Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.

U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju (u daljnjem tekstu Prijedlog zakona) se obrazlaže potreba za donošenjem izmjena:

„Prijedlog zakona izrađen je zbog usklađivanja s Direktivom (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP, u daljnjem tekstu: Direktiva 2021/2167). Direktiva 2021/2167 izmijenila je Direktivu 2014/17/EU. Naime, iako Direktiva 2021/2167 primarno uređuje pružatelje usluge servisiranja kredita i kupce kredita, na razini Europske unije je utvrđeno kako je potrebno izmijeniti i Direktivu 2014/17/EU kako bi se omogućilo da potrošač prije izmjene uvjeta ugovora o kreditu dobije sve bitne informacije te kako bi se uvelo razumno restrukturiranje kredita prije pokretanja ovršnog postupka.

Prijedlogom zakona uvedena je obveza kreditnoj instituciji da prije izmjene uvjeta ugovora o stambenom potrošačkom kreditu potrošaču pravodobno dostavi jasan i sveobuhvatan popis svih izmjena, rokova za njihovu provedbu te naziv i adresu tijela kojem potrošač može uputiti pritužbu odnosno prigovor, a sve sa svrhom osiguranja visoke razine zaštite potrošača.

Još je 2014. godine Direktiva 2014/17/EU potakla države članice da predlože rješenja koja će omogućiti da vjerovnici na proaktivan način i u početnoj fazi se suoče s kreditnim rizikom u nastajanju te da uspostave potrebne mjere s ciljem osiguravanja da vjerovnici pokažu razuman stupanj strpljenja prije pokretanja ovršnog postupka ili potrošaču ponude druge razumne mjere. U tom smislu Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju već sadrži odredbe iz kojih proizlazi obveza kreditne institucije da prije pokretanja ovršnog postupka poduzme razumne i opravdane mjere radi postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu s potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju.

Također, kreditna institucija dužna je potrošače koji imaju poteškoće u plaćanju pisanim putem informirati o aktivnostima koje namjerava poduzeti ili je poduzela u svrhu naplate te predložiti mjere za olakšanje otplate ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. Kreditna institucija ne smije potrošaču koji ima poteškoća u plaćanju odrediti niti ga teretiti za dodatne naknade koje proizlaze iz neispunjavanja obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu.

Nadalje, guverner Hrvatske narodne banke na temelju Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17. i 128/22.) donio je Odluku o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti potrošača te provođenju postupaka naplate dospjelih neplaćenih obveza i dobrovoljne namire („Narodne novine“, broj 107/17., u daljnjem tekstu: Odluka) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018., a koja je uzela u obzir Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (eng. European Banking Authority, EBA) o dospjelim nepodmirenim obvezama i ovršnom postupku od 19. kolovoza 2015. Kako je navedenim podzakonskim aktom već ostvaren određeni standard u pogledu zaštite potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju isti je sada preuzet u Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju i dodatno proširen.

Već danas kreditne institucije imaju obvezu ponuditi potrošaču koji ima poteškoća u plaćanju, a ima sklopljen ugovor o stambenom potrošačkom kreditu (na druge ugovore o kreditu se Odluka ne primjenjuje) razumno restrukturiranje kredita odnosno mjere za olakšavanje otplate kredita, prije pokretanja ovršnog postupka. Kreditna institucija mora imati organiziranu funkciju za praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju, internim aktom određene kriterije za što ranije prepoznavanje takvih kredita potrošača te uspostaviti i redovito ažurirati politike i procedure za učinkovito postupanje s takvim kreditima. S obzirom da je Direktiva 2021/2167 direktiva minimalne prilagodbe, Prijedlogom zakona određeno je da kreditna institucija treba ponuditi potrošaču jednu ili više mjera otplate, ne samo prije pokretanja ovršnog postupka što zahtijeva Direktiva 2021/2167, već i prije sklapanja ugovora o kupoprodaji kredita.

Prema važećoj Odluci kreditna institucija je dužna pri odlučivanju o mjerama za olakšavanje otplate stambenoga potrošačkoga kredita uzeti u obzir individualne okolnosti potrošača, njegove interese i prava te njegovu sposobnost daljnje otplate. Mjere za olakšavanje otplate koje je kreditna institucija dužna ponuditi potrošaču su sljedeće:

1. ukupno ili djelomično refinanciranje ugovora o kreditu i/ili

2. izmjenu prethodnih uvjeta ugovora o kreditu koja između ostalog može uključivati: a) produljenje roka otplate kredita b) promjenu tipa stambenog potrošačkog kredita c) odgodu plaćanja cijelog ili dijela obroka ili anuiteta za određeno razdoblje ili d) promjenu kamatne stope.

Postojeće mjere za olakšavanje otplate stambenoga potrošačkoga kredita proširene su sljedećim mjerama:

— ponudom odgode plaćanja

— djelomičnom otplatom

— konverzijom valute ili

— djelomičnim oprostom i konsolidacijom duga.

Također, preuzeta je obveza dokumentiranja postupka (sve faze provedenog postupka i komunikacije s potrošačem) kod poduzimanja mjera olakšavanja otplate stambenoga potrošačkoga kredita kao i obrazloženja zašto su pojedine mjere olakšanja otplate smatrane prikladnima za potrošačeve individualne okolnosti. Dokumentaciju i sve zapise o ostvarenim kontaktima, predloženim mjerama olakšanja otplate i dogovora postignutih s potrošačem koje ima poteškoće u plaćanju kreditna institucija je dužna prema Prijedlogu zakona čuvati tijekom cijelog trajanja ugovornog odnosa ili do pravomoćnog okončanja sudskih sporova, ako su pokrenuti.

Propisane su prekršajne odredbe za postupanje kreditnih institucija suprotno odredbama zakona koje uređuju odnos s potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju.

Nadalje, izmijenjen je dio Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju koji uređuje promjenu vjerovnika radi usklađenja sa zakonom koji uređuje način, uvjete i postupak servisiranja i kupoprodaje potraživanja.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (u daljnjem tekstu Prijedlog zakona) izrađen je također zbog usklađivanja s Direktivom 2021/2167.

„Prijedlogom zakona uvedena je obveza vjerovniku da prije izmjene uvjeta ugovora o kreditu potrošaču pravodobno, a najkasnije prije sklapanja dodatka ugovora kojim se ugovara izmjena, dostavi jasan i sveobuhvatan popis svih izmjena, rokova za njihovu provedbu te naziv i adresu tijela kojem potrošač može uputiti pritužbu odnosno prigovor, a sve sa svrhom osiguranja visoke razine zaštite potrošača.

Zatim je Prijedlogom zakona uvedena obveza vjerovnicima da prije pokretanja ovršnog postupka ponude potrošačima razumno restrukturiranje kredita odnosno mjere za olakšavanje otplate kredita. Vjerovnik je dužan organizirati funkciju za praćenje i postupanje s kreditima potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju, internim aktom odrediti kriterije za što ranije prepoznavanje takvih kredita potrošača te uspostaviti i redovito ažurirati politike i procedure za učinkovito postupanje s takvim kreditima.

S obzirom da je Direktiva 2021/2167 direktiva minimalne prilagodbe, Prijedlogom zakona određeno je da vjerovnici trebaju ponuditi potrošaču jednu ili više mjera otplate kredita, ne samo prije pokretanja ovršnog postupka što zahtijeva Direktiva 2021/2167, već i prije sklapanja ugovora o kupoprodaji kredita. Pri odlučivanju o mjerama za olakšavanje otplate potrošačkoga kredita vjerovnik je dužan uzeti u obzir individualne okolnosti potrošača, njegove interese i prava te njegovu sposobnost daljnje otplate. Mjere za olakšavanje otplate kredita su ukupno ili djelomično refinanciranje ugovora o kreditu i/ili izmjena prethodnih uvjeta ugovora o kreditu: produljenje roka otplate kredita, 2 promjena tipa potrošačkog kredita, odgoda plaćanja cijelog ili dijela obroka ili anuiteta za određeno razdoblje, promjena kamatne stope, ponuda odgode plaćanja, djelomična otplata, konverzija valute ili djelomičan oprost i konsolidaciju duga.

Nadalje, guverner Hrvatske narodne banke na temelju Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“, br. 101/17. i 128/22.) donio je Odluku o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti potrošača te provođenju postupaka naplate dospjelih neplaćenih obveza i dobrovoljne namire („Narodne novine“, broj 107/17.) koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018., a koja je uzela u obzir Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (eng. European Banking Authority, EBA) o dospjelim nepodmirenim obvezama i ovršnom postupku od 19. kolovoza 2015., ali se odnosi samo na stambene potrošačke kredite, no ne i na potrošačke kredite koji se sklapaju na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju. Kako je navedenim podzakonskim aktom već ostvaren određeni standard u pogledu zaštite potrošača koji imaju poteškoće u plaćanju isti je preslikan i na ugovore o kreditu koji se sklapaju u skladu sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju. Tako je propisana obveza vjerovniku da pruži podršku i barem sljedeće informacije potrošaču koji ima poteškoće u plaćanju: broj propuštenih ili djelomično izvršenih plaćanja, ukupni iznos dospjelih neplaćenih obveza, troškove nastale kao rezultat nepodmirenja dospjelih obveza i važnost suradnje potrošača s vjerovnikom kako bi se razriješila situacija. U slučajevima kada se poteškoće u plaćanju nastave vjerovnik je dužan potrošaču pružiti informacije: o posljedicama nepodmirenja obveza (npr. troškovi, zatezne kamate, mogući gubitak imovine i sl.) i informacije o dostupnim javnim oblicima pomoći ili podrške, ako postoje.

Također, Prijedlogom zakona propisana je i obveza dokumentiranja postupka (sve faze provedenog postupka i komunikacije s potrošačem) kod poduzimanja mjera olakšavanja otplate kao i obrazloženja zašto su pojedine mjere olakšanja otplate smatrane prikladnima za njegove individualne okolnosti. Dokumentaciju i sve zapise o ostvarenim kontaktima, predloženim mjerama olakšanja otplate kredita i dogovora postignutih s potrošačem koje ima poteškoće u plaćanju vjerovnik je dužan prema Prijedlogu zakona čuvati tijekom cijelog trajanja ugovornog odnosa ili do pravomoćnog okončanja sudskih sporova, ako su pokrenuti.

Nadalje, izmijenjen je dio Zakona o potrošačkom kreditiranju koji uređuje prijenos vjerovnikovih prava na treću osobu tako da je izričaj usklađen sa zakonom koji uređuje način, uvjete i postupak servisiranja i kupoprodaju potraživanja.

Naposljetku, Prijedlogom zakona otklonjene su nedorečenosti koje su se pojavile kod kredita na koje se primjenjuje maksimalna kamatna stopa na stambene kredite i maksimalna kamatna stopa na ostale potrošačke kredite.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator