Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2021. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se kratko ocjenjuje postojeće stanje i taksativno navode pitanja koja će se urediti izmjenama zakona:

„U Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.; u daljnjem tekstu: ZOO), među ostalim, prenesena je i Direktiva 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o određenim aspektima prodaje robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu (u daljnjem tekstu: Direktiva 1999/44).

Zakonodavac se opredijelio za prenošenje Direktive 1999/44 u pravila ZOO-a o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari jer tada važeće odredbe ZOO-a nije bilo potrebno radikalno mijenjati s obzirom na to da su po svojoj strukturi i sadržaju u osnovi odgovarale rješenjima Direktive 1999/44. Promjene važećeg uređenja odnosile su se na proširenje liste slučajeva u kojima postoje nedostaci, isključenja obveze pregleda stvari ako je kupac potrošač te produljenju rokova za ostvarivanje prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari.

Direktiva 1999/44 zamijenjena je Direktivom (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe, izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive 2009/22/EZ, te stavljanju izvan snage Direktive 1999/44/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/771).

Radi usklađenja s Direktivom 2019/771, u odredbama ZOO-a o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari predlaže se:

- redefinirati pojam materijalnog nedostatka,

- uvesti posebna pravila o obvezama prodavatelja u slučaju kupoprodaje stvari s digitalnim elementima u potrošačkim ugovorima,

- produljiti rok u kojem je na prodavatelju teret dokaza da stvar u vrijeme prijelaza rizika nije imala nedostatak, sa šest mjeseci na godinu dana (osim u trgovačkim ugovorima),

- propisati hijerarhiju prava kupca u slučaju materijalnog nedostatka stvari na način da:

- kupac prvo može birati između popravka ili zamjene stvari, osim ako bi odabrani način otklanjanja nedostatka bio nemoguć ili ako bi njime, u odnosu na drugi način uklanjanja nedostatka, prodavatelju nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja,

- ako kupac ne dobij e zahtijevani popravak odnosno zamjenu može zahtijevati sniženje cijene ili raskid ugovora, pod zakonom propisanim uvjetima,

- propisati pravo prodavatelja da odbije uklanjanje nedostatka ako su i popravak i zamjena nemogući ili bi mu time nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja,

 - propisati pravo kupca na uskratu plaćanja nepodmirenog dijela cijene dok prodavatelj ne ispuni svoje obveze iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari,

- propisati prava prodavatelja u odnosu na kojeg je kupac ostvario prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari u odnosu prema prethodnom prodavatelju,

- izmijeniti odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. listopada 2021. godine. U prijedlogu se, između ostaloga navodi:

„Uspostavom bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom u srpnju 2020., Republika Hrvatska postala je država članica sudionica u bankovnoj uniji koju čini jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam. Jedinstveni sanacijski mehanizam, koji predstavlja II. stup bankovne unije, čine sanacijsko tijelo na razini Europske unije - Jedinstveni sanacijski odbor i zajednički sanacijski fond - Jedinstveni sanacijski fond.

Prije uspostave bliske suradnje, odnosno pristupanja Republike Hrvatske jedinstvenom sanacijskom mehanizmu provođene su pripremne radnje koje su, između ostalog, uključivale i ekstenzivnu komunikaciju s Jedinstvenim sanacijskim odborom. U toj komunikaciji je došlo do pogrešnog razumijevanja pravnih učinaka odluka Jedinstvenog sanacijskog odbora, prije svega o učincima odluke o sanacijskom programu koju Jedinstveni sanacijski odbor donosi za instituciju pod svojom izravnom odgovornošću, za koju je utvrđeno da propada ili će vjerojatno propasti, a postoji javni interes za sanaciju. S obzirom daje naknadno utvrđeno da Hrvatska narodna banka zapravo mora formalno donijeti i takvu (ponovljenu) odluku, a ne samo provedbene odluke budući da odluke Jedinstvenog sanacijskog odbora nemaju izravan učinak prema institucijama u državama članicama sudionicama, već im učinak mora dati nacionalno sanacijsko tijelo. Stoga je u važećem Zakonu potrebno izvršiti izmjene kojima se neće raditi distinkcija između institucija i subjekata za koje je izravno odgovoran Jedinstveni sanacijski odbor i onih za koje nije kako bi Hrvatska narodna banka izvršavala svoje ovlasti nad svim institucijama i subjektima u Republici Hrvatskoj, neovisno o odgovornosti za iste.

Prijedlogom zakona vrši se izjednačavanje prakse u pogledu utvrđenja uvjeta koji prethode primjeni ovlasti za smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala i podložnih obveza. S obzirom da od uspostave bliske suradnje postoji, iz perspektive Europske središnje banke, podjela kreditnih institucija na one koje su „značajne" i one koje su „manje značajne" nastala je razlika u postupanju u pogledu utvrđenja tog uvjeta. Ciljanim izmjenama se pod definirani pojam „mjerodavno tijelo" umjesto izričaja „Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga" što podrazumijeva sanacijsko tijelo koristi definirani pojam „nadležno tijelo". Time se, a obzirom da takvo utvrđenje za „značajne" institucije provodi Europska središnja banka koja je u kontekstu sanacije zapravo „nadležno tijelo", izjednačava postupanje prema „manje značajnim institucijama" za koje, vezano uz tu promjenu, to isto od sada utvrđuje Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, ali sada u svojstvu nadležnog tijela, a ne sanacijskog tijela.“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, aktom od 28. listopada 2021. godine. U prijedlogu se ocjenjuje postojeće stanje i navode potrebne izmjene:

„Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 25. studenoga 2020. donio Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu („Narodne novine“, br. 135/20.), Odluke o davanju suglasnosti na financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcije plana za 2022. i 2023. godinu i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu („Narodne novine“, br. 135/20.).

Radi osiguranja kontinuiteta podmirivanja obveza i utvrđivanja pravne osnove za dodjelu sredstava iz državnog proračuna namijenjenih za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave te utvrđivanja pravne osnove za isplatu iz državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave, Hrvatski sabor je 21. lipnja 2021. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu („Narodne novine“, br. 69/21.).

Kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza, tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike.

Nadalje, ovim se Zakonom povećava visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na tri i pol posto radi povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2021. godine.

Također, ovim Zakonom propisano je da iznos beskamatnog zajma isplaćen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljem Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa („Narodne novine“, broj 101/21.) ne ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08., 136/12. i 15/15.) u 2021. godini.“

Odabrala i priredila:

Ana Turić, mag.iur.