Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak podnijela je Vlada Republike Hrvatske 12. studenoga 2020. godine po redovnom postupku. U prijedlogu je između ostalog navedeno:

“Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Poreznim rasterećenjem namjerava se utjecati na daljnje povećanje raspoloživog dohotka i standarda svih građana i poduzetnika.

Stoga se predlaže smanjenje poreznih stopa s 24% na 20%, s 36% na 30% te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Time će se dodatno porezno rasteretiti rad i izravno utjecati na povećanje ukupnog neto dohotka. Zbog uvođenja nacionalne naknade za starije osobe, kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, cilj je definirati porezni tretman te naknade kako bi se pojačala pravna i materijalna sigurnost osoba koje ostvaruju pravo na istu. Stoga se za nacionalne naknade za starije osobe proširuje obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i primitaka koje se ne uzima u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Ujednačavanjem godišnjeg obračuna za sve porezne obveznike odnosno ukidanjem oporezivanja godišnjom stopom od 24% poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, s obzirom na predloženo smanjenje stopa oporezivanja godišnjeg poreza s 36% na 30% te s 24% na 20%, a kako se već povećala porezna osnovica za oporezivanje po stopi 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna, postići će se dodatna jednostavnost i pravednost poreznog sustava. Predloženo je smanjenje svih poreznih stopa tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima, te povećanje poreznog opterećenja za one koji ih ne prijavljuju u skladu sa zakonskim propisima kojima se utvrđuje porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine). Time se stimulira poslovanje i prikazivanje primitaka u skladu sa zakonskim propisima, a jačim oporezivanjem postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima želi se djelovati odvračajuće.

Porezna uprava će po službenoj dužnosti na temelju podatka dostavljenih od strane javnih bilježnika, s obzirom da se njima propisuje obveza dostavljanja ovjerenih isprava o ostvarivanju najamnine i zakupnine pokretnina i nekretnina poreznih obveznika, utvrđivati poreznu obvezu čime će se pojednostaviti prijava dohotka od imovine po toj osnovi. Proširuje se mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama. S ciljem prevencije zaraznih bolesti, proširuje se i obuhvat primitaka koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) i na trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac/isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca/isplatitelja primitka odnosno plaće neovisno o načinu podmirenja tog troška odnosno za iste ne bi postojala obveza javnih davanja, a s ciljem prevencije zaraznih bolesti. Usklađuju se odredbe vezane za oporezivanje primitaka studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga s posebnim propisom koji uređuje obavljanje studentskih poslova. Predložene izmjene Zakona u okviru nastavka poreznog rasterećenja utjecat će na dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak, porezno će se rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak te kako bi se smanjila porezna evazija.

Procjenjuje se da će porezna reforma imati financijski učinak na proračune tj. smanjenje prihoda u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s osnove poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1,99 milijardi kuna. Od toga iznosa procijenjeno je da se 1,67 milijardi kuna odnosi na smanjenje stope od 36% na 30% te smanjenje stope od 24% na 20% i to za dohodak ostvaren s osnove nesamostalnog rada, obrta i slobodnih zanimanja i drugog dohotka. Smanjenjem stope s 12% na 10% kod dohotka od samostalne djelatnosti koji se utvrđuje u paušalnom iznosu prihodi će se smanjiti za 20 milijuna kuna dok se ostatak smanjenja prihoda odnosi na smanjenja stopa kod konačnih dohodaka.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dobit podnijela je Vlada Republike Hrvatske 12. studenoga 2020. godine po redovnom postupku. U prijedlogu je između ostalog navedeno:

“S obzirom na izmjene propisa o oporezivanju dohotka koji predviđa smanjenje porezne stope za dohodak od kapitala ostvarenog po osnovi dividendi i udjela u dobiti s 12 % na 10 %, potrebno je radi izjednačavanja poreznog položaja inozemnih dioničara i članova društva koji nisu fizičke osobe smanjiti stopu poreza po odbitku.

 Stoga se, ovim Prijedlogom zakona predlaže i smanjenje stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12 % na 10 %. Također, nakon dvije godine primjene uočena je mogućnost za smanjenjem stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača s 15 % na 10 %. Snižavanjem navedenih stopa poreza po odbitku postiže se veća konkurentnost gospodarstava i u području turizma. Nadalje, radi smanjenja sposobnosti otplate kredita građana i poduzetnika, pojavit će se potreba za restrukturiranjem kreditnih plasmana građana i poduzetnika što može uključiti i otpise potraživanja. Kako bi se potaknulo brže i efikasnije provođenje otpisa dugova građanima i poduzetnicima od strane kreditnih institucija, umjesto uočenog trenda prodaje kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja ovim Prijedlogom zakona mijenjaju se postojeće odredbe te se za sve otpise od strane kreditnih institucija utvrđuje jedinstveno pravilo. Uzimajući u obzir položaj kreditnih institucija koje imaju veliki broj nenaplativih plasmana ovim Prijedlogom zakona se daje poticaj kreditnim institucijama da u što većoj mjeri, poštujući okvire regulatora Hrvatske narodne banke u pogledu očuvanja stabilnosti bankarskog sustava, olakšaju položaje dužnika, građana i poduzetnika. Očekuje se kako će primjena ovoga Prijedloga zakona destimulirati kreditne institucije u prodaji kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja, odnosno kako će kreditne institucije biti motivirane putem konačnog otpisa, što više olakšati položaj dužnika, građana i poduzetnika. Poboljšanjem kreditnog položaja dužnika utječe se na ponovni razvoj investicija poduzetnika i porast osobne potrošnje.

Cilj ovoga Prijedloga zakona je utjecati poreznim propisom na poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja. Primjena predložene odredbe Prijedloga zakona na indirektan način daje poticaj građanima i poduzetnicima, stoga će primjena iste imati pozitivne financijske i društvene posljedice. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se porezno priznati rashod kreditne institucije u iznosu otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiran]a plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama, iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke. Nadalje nalaže se obveza kreditnoj instituciji da dostavi dužniku i jamcu pisanu izjavu o odricanju od prava naplate otpisanog iznosa potraživanja odnosno o prestanku njihove obveze u navedenom iznosu otpisa, pri čemu iznos otpisanog duga neće biti uključen u oporezive prihode odnosno primitke. Zakonom je već u ožujku 2020. propisano isključivanje iz porezne osnovice prihoda od potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima koje su za porezne svrhe propisane općim poreznim propisom. Obzirom da se ovim Prijedlogom zakona zbog specifičnosti kreditnih plasmana propisuje trajna mjera i nakon prestanka posebnih okolnosti otpisani iznosi kreditnog plasmana neće biti oporezivani. Na taj način se daje jošjedan poticaj ili pomoć poduzetnicima i građanima.

U tom kontekstu, očekuje se kako će ovaj Prijedlog zakona, pored smanjenja porezne stope za male i srednje porezne obveznike uz pomoć kreditnih institucija, ukoliko iskoriste predloženu odredbu o porezno priznatim otpisima, pridonijeti oporavku gospodarstva. Pored navedenoga, ovim Prijedlogom zakona se zbog racionalizacije postupaka vezanih uz transferne cijene, kako kod Porezne uprave tako i kod poreznih obveznika te zbog sprječavanja nesporazuma, ispravaka poreznih prijava i sprečavanja sudskih ili arbitražnih postupaka sada nalaže poreznom obvezniku da izvrši usklađenje transfernih cijena odnosno dobiti.”

Prijedlog Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora

Prijedlog Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske 27. kolovoza 2020. godine po redovnom postupku. Pitanja koja se uređuju ovim zakonom obrazložena su kako slijedi:

“Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 118/19), Vlada Republike Hrvatske ovlaštena je uredbama uređivati pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor. Riječ je o nužnoj zakonskoj razradi ustavne osnove za primjenu zakonodavne delegacije, sadržane u odredbama članka 88. Ustava Republike Hrvatske. Iako primjena toga ustavnopravnog instituta predstavlja odstupanje od temeljnih nadležnosti nositelja zakonodavne i izvršne vlasti, ona se u praksi i dalje pokazuje neophodnom za redovito obavljanje temeljnih dužnosti državne vlasti, uz poštivanje svih materijalnih i vremenskih ograničenja utvrđenih Ustavom Republike Hrvatske, delegirajućim zakonom i mjerodavnom ustavnosudskom praksom. Temeljna ograničenja zakonodavne delegacije utvrđena su člankom 88. Ustava Republike Hrvatske, a odnose se na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave, s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag, a prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Ovlaštenja su u zakonodavnoj praksi dodatno materijalno ograničena na pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza, a vremenski su dodatno ograničena na razdoblje u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda, sukladno načelnim stajalištima utvrđenima u Rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-II-66/1994, od 25. veljače 1994. (Narodne novine, broj 16/94). Iznimno, delegirana ovlast se odnosi i na razdoblje od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskoga sabora.

Slijedom navedenoga te imajući u vidu da ovlast delegirana važećim Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora prestaje u ustavnom roku od godinu dana od dana stupanja na snagu toga Zakona, odnosno 10. prosinca 2020., predlagatelj ocjenjuje đa ga i nadalje treba ovlastiti da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Na temelju ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske steći će ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, uvažavajući naprijed navedena materijalna i vremenska ograničenja. Ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana počevši od 10. prosinca 2020., s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, a najdulje do 30. studenoga 2021.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 12. studenoga 2020. godine Saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. U prijedlogu se navodi:

“Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama (Narodne novine, broj 52/19) uređuje se obveza plaćanja članarine, osnovice i stope po kojima se obračunava i plaća članarina turističkoj zajednici, način plaćanja članarine, evidencija, obračun i naplata članarine te druga pitanja od značenja za plaćanje i raspoređivanje članarine turističkoj zajednici.

Obveznici plaćanja članarine turističkoj zajednici su sve pravne i fizičke osobe koje na području turističke zajednice imaju svoje sjedište ili podružnicu, pogon, objekt u kojem se pruža usluga i slično (u daljnjem tekstu: poslovnajedinica), a koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti. Pravna osoba koja se s više od 50 % financira iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnog proračuna ne plaća članarinu turističkoj zajednici.

Od ukupno prikupljenih sredstava članarine, 3 % se izdvaja Poreznoj upravi za troškove evidencije, obračuna i naplate članarine te dostave podataka, 9 % sredstava izdvaja se na posebni račun Hrvatske turističke zajednice u Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent, 2 % na posebni račun Hrvatske turističke zajednice u Fond za udružene turističke zajednice, a preostala sredstva raspoređuju se: 65 % sredstava lokalnoj turističkoj zajednici, 15 % sredstava regionalnoj turističkoj zajednici i 20 % sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici.

Raspored turističke članarine za turističke zajednice općina i gradova koje ostvaruju bruto prihod manji od 200.000,00 kuna godišnje je drugačiji i to na način da se 80 % raspoređuje lokalnoj turističkoj zajednici i 20 % regionalnoj turističkoj zajednici.

Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, kojeg je Vlada Republike Hrvatske prihvatila Zaključkom, KLASA: 022-03/20-07/77, URBROJ: 50301- 25/06-20-3, od 7. svibnja 2020. predviđeno je smanjenje iznosa članarine za obveznike kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje i smanjili troškovi hrvatskih gospodarstvenika. Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja donesen je sukladno preporuci Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku u okviru Europskog semestra te je jedna od mjera koju se Hrvatska obvezala provesti s ciljem pridruživanja Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji.

Prema Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020. - 2024. jedan od ciljeva je administrativno, porezno i parafiskalno rasterećivanje gospodarstva radi daljnjeg stvaranja poticajnog i konkurentnog poslovnog okruženja.

Također, uvažavajući posebne okolnosti u 2020. i koje su izazvane pandemijom bolesti COVID-19, glede obveze plaćanja članarine turističkim zajednicama za privatne iznajmljivače, donesen je Pravilnik o godišnjem paušalnom iznosu članarine za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i o obrascima TZ za plaćanje članarine turističkoj zajednici (Narodne novine, br. 14/20 i 88/20) kojim je propisano da se visina godišnjeg paušalnog iznosa članarine u 2020. umanjuje za 50 % te da se godišnji paušalni iznos članarine ne plaća na pomoćne ležajeve.

Polazeći od navedenog, predlaže se daljnje smanjenje članarine kao parafiskalnog davanja za gospodarstvenike.

Ovim prijedlogom zakona se u bitnom predlaže:

- smanjenje stopa za obračun i plaćanje članarine za 12 %

- omogućavanje Poreznoj upravi da rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnost

- urediti obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom na to da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Cilj izmjena i dopuna ovoga Prijedloga zakona je smanjenje parafiskalnih davanja radi rasterećenja poduzetnika te time stvaranja poticajnog i konkurentnog poslovnog okruženja.”

Odabrale i pripremile:
Lea Jagar,
Ana Turić, mag.iur.