Prijedlog Zakona o djelatnosti psihoterapije

Prijedlog Zakona o djelatnosti psihoterapije podnijela je Vlada Republike, aktom od 17. studenoga 2021. godine. U prijedlogu se ukratko navode izmjene koje se predlažu:

„U svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama („Narodne novine“, broj 80/11.) i s ciljem administrativnog rasterećenja, odredbama Zakona uređuje se pravo na poslovni nastan i slobodu pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske, uz osiguravanje visokog stupnja sigurnosti i kvalitete tih usluga, sukladno Direktivi 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006.

Nadalje, propisuje se osiguranje profesionalne odgovornosti što podrazumijeva osiguranje koje pružatelj usluge zaključuje u vezi s potencijalnim odgovornostima prema primateljima i, po potrebi, trećim stranama koje proizlaze iz pružanja usluge.

Umjesto dopusnica uvodi se status ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta.

Pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije priznaje se na zahtjev psihoterapeuta, odnosno savjetodavnog terapeuta. O zahtjevu odlučuje Komora rješenjem temeljem kojeg se psihoterapeut upisuje u Imenik psihoterapeuta, odnosno savjetodavni terapeut u Imenik savjetodavnog terapeuta. Pravo na obavljanje djelatnosti se gubi kada nastupe u ovom Zakonu taksativno navedeni razlozi između ostalog i kada ne ispuni obvezu stručnog usavršavanja propisanog ovim Zakonom.

Hrvatska komora psihoterapeuta Zakonom se definira kao pravna osoba s javnim ovlastima koja se upisuje u sudski registar, a uz postojeće javne ovlasti Komore kao takve definiraju se i pojedine druge ovlasti iz važećeg Zakona. S ciljem poboljšanja standarda obavljanja djelatnosti psihoterapije predloženim zakonom Komori se povjerava ovlast odlučivanja o stjecanju, privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije, te javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - psihoterapeut odnosno priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - savjetodavni terapeut.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu Hrvatskom saboru, aktom od 17. studenoga 2021. godine. Prijedlogom se ocjenjuje postojeće stanje u oblasti udomiteljstva te se navode poboljšanja koja je potrebno provesti u zakonodavnom okviru koji ga uređuje:

„Dana 1. siječnja 2019. stupio je na snagu Zakon o udomiteljstvu („Narodne novine”, broj 115/18., u daljnjem tekstu: Zakon), kojem je bio cilj poboljšati kvalitetu usluge skrbi kod udomitelja neovisno o vrsti korisnika, povećati broj udomitelja s višim stupnjem obrazovanja, osigurati regionalnu ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva, uvesti institut udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje te ojačati kapacitete i osigurati bolje uvjete za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu.

Predloženim zakonom uređuju se uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu.

Nadalje, ureduje se način i tijelo koje donosi odluku o osnovicama za izračun naknade za rad udomitelja i izračun opskrbnine, kao i način utvrđivanja visine naknade za rad udomitelja koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje.

Također, uređuje se ostvarivanje prava na naknadu za rad udomitelja i prava iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore.

Jasnije se propisuje za koju djecu s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom se pruža usluga specijaliziranog udomiteljstva za djecu.

Propisuje se postupanje centra za socijalnu skrb prilikom prikupljanja podataka da se ne vodi prekršajni postupak za nasilje u obitelji u odnosu na udomitelja i članove njegove obitelji.

Propisuje se trajanje mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta kao zapreke za obavljanje udomiteljstva.“

Prijedlog Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2021. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Novim zakonskim uređenjem vrši se usklađivanje važećih nacionalnih propisa te implementacija EU propisa, i to na način da se ovim Prijedlogom zakona:

„- ujednači stručna terminologija iskazana kroz definicije pojedinih pojmova u skladu s terminologijom sadržanom u propisima Europske unije,

- posebice redefinira pojam „plovilo“ koji je do sada bio uzrok brojnih nedoumica i problema u praksi, a s tim u vezi precizno se definira brod s jasnim razlikovanjem od ostalih vrsta plovila,

- poboljšano normativno uredi problematika na unutarnjim vodama, smanje administrativna opterećenja i pojednostavne procedure usklađene s propisima Europske unije te drugim nacionalnim propisima,

- jasno definiraju poslovi sigurnosti plovidbe unutarnjim vodama, riječnog prijevoza, zaštite voda i okoliša od onečišćenja s objekata unutarnje plovidbe, te pitanja u vezi s vađenjem brodova izvan luka,

- podrobnije i detaljnije regulira problematika istraga plovidbenih nesreća i nezgoda, postupci zaštite i spašavanja putnika s brodova, pitanja odgovornosti brodara

- potpuno uredi područje koje se odnosi na posadu broda unutarnjih voda u smislu uvjeta i načina stjecanja stručne i dopunske osposobljenosti članova posade,

- propišu odredbe o zapovjednicima na pojedinim vrstama plovila, uredi delegiranje odgovornosti sa zapovjednika na brodara u iznimnim slučajevima kada zapovjednik plovila nije u mogućnosti ovlašteno postupati po propisanoj proceduri,

- propišu sve obvezne isprave i knjige broda s akcentom na značaj brodskog dnevnika, način njihovog vođenja i ovjere podataka sukladno europskim direktivama, te utvrde potrebni podaci koji se trebaju u iste unositi,

- propišu odredbe o državnoj pripadnosti, identifikaciji te upisu i brisanju objekata unutarnje plovidbe, kako bi se ostvarile pravne pretpostavke za stvaranje jedinstvenog upisnika brodova Republike Hrvatske koji već postoji za pomorske objekte čime bi se omogućilo spajanje upisnika brodova unutarnje plovidbe koji se još vodi u papirnatom obliku s upisnikom pomorskih objekata koji se vodi u elektronskom obliku, dakle uspostavlja se jedinstveni upisnik pomorskih objekata i objekata unutarnje plovidbe,

- dodatno uredi problematika o raspremi broda koja je u dosadašnjoj praksi izazivala brojne probleme,

- pravno reguliraju postojeća stanja na unutarnjim vodama Republike Hrvatske, koja do sada nisu uopće bila pravno uređena - problematika pristana, privezišta, sidrišta, zimovnika i obavljanje prijevoza putnika čamcem, poslovi iznajmljivanja čamaca i dr.,

- i na kraju, prekršajnim odredbama korigira i izbjegne mogućnost da se za jedan prekršaj, koji je drugačije opisan, izreknu različite kazne, kao što je bio slučaj prema važećem Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda, te da se pojedine radnje više ne smatraju prekršajima kao i da se visine zapriječenih kazni svedu u realnije okvire utemeljene na dugogodišnjoj praksi. Sukladno Zakonu o lučkim kapetanijama prekršajne postupke rješava stručna osoba kao pojedinac umjesto dosadašnjih vijeća za prekršaje kao kolektivnih tijela.“

Prijedlog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnije je Prijedlog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 11. studenoga 2021. godine uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Osnovna pitanja koja će se urediti predloženim Zakonom određena su kako slijedi:

„Donošenjem novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu prvenstveno će se uskladiti odredbe vezane uz postupak davanja ovlaštenja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog značaja s propisima Europske unije, a koje su u zakonodavstvo Republike Hrvatske bile prenesene donošenjem podzakonskih propisa, odnosno uredbama Vlade Republike Hrvatske.

Postupci javnog nadmetanja za obavljanje javne usluge od općeg gospodarskog značaja, uskladit će se sa Zakonom o javnoj nabavi, a postupci javnog nadmetanja za dodjelu koncesija na profitabilnim linijama s obvezom javne usluge i linijama bez obveze javne usluge, uskladit će se sa Zakonom o koncesijama.

Novim se zakonom uvodi centralni informacijski sustav javnog linijskog prijevoza (CIS) u koji brodari u realnom vremenu prenose podatke očitane s putničkih karata prilikom ukrcaja putnika i vozila na brod.

Odredbe novog Zakona propisuju sadržaj izvještaja koje su brodari koji obavljaju javni linijski prijevoz dužni sastaviti i dostaviti Agenciji za obalni linijski pomorski promet, a specifični su za sektor javnog linijskog prijevoza s obvezom i bez obveze javne usluge, osobito u pogledu mjera za sprječavanje prekomjerne naknade koja predstavlja zabranjenu državnu potporu.

Trenutno važećim Zakonom, inspekcijski poslovi stavljeni su u nadležnost inspektora sigurnosti plovidbe u lučkim kapetanijama, međutim s obzirom na to da je novim Zakonom Agencija određena kao nacionalno tijelo iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1177/2010, zaduženo za izvršenje odredbi Uredbe, poslove inspekcijskog nadzora sustava javnog linijskog pomorskog prijevoza putnika i stvari, čiji su sastavni dio i inspekcijski poslovi za potrebe izvršenja Uredbe (EU) br. 1177/2010, opravdano je i nužno staviti u nadležnost Agencije, osobito stoga što se ne radi o poslovima iz upravnog područja sigurnosti plovidbe.“

Odabrala i priredila:

Ana Turić, mag.iur.