, o vođenju postupka dobije provjerene i objektivne informacije od javnog interesa.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji  podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.

Ovim Zakonom predlaže se nastavak zakonodavnih aktivnosti u smjeru suzbijanja nasilja u obitelji i jačanja zaštite žrtava nasilja u obitelji, s obzirom na ukazanu potrebu pooštrenja zakonske politike kažnjavanja, preciziranja i širenja kataloga prava žrtava nasilja u obitelji i uklanjanja spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (Nar. nov. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, dalje u tekstu: ZZNO/17) iz sfere prekršajnog kažnjavanja.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti Zakonom ističe se prijedlog „da se iz definicije nasilja u obitelji, sadržane u članku 10. ZZNO/17, ukloni spolno uznemiravanje. Na taj način otklanja se mogućnost prekršajne odgovornosti za slučaj spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje ZZNO/17, a koje ulaze u krug bliskih osoba, sukladno odredbama  Kaznenog zakona (Nar. nov. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, dalje u tekstu: KZ/11.) Pratećim izmjenama KZ/11 osigurat će se kaznena odgovornost za sve slučajeve spolnog uznemiravanja počinjenog prema bliskoj osobi, čime će se stupanj društvene zaštite od ovakvog oblika protupravnog postupanja podići na višu razinu.

Također, predlaže se pooštravanje zakonske prekršajnopravne politike kažnjavanja postupanja opisanih u člancima 22., 23. i 24. ZZNO/17.

Uz izmjene kataloga prava žrtve iz članka 6. stavka 1. ZZNO/17, na način da se pojedina zajamčena prava preciziraju, proširuju ili se uvode nova dodatna prava, predlaže se ukloniti u odnosu na stručne radnike zaposlene u organizacijama civilnog društva obveza prijavljivanja policiji ili državnom odvjetništvu počinjenja nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, propisana člankom 7. stavkom 1. ZZNO/17.

Nadalje se predlaže propisati minimalnu udaljenost koju sud može odrediti prilikom izricanja zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve (članak 16. ZZNO/17), a ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji, kao razdaljinu od najmanje 100 metara. Sud bi mogao, obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, odrediti veću udaljenost, ali ne i manju od zakonom propisanog minimuma. Obzirom da se zaštitne mjere izriču radi otklanjanja ugroženosti žrtve nasilja u obitelji, a njihova svrha, propisana člankom 12. stavak 1. ZZNO/17, je spriječiti nasilje u obitelji, osigurati zaštitu zdravlja i sigurnosti žrtve nasilja u obitelji te otkloniti okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, propisivanjem opisane minimalne udaljenosti doprinijet će se ostvarenju svrhe ove zaštitne mjere.

U cilju daljnjeg jačanja kapaciteta Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji, uzimajući u obzir njegovu važnu ulogu u praćenju pojavnosti nasilja u obitelji, predlaže se povećati broj članova Povjerenstva s 11 na 15, proširiti krug institucija iz čijih redova se biraju članovi Povjerenstva uključivanjem Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i akademske zajednice te specificirati kako predstavnik civilnog društva u Povjerenstvu mora biti osoba koja se bavi problematikom nasilja u obitelji.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator