Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 10. veljače 2022. po redovnom postupku. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Glavni datumi za usklađivanje mirovina u Hrvatskoj su 1. siječnja i 1. srpnja svake godine. No, novac se u pravilu isplaćuje tek s dva mjeseca zakašnjenja i isplatom zaostataka. Mirovine se u Hrvatskoj usklađuju prema dva faktora – inflaciji i rastu plaća svih zaposlenih. Promatra se jedan polugodišnji period u usporedbi s polugodištem koje mu prethodi i dolazi se do same formule usklađivanja mirovina.

Državni zavod za statistiku daje podatke o indeksu potrošačkih cijena i nominalnom indeksu prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Mirovine se usklađuju po stopi koja se dobije zbrajanjem stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50%, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa  potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne bruto plaće. Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50%, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne bruto plaće.

Predlagatelji drže da  postojeći model usklađivanja mirovina više nije održiv.

Jedno od najjednostavnijih rješenja je da se za usklađivanje mirovina uzima 100% vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

U slučaju da je veći indeks potrošačkih cijena novim modelom usklađivanja će se postići 100%-tna zaštita kupovne moći umirovljenika (0-ta stopa realnih mirovina), a s obzirom da je opći indeks rasta bruto plaća u tom slučaju manji, usklađivanjem će se popraviti indikator „udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći“.

U slučaju da je veći indeks prosječne bruto plaće novi model usklađivanja će postići očuvanje postojećeg udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, a s obzirom da je indeks potrošačkih cijena manji usklađivanjem će se popraviti kupovna moć mirovina (raste realna vrijednost mirovina).“

Prijedlog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, aktom od 10. veljače 2022. godine. U prijedlogu se ukratko obrazlaže postojeće stanje kao i potreba donošenja novog zakona u području komasacije poljoprivrednog zemljišta:

„Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, br. 51/15 – u daljnjem tekstu: Zakon) na snazi je od 20. svibnja 2015.

Primjena Zakona u praksi je pokazala da postoje zapreke koje usporavaju komasaciju poljoprivrednog zemljišta. 

Donošenjem novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: novi zakon) postigla bi se učinkovita provedba komasacije poljoprivrednog zemljišta, čime bi se okrupnile katastarske čestice u veće i pravilnije čestice, a što utječe na povećanje poljoprivredne proizvodnje, stvaranje veće dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, omogućila bi se optimizacija oblika katastarskih čestica i površina poljoprivrednog zemljišta, stvorili bi se bolji uvjeti za obrađivanje poljoprivrednog zemljišta uređenjem puteva i komunalne mreže, riješili bi se imovinskopravni odnosi, a sve u svrhu značajnog utjecaja na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora.

Novim zakonom doprinijet će se osuvremenjivanju postupka okrupnjavanja, učiniti postupak jednostavnijim, ekonomičnijim, smanjiti broj nadležnih tijela koja sudjeluju u postupku i koja donose odluke, te skratiti vrijeme potrebno za provedbu aktivnosti u okviru komasacije. Primjena informacijskih tehnologija, digitalizacija, povezivanje postojećih i novih baza podataka raznih dionika te stvaranje i povezivanje baze podataka o kvaliteti tla također su neki od primarnih ciljeva koji se nastoje ostvariti Novim zakonom.

Cilj je izrade i donošenja novog zakona smanjenje administrativnih zapreka te ubrzanje postupaka komasacije poljoprivrednog zemljišta, stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta koje zbog rascjepkanosti i malih površina nije u funkciji ili je otežano njegovo korištenje, sve to utječe na povećanje produktivnosti i stvaranje dodane vrijednost i bolje i kvalitetnije korištenje poljoprivrednog zemljišta.

Zakonom se propisuje da je komasacija od interesa za Republiku Hrvatsku, pri čemu se definiraju temeljna načela za provođenje komasacije, i to načelo jednake vrijednosti te načelo oblika, uporabe i položaja zemljišta.

Nadalje, novim zakonom će se omogućit jednostavniji pristup sredstvima za podmirenje troškova komasacije za vrijeme trajanja cijelog postupka u skladu s Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: Program) kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske kao akt planiranja provođenja komasacije za predviđeno razdoblje i u skladu s planiranim financijskim sredstvima.

Također se propisuje korištenje informacijskih tehnologija, tako da se za planiranje, provedbu, nadzor te trajno praćenje stanja komasiranog zemljišta u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima uspostavlja i vodi informacijski sustav komasacije (u daljnjem tekstu: ISK).

Postupcima komasacije smanjit će se broj katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta po jednom vlasniku/korisniku, a povećat će se površina pojedine katastarske čestice / parcele. Rješavanjem imovinsko pravnih odnosa na područjima obuhvaćenim komasacijom višestruko se utječe na učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem.

Postupcima komasacije, na onim površinama za koje će to biti potrebno i prihvatljivo s obzirom na položaj i namjenu, planira se gradnja mreže poljskih puteva za jednostavniji i sigurniji pristup poljoprivrednim zemljištima te izgradnja mreže kanala za potrebe melioracije.

Provedbom postupaka komasacije, područja koja su trenutačno manje pogodna za poljoprivrednu proizvodnju zbog različitih loših uvjeta (usitnjene čestice, otežan ili onemogućen pristup istima) postat će pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju. 

Isto tako, u slučajevima kada jedinica lokalne samouprave ili Grad Zagreb ne pokreće postupak komasaciju, a postoje značajne površine poljoprivrednog zemljišta koje se loše iskorištava, propisuje se mogućnost da ministarstvo nadležno za poljoprivredno zemljište pokrene postupak komasacije ili preuzme nadležnost za pokretanje i provedbu postupka komasacije.

Predloženim Novim zakonom, Nositelj komasacije može biti jedinica lokalne samouprave, Grad Zagreb ili nadležno ministarstvo, imenuje se samo jedno Povjerenstvo kao kolektivno tijelo za izradu nacrta akata te obavljanje drugih radnji za provođenje komasacije.

Stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/18.) Agencija za poljoprivredno zemljište je prestala s radom, a prava i obveze Agencije preuzelo je Ministarstvo poljoprivrede. Nadležnost u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske Zakonom o poljoprivrednom zemljištu prenesena je za neke oblike raspolaganja u nadležnost jedinica lokalne samouprave. 

U postupku komasacije više ne sudjeluje Hrvatski sabor već samo Vlada Republike Hrvatske koja donosi Program komasacije poljoprivrednog zemljišta, kao akt planiranja provođenja komasacije na okvirnoj površini zemljišta za predviđeno razdoblje i u skladu s planiranim financijskim sredstvima.

Smanjen je broj tijela uključenih u planiranje i provedbu komasacije sa 17 na 11 tijela i preciznije su podijeljene nadležnosti između tijela uključenih u provedbu.

Administrativno se značajno rasterećuju postupci na način da se ovim Zakonom u značajnoj mjeri stavlja naglasak na korištenje pravnih instituta, postupaka i tijela koji su već uspostavljeni u skladu s važećim posebnim propisima, dok važeći Zakon propisuje veći broj posebnih kolektivnih tijela za provedbu postupka, za odlučivanje, za postupanje po pravnim lijekovima te za druge poslove i potrebe.

Podnošenje prigovora u različitim fazama provedbe komasacije je pojednostavljeno i određeni su rokovi u kojima se donose odluke o prigovorima.

Vlasnici poljoprivrednog zemljišta također imaju odgovarajuću ulogu i značajan utjecaj na donošenje odluka tijekom postupka komasacije.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.