Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru  Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 13. siječnja 2022., uz prijedlog da se spomenuti zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se ukratko ocjenjuje postojeće stanje u području tržišta rada te se određuju osnovna pitanja koja će se urediti Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada:

„Zakon o tržištu rada („Narodne novine“, br. 118/18. i 32/20.) uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zapošljavanje na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod).

Prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20. i 138/20.) o pravu na naknadu do zaposlenja odlučuju centri za socijalnu skrb sukladno uvjetima propisanim tim Zakonom. Konačnim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi predlaže se da o navedenom pravu odlučuje Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno propisima o zapošljavanju.

Prema važećem Zakonu o socijalnoj skrbi naknada do zaposlenja je pravo djeteta s teškoćama u razvoju, odnosno osobe s invaliditetom kojima je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oštećenje utvrđeno na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravo se ostvaruje nakon završetka osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja, a najranije s navršenih 15 godina života. Osoba s invaliditetom mora biti sposobna ili djelomično sposobna za rad i voditi se u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prema podacima sustava socijalne skrbi, prosječan broj korisnika naknade do zaposlenja na godišnjoj razini iznosio je oko 2.000 korisnika, dok je naknada iznosila 350,00 kuna mjesečno, a osigurava se osobi s invaliditetom do zaposlenja.

S obzirom na to da prava za vrijeme nezaposlenosti prestaju nezaposlenoj osobi zasnivanjem radnog odnosa odnosno nastupanjem određenih okolnosti propisanih Zakonom o tržištu rada, ovim Prijedlogom zakona predlaže se promjena naziva prava. Naime, naziv „naknada do zaposlenja“ upućuje da se radi o pravu koje prestaje isključivo zapošljavanjem, što nije jedini slučaj prestanka prava prema propisu o zapošljavanju. Stoga, naknada do zaposlenja mijenja svoj naziv u „novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom“.

Nadalje, kako se radi o materijalnopravnoj zaštiti nezaposlenih osoba s invaliditetom, koja zaštita i njezino trajanje nije vezano uz prethodno mirovinsko osiguranje odnosno vrijeme provedeno na radu, ovim Prijedlogom zakona će se urediti posebni uvjeti za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Pritom će se voditi računa o stečenim pravima korisnika.

Ovim Prijedlogom zakona će se osigurati materijalna pomoć nezaposlenim osobama s invaliditetom koje su završile obrazovanje i ne ostvaruju druga prava za vrijeme nezaposlenosti.

Nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućit će se da na jednom mjestu dobiju profesionalnu uslugu podrške i pomoći u traženju posla, s jedne strane, i određenu materijalnu pomoć, s druge strane. Navedeni pristup i efikasnost u postupanju pridonose kvaliteti pružene usluge i uspješnoj integraciji osoba s invaliditetom na tržište rada.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.