Konačni prijedlog zakona o instrumentima politike boljih propisa

Konačni prijedlog zakona o instrumentima politike boljih propisa podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

„Na 18. sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 17. listopada 2023., Hrvatski sabor donio je zaključak o prihvaćanju Prijedloga zakona instrumentima politike boljih propisa. Hrvatski sabor uputio je predlagatelju primjedbe, prijedloge i mišljenja radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

U nastavku se iznose nova rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona:

- tekst Konačnog prijedloga zakona strukturno je dorađen na način da svi članci imaju naslove prema primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora te su naslovi dorađeni kako bi jasnije upućivali na sadržaj članaka;

- dosadašnji članak 10. Prijedloga zakona razdvojen je na članke 9. i 10., tako da se u članku 9. propisuju obveze stručnog nositelja u postupku planiranja zakonodavne aktivnosti Vlade, a u novom članku 10. propisuju se obveze Ureda u postupku planiranja zakonodavne aktivnosti Vlade radi boljeg razumijevanja obveza stručnog nositelja i Ureda. Ujedno, dosadašnji članak 9. je pozicioniran kao članak 11. kako bi se pratio slijed postupka izrade Plana ;

- članak 12. (članak 11. Prijedloga zakona) ujednačen je tako da je naznačeno o kojem se obrascu zakonodavnih aktivnosti radi, prema primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora ;

- u članku 16. (članak 15. Prijedloga zakona) brisan je veznik „ili“ prema primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora

- u članku 19. (članak 18. Prijedloga zakona) i članku 34. (članak 35. Prijedloga zakona) zamijenjena su mjesta stavcima radi jasnoće;

- u članku 20. (članak 19. Prijedloga zakona) brisana je riječ „vremenskom“ kao suvišna, jer je jasno da je riječ o razdoblju u kojem se provodi vrednovanje propisa. Također, dodan je novi stavak 2. kako bi na jednom mjestu bilo vidljivo u kojim slučajevima se provodi vrednovanje propisa - u članku 21. (članak 20. Prijedloga zakona) dodana je obveza da stručni nositelj dostavlja Uredu na znanje odluku o provedbi vrednovanja propisa, kako bi Ured pravovremeno bio informiran o početku postupka vrednovanja propisa;

- u članku 23. (članak 22. Prijedloga zakona) precizirano je da je riječ o zakonu na snazi;

- članak 24. Prijedloga zakona je brisan budući Ured ima ovlast predložiti Vladi donošenje zaključka kojim se obvezuje stručni nositelj za provedbu vrednovanja propisa. Slijedom navedenog odredba članka 25. Prijedloga zakona dodana je kao stavak 2. u članak 24. Konačnog prijedloga zakona (članak 23. Prijedloga zakona);

- u članku 25. (članak 26. Prijedloga zakona) izmijenjeni su stavci 4. i 5. tako da se umjesto davanja mišljenja na dorađeni Obrazac vrednovanja propisa, propisuje da stručni nositelj dorađuje Obrazac vrednovanja propisa uz stručnu pomoć Ureda, a potom ga dostavlja Uredu radi objave na mrežnim stranicama Ureda;

 - u članku 26. (članak 27. Prijedloga zakona) brisane su riječi „i vrednovanja“ jer je jasno kako postupak izrade zakona i drugih propisa uključuje i vrednovanje propisa;

- u članku 28. (članak 29. Prijedloga zakona) brisana je riječ „osobito“ prema primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora i veznik „ili“ kao suvišan slijedom ranije primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora;

- članak 35. (članak 36. Prijedloga zakona) izmijenjen je radi jasnog utvrđivanja nadzora nad provedbom Zakona;

- članak 40. (članak 41. Prijedloga zakona) dorađen je u skladu s primjedbom Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora;

- uslijed dodavanja i brisanja članaka renumerirani su članci u cijelom tekstu Konačnog prijedloga zakona.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Trenutno važećim Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („'Narodne novine“, broj 127/19., u daljnjem tekstu: Zakon) se određuje nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja, dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova, sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, zrakoplovna djelatnost, sektori izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, Registar Unije, tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluorirani staklenički plinovi, financiranje ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, informacijski sustav za klimatske promjene i zaštitu ozonskog sloja te upravni i inspekcijski nadzor.

Kao očekivane posljedice donošenja predloženih izmjena Zakona navodi se:

„- usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije na području klimatskih promjena posebno u području sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova,

- otkloniti će se uočene nejasnoće i nepreciznosti u postojećem zakonodavnom okviru u cilju učinkovitije i transparentne primjene uspostavljenog zakonodavnog okvira te time unaprjeđenje uvjeta za provedbu obveza temeljem EU zakonodavstva u području zaštite klime,

- usklađivanje novčanih iznosa prekršajnih odredbi koji su bili iskazani u kunama, a za koje postoji obaveza iskazivanja u eurima s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator