Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Zakon o socijalnoj skrbi temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi. Zakon je mijenjan nekoliko puta u ''cilju zaštite i poboljšanja statusa korisnika sustava socijalne skrbi, kao najosjetljivije kategorije građana u društvu''. No i dalje postoji potreba unaprjeđenja sustava.

Tijekom primjene Zakona ''uočene su određene poteškoće koje se očituju u ograničavanju pristupa socijalnoj usluzi, kao što je primjerice slučaj kod usluge pomoć u kući i postavljenog prihodovnog cenzusa zbog kojega se velikom broju potencijalnih korisnika ne može odobriti usluga pomoći u kući, iako su ispunjeni svi drugi uvjeti. Isto tako, kod usluge stručne podrške uočeno je da domovi i drugi pružatelji socijalnih usluga ne mogu u dovoljnoj mjeri i dovoljno brzo pružiti uslugu. Kod usluge psihosocijalnog savjetovanja uočeno je da u odnosu na neke kategorije korisnika, kao što su žrtve nasilja u obitelji ne bi trebalo ograničavati trajanje usluge. Osim toga, uočene su dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.''

''Predloženim zakonom se postiže bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade u kućanstvima s djecom, a radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu na rad za opće dobro bez naknade.

Propisuje se mogućnost priznavanja prava na jednokratnu naknadu posvojitelju za potrebe posvojenog djeteta i rok u kojem posvojitelj ima pravo podnijeti zahtjev za priznavanje prava te iznos naknade.

Predloženim zakonom omogućit će se odobravanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, omogućit će se pružanje socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja žrtvama nasilja u obitelji i žrtvama rodno uvjetovanog nasilja dok god postoji potreba.''

Uočeno je da treba povećati visinu naknade za rad članovima Povjerenstva koji odlučuje o pritužbama u sustavu socijalne skrbi, jer je trenutno naknada  11,48 eura po završenom predmetu.

''Kod propisivanja uvjeta za imenovanje ravnatelja doma socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave vrste obrazovanja su taksativno navedene pa predstavljaju ograničenje za određene vrste obrazovanja. Osim toga, u međuvremenu je stupio na snagu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojim je uređeno usklađivanje odredbi o studiju pa je u tom dijelu potrebno uskladiti odredbe Zakona.'' Općenitijim navođenjem vrste obrazovanja stvorit će se širi krug kandidata koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi.

''Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućit će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi.

Nakon stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku - kojim su u jedinstvenu naknadu objedinjene četiri dotadašnje naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja (osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom u sustavu rada te doplatak za djecu koji se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta u sustavu mirovinskoga osiguranja), a čijim stupanjem na snagu su u Zakonu prestale važiti odredbe kojima su uređeni pravo na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu.

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator