Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2023. godine.

U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (u daljnjem tekstu: Prijedlog Zakona) se navodi kako slijedi:

„Prijedlogom Zakona uređuju se sljedeća pitanja:

- ublažavaju se pojedini uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu (smanjenje uvjeta duljine trajanja prebivališta i povećanje prihodovnog cenzusa, mogućnost ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu u slučajevima kad je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom uzdržavanju, odnosno ugovora o dosmrtnom uzdržavanju)

- podiže se iznos nacionalne naknade

- omogućuje se isplata nacionalne naknade na adresu korisnika putem pošte, na zahtjev korisnika

- izričito se propisuje dužnost vraćanja nacionalne naknade isplaćene nakon smrti korisnika, od nasljednika korisnika nacionalne naknade, odnosno od strane banke po nalogu Zavoda

- rješava se pitanje nepripadne isplate

- horizontalno usklađivanje sa Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o socijalnoj skrbi.

Ublažavanjem uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu i omogućavanjem isplate putem pošte na zahtjev korisnika očekuje se da će nacionalna naknada postati dostupnija ciljanoj populaciji što bi trebalo rezultirati povećanjem broja korisnika.“

Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja

Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.

Ocjenjujući trenutno stanje, u Prijedlogu zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja (u daljnjem tekst: Prijedlog zakona) se navodi:

„U Republici Hrvatskoj djelatnost kupoprodaje dospjelih potraživanja može biti predmet poslovanja trgovačkog društva te se upisuje u sudski registar u skladu s propisima o klasifikaciji djelatnosti. Sukladno navedenom, subjekti koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja, poznati i pod nazivom agencije za naplatu potraživanja, posluju na temelju upisa u sudski registar, uz zadovoljavanje svih uvjeta utvrđenih propisom kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava pojedinog trgovačkog društva te se ne smatraju financijskim institucijama.

Subjekti koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja specijalizirani su za naplatu dugovanja koje otkupljuju od vjerovnika, najčešće banaka, teleoperatera i komunalnih društava.

Ugovorom o ustupu tražbine (cesiji) vjerovnici svoja potraživanja ustupaju agencijama za naplatu potraživanja te na navedene agencije prenose i sporedna prava koja su do tada imali prema dužniku (kao što su pravo prvenstva naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, pravo na kamate, ugovornu kaznu i sl.). Drugim riječima, agencije za naplatu potraživanja prema dužnicima imaju ista prava koja su prema njima imali vjerovnici prije ustupanja potraživanja. Agencije za naplatu potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje koje im je od strane vjerovnika ustupljeno.

Subjekte koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja ne nadzire posebno i izrijekom određeno regulatorno tijelo. Ustupanje i kupoprodaja potraživanja regulirana je Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.), Zakonom o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20. i 151/22.), kao i podzakonskim propisom odnosno Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 127/14., 24/18., 26/21. i 139/22.) koju je donijela Hrvatska narodna banka.

Vezano za poslovnu praksu i postupanje agencija koje preuzimaju odnosno otkupljuju potraživanja, zabilježeni su brojni prigovori građana te je pri uređivanju aktivnosti agencija za naplatu potraživanja potrebno uzeti u obzir i zaštitu potrošača.“

Kao osnovna pitanja koja se uređuju Prijedlogom zakona, istaknuto je:

„Imajući u vidu u uvodnom dijelu navedene propise na snazi, Direktivu (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP, SL L 438, 8. 12. 2021.), ali i probleme koji su se pojavili u praksi u Republici Hrvatskoj, potrebno je izraditi jedinstveni propis koji će prenijeti pravnu stečevinu u nacionalno zakonodavstvo, ali i adresirati nacionalna otvorena pitanja.

Cilj ovoga Prijedloga zakona je urediti pravila postupanja prema dužnicima prije kupoprodaje, a posebice nakon kupoprodaje potraživanja te nadzor nad radom pružatelja usluge servisiranja potraživanja. Krajnji ishod, odnosno promjena koja se očekuje primjenom ovoga Zakona, je definiranje kvalitetnog zakonskog okvira kojim će se regulirati kupoprodaja i servisiranje potraživanja uz odgovarajuću zaštitu položaja dužnika i vjerovnika.

Prijedlog zakona adresirat će nekoliko važnih pitanja, a to su obavijest dužniku o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja i obavijest o izvršenoj kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja, kao i obavijest o strukturi duga.

Kroz ovaj novi zakonodavni okvir predlaže se optimalno rješenje kako bi se uredilo pitanje kupoprodaje i servisiranja potraživanja bez da se bilo koju stranu dovede u nepovoljniji položaj, ali i uređenje rada i nadzora nad subjektima koji se bave takvom djelatnošću.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator