Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu

Konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19.5.2023.

U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Uz društveno-ekonomske posljedica pandemije koronavirusa te intenziviranje obnove potresom pogođenih područja Zagreba, Petrinje i okolice u 2022. godini pojavili su se i novi izazovi poput geopolitičkih prestrojavanja, nestabilnosti financijskih tržišta što je rezultiralo snažnim izazovima u kreiranju ekonomske pa tako i fiskalne politike.

Globalni porast cijena energenata izazvao je niz poskupljenja te je Vlada Republike Hrvatske u 2022. godini započela s paketima mjera za zaštitu kućanstva i gospodarstva, posebice najranjivijih skupina društva i poduzeća od rasta cijena. U 2023. godini doneseni su i novi paketi mjera koji utječu kako na prihodovnu stranu tako i na rashodovnu stranu državnog proračuna.

Nadalje, ovim Zakonom utvrđuje se mogućnost dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu.

Slijedom navedenoga, a kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Uz navedeno, mijenja se i iznos jamstvene pričuve.“

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o međunarodnom privatnom pravu, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o međunarodnom privatnom pravu, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19.5.20233. uz prijedlog da se sukladno čl. 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se iznosi ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:

„Ocjena stanja

U Republici Hrvatskoj na snazi je kao osnovni izvor pozitivnog međunarodnog privatnog prava Zakon o međunarodnom privatnom pravu („Narodne novine“, broj 101/17.) odnosno tzv. Kolizijski zakon. Zakon o međunarodnom privatnom pravu sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za privatnopravne odnose s međunarodnim obilježjem, pravila o nadležnosti sudova i drugih tijela Republike Hrvatske za raspravljanje u pravnim stvarima čiji su predmet privatnopravni odnosi s međunarodnim obilježjem te pravila za priznanje i ovrhu stranih sudskih odluka čiji su predmet navedeni privatnopravni odnosi.

Slijedom Preporuke Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. siječnja 2023. koja za cilj ima poboljšanje prakse u postupcima međudržavnog posvojenja djece u kojima ne dolazi do primjene Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (Hag, 1993.) Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je također dalo preporuku Hrvatskom zavodu za socijalni rad za postupanje u postupcima davanja mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u skladu s Obiteljskim zakonom („Narodne novine“, br. 103/15., 98/19. i 47/20.).

Dana je preporuka Hrvatskom zavodu za socijalni rad da u postupku procjene podobnosti i prikladnosti za posvojenje djeteta ispita interes potencijalnih posvojitelja za međudržavnim posvojenjem i da potencijalne posvojitelje upozna kako je odluka o posvajanju djece iz tzv. trećih država, država koje nisu ugovornice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem njihova osobna odgovornost i kako se preporuča da se prethodno u potpunosti informiraju o propisima te zemlje u području posvojenja.

Nadalje, dana je preporuka Hrvatskom zavodu za socijalni rad da kada zaprimi obavijest suda o priznanju strane sudske odluke o međudržavnom posvojenju djece postupi sukladno članku 216. stavku 1. Obiteljskog zakona te da ponudi i pruži djetetu i posvojitelju savjetodavnu pomoć nakon zasnivanja posvojenja. Također, u skladu s navedenom Preporukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike će na zahtjev suda u postupcima priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju provjeravati podatke jesu li predlagatelji upisani u Registru potencijalnih posvojitelja te o tome dostavljati obavijest sudu. Zakonom o međunarodnom privatnom pravu dodatno bi se uredio zakonodavni okvir kojim se 2 regulira postupak priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju na način da se u postojeći Zakon o međunarodnom privatnom pravu doda novi članak.

Osnovna pitanja koja se uređuju dopunom Zakona

Zakonom o dopuni Zakona o međunarodnom privatnom pravu može se urediti područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država s obzirom da između ostalog uređuje pitanje priznanja stranih sudskih odluka o posvojenju te je moguće propisati dodatne odredbe kojima se regulira taj postupak i osigurava postupanje sudova u skladu s preporukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Obiteljski zakon isključivo uređuje zasnivanje posvojenja djece u postupcima koji se provede u Republici Hrvatskoj. Zakon o potvrđivanju Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem dodatno je uredio područje međudržavnog posvojenja u Republici Hrvatskoj između država ugovornica Konvencije.

Prilikom pristupanja Republike Hrvatske istoj Konvenciji, nije utvrđena potreba izmjene nacionalnih propisa ili donošenje provedbenih akata jer je zaključeno kako se Konvencija može u potpunosti provoditi na području Republike Hrvatske po važećim nacionalnim propisima. Slijedom navedenoga, jedino područje u kojem se treba intervenirati je priznanje strane sudske odluke o posvojenju kako bi se dodatno uredilo područje međudržavnog posvojenja djece iz tzv. trećih država koje nisu ugovornice Konvencije.

Ovim prijedlogom želi se osigurati da se sudovima u postupku priznanja stranih sudskih odluka dostavljaju strane sudske odluke o posvojenju legalizirane u skladu s postojećim propisima, da su podnositelji prijedloga za priznanje strane sudske odluke bili podobni i prikladni za posvojenje u skladu s propisima Republike Hrvatske prije zasnivanja posvojenja u drugoj državi, da se posvojiteljskoj obitelji osigura praćenje i podrška nakon dolaska djeteta u Republiku Hrvatsku te da se uvede obveza evidentiranja broja djece koja su posvojena u Republiku Hrvatsku iz trećih država.

Posljedice koje će proisteći iz dopuna Zakona

 Usvajanjem dopuna Zakona povećat će se pravna sigurnost kod međunarodnih posvojenja budući da će se tražiti dokaz o legalizaciji strane sudske odluke o posvojenju djeteta. Time se istodobno štiti i najbolji interes djeteta. Odredbom će se regulirati da je posvojitelj upisan u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj, ako je posvojitelj u trenutku zasnivanja posvojenja bio obvezan upisati se u Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj što će također povećati stupanj zaštite djece koja se posvajaju.“

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom inspektoratu

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom inspektoratu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19.5.2023. Kako je prije navedeno u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu, koji je podnesen aktom od 29. 12.2022.:

„Nakon analize dosadašnje primjene Zakona ujedno se ukazala potreba za detaljnijim uređenjem i usklađivanjem nekih odredbi Zakona, osobito u pogledu djelokruga pojedinih inspekcija i uvjeta za obavljanje određenih inspekcijskih poslova kako bi se postiglo daljnje poboljšanje u djelovanju Državnog inspektorata.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja propisao je Državnom inspektoratu obavljanje dodatnih poslova, kao što je delegiranje pojedinih poslova službenih kontrola iz nadležnosti veterinarske inspekcije, uzorkovanje i analiza iz područja djelokruga rada sanitarne, poljoprivredne i veterinarske inspekcije pa se radi usklađivanja s tim Zakonom, ali i usklađivanja s promjenama u drugim 2 propisima koji su stupili na snagu nakon donošenja Zakona te radi potrebe jasnijeg i detaljnijeg uređenja pojedinih odredbi, ovim Zakonom mijenjaju i dopunjuju neke odredbe koje se odnose na djelokrug i ovlasti pojedinih inspekcijskih službi u sastavu Državnog inspektorata te na uvjete za obavljanje određenih inspekcijskih poslova. Ujedno se radi učinkovitijeg djelovanja poslovi inspekcije gospodarenja otrovnim kemikalijama pripajaju poslovima sanitarne inspekcije. Inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama osnovana je 2013. godine u sastavu tada Ministarstva gospodarstva, isključivo u svrhu nadzora Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njihovom uništenju. Inspekcija nadzire svega 53 subjekta prema navedenoj Konvenciji, a koji gotovo svi u području kemikalija podliježu nadzoru sanitarne inspekcije.

Stoga je predloženo da se svi ovi poslovi objedine i nastave raditi u okviru sanitarne inspekcije. Također, energetske inspekcije u području naftnog rudarstva pripajaju se rudarskoj inspekciji, koja će preuzeti poslove u području ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida, a energetske inspekcije u području toplinarstva i plinarstva pripajaju se inspekciji opreme pod tlakom, koja će preuzeti poslove u području toplinarstva i plinarstva.

Nadalje, 1. studenoga 2022. stupio je na snagu Pravilnik o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, br. 70/20., 29/21. i 39/22.), kojim se među ostalim propisuje postupak, način i sadržaj polaganja državnog ispita, a koji se polaže u Ministarstvu pravosuđa i uprave. Sukladno važećim propisima, državni ispit koji se polaže pri tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, ne sadrži posebni dio ispita koji se odnosi na određena upravna područja.

Slijedom toga, bilo je potrebno uskladiti Zakon u odnosu na propisane uvjete za obavljanje poslova određenih inspekcija na način da se propiše uvjet za položeni državni ispit i stručni ispit za inspektora. Donošenjem ovoga Zakona stvoriti će se pravne pretpostavke za obavljanje poslova Državnog inspektorata određenih posebnim propisima donesenim nakon donošenja i stupanja na snagu Zakona.

Nadalje, ovim Zakonom, radi provedbi ovlasti probne kupnje proizvoda propisanih Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394. Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. godine o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snaga Uredbe (EZ) br. 2006/2004 („Narodne novine", broj 54/20.) te provedbe ovlasti kupnje proizvoda stavljenih na tržište putem interneta ili drugim sredstvima prodaje na daljinu, propisanih zakonima kojima je osigurana provedba Uredbe (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011, uređuju se postupak uzorkovanja proizvoda stavljenih na tržište putem interneta ili drugim sredstvima prodaje na daljinu, troškovi takve kupnje proizvoda te troškovi probne kupnje u slučajevima neregistriranog obavljanja djelatnosti trgovine i/ili neregistriranog pružanja usluga.

Također, ovim Zakonom uređuju se novčane kazne u eurima, na način da se prekršajne odredbe u kunama uređene Zakonom preračunavaju u skladu s člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, objavljenim u „Narodnim novinama“, broj 57/22.

 Zakonom se ujedno predlaže poboljšanje važećeg zakonskog teksta što će doprinijeti osnaženju temeljnog normativnog okvira kojim se uređuju inspekcijski poslovi iz djelokruga 3 Državnog inspektorata, što će u konačnici doprinijeti zaštiti javnog interesa kroz djelovanja inspekcijskih službi Državnog inspektorata.“

Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane

Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19.5.2023. U prijedlogu se ukratko obrazlaže ocjena stanja, cilj i osnovna pitanja koja se predlažu urediti zakonom:

„Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane (u daljnjem tekstu: Sporazum) sastavljen je u Bruxellesu 19. listopada 2018.

Sporazum o partnerstvu i suradnji sa Singapurom zamijenit će postojeći pravni okvir Sporazuma o suradnji iz 1980. između Europske ekonomske zajednice i država članica Udruženja država jugoistočne Azije. Ovaj Sporazum predstavlja još jedan važan korak prema pojačanom političkom i gospodarskom sudjelovanju Europske unije u jugoistočnoj Aziji.

On će osigurati temelje za djelotvorniju bilateralnu suradnju između Europske unije i njezinih država članica i Singapura jer će se njime ojačati politički dijalog i poboljšati suradnja u širokom rasponu područja. Sporazum o partnerstvu i suradnji sadržava popratno pismo koje čini sastavni dio Sporazuma. U popratnom pismu potvrđuje se razumijevanje stranaka da u trenutku potpisivanja Sporazuma i na temelju objektivno dostupnih informacija nisu upoznate s postojanjem ili primjenom ikakvih nacionalnih zakona koji bi mogli dovesti do pokretanja mehanizma neispunjenja.

Sporazum o partnerstvu i suradnji dopunjen je Sporazumom o slobodnoj trgovini i Sporazumom o zaštiti ulaganja, koji čine posebne sporazume koji omogućuju provedbu odredbi o trgovini i ulaganjima Sporazuma o partnerstvu i suradnji te koji su sastavni dio sveukupnih bilateralnih odnosa i zajednički institucijski okvir kako je predviđeno člankom 9. stavkom 2. Sporazuma o partnerstvu i suradnji. Sporazumom je predviđena mogućnost obustave primjene Sporazuma o partnerstvu i suradnji ili bilo kojeg posebnog sporazuma spomenutog u članku 9. stavku 2. i članku 43. stavku 3. Sporazuma u slučaju povrede ključnih elemenata Sporazuma, tj. klauzule o ljudskim pravima i klauzule o neširenju naoružanja. Sporazumom se osniva Zajednički odbor čija je zadaća osigurati pravilno funkcioniranje i provedbu Sporazuma.

Izvorno potpisani tekst Sporazuma bio je predmetnom ispravka tj. postupka predviđenog člankom 79. stavkom 1. (b) Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, br. 16/93. i 9/98. – ispravak). Naime, po 2 potpisivanju, Glavno tajništvo Vijeća Europske unije, kao depozitar, svim potpisnicima dostavilo je ovjerene preslike izvornika Sporazuma te je naknadno depozitar, zbog uočenih tehničkih pogrešaka u tekstu na hrvatskom jeziku, sastavio Zapisnik o ispravku Sporazuma, koji je potpisan u Bruxellesu 31. kolovoza 2021., slijedom čega je na taj način utvrđeni ispravljeni tekst ab initio zamijenio pogrešan tekst, te se na taj način ispravljeni tekst objavljuje u članku 2. Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju Sporazuma.

Ovim Zakonom potvrđuje se Sporazum kako bi njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Sporazumom se obuhvaćaju standardne političke klauzule EU-a o ljudskim pravima, Međunarodnom kaznenom sudu, oružju za masovno uništenje, malom i lakom oružju te borbi protiv terorizma.

Njime se obuhvaća i suradnja u područjima poput trgovine i ulaganja, industrijske politike, zdravstva, okoliša, klimatskih promjena, energetike, poreza, obrazovanja i kulture, rada, zapošljavanja i socijalne politike, znanosti i tehnologije te prometa. U Sporazum su uključena i pitanja suradnje u području pravde, slobode i sigurnosti, tj. pitanja pravne suradnje, pranja novca i financiranja terorizma, organiziranog kriminala i korupcije.

Cilj je Sporazuma osigurati temelje za djelotvorniju bilateralnu suradnju između Europske unije i njezinih država članica i Singapura jačanjem suradnje i dijaloga u širokom nizu bilateralnih, regionalnih i multilateralnih pitanja te on predstavlja još jedan važan korak prema pojačanom političkom i gospodarskom sudjelovanju Europske unije u jugoistočnoj Aziji.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Obiteljskog zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Obiteljskog zakona koji je podnio Klub zastupnika Možemo!, aktom od 16. svibnja 2023. godine. U Prijedlogu zakona navodi se ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:

„Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 ) u članku 3. jamči jednakost svih građana i građanki, te u članku 14. zabranjuje diskriminaciju na osnovi rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja ili drugih osobina.

Zabrana diskriminacije građanki i građana RH temeljem spolne orijentacije i/ili rodnog identiteta, određena je u članku 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12 ).

Istospolne obitelji ne uživaju isti status kako je to propisano Obiteljskim zakonom (NN 103/15, 98/19, 47/20 ) u smislu prava na posvojenje djeteta te ih navedeni zakon u članku 185. kojim se uređuje status posvojitelja ne navodi izrijekom kao zajednicu kojoj je dopušteno posvojenje. Kad je riječ o ostvarivanju prava na određeni oblik skrbi za dijete, trenutačno Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14, 98/19) predviđa dva instituta — roditeljsku i partnersku skrb nad djetetom roditelja s kojim je sklopljeno životno partnerstvo za vrijeme njegova života odnosno poslije njegove smrti.

Navedeni instituti predmnijevaju mogućnost skrbi o djetetu kojima se Životni partneri koji nisu roditelji djeteta stavljaju u položaj usporediv s položajem koji u bračnim zajednicama imaju maćeha ili očuh, a iz čega je moguće zaključiti kako je intencija zakonodavca dopustiti životnim partnerima kao obiteljskoj zajednici skrb o djeci, no ne i u obliku posvojenja, kako je to uređeno važećim Obiteljskim zakonom. Treba napomenuti kako, prema tumačenju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, partneri skrbnici imaju istu razinu prava i obveza u odnosu na djecu nad kojom imaju partnersku skrb, kao što imaju i roditelji i posvojitelji, čime se zakonski izjednačavaju navedena dva oblika roditeljske skrbi nad maloljetnim djetetom. Visoki upravni sud Republike Hrvatske donio je u svibnju 2022. pravomoćnu presudu (Poslovni broj: Usž-2402/21-4) prema kojoj istospolni partneri mogu ravnopravno pristupiti postupku posvajanja djece i pritom ih se ne smije diskriminirati na temelju spolne orijentacije, potvrdivši tako prethodno donesenu presudu Upravnog suda u Zagrebu na koju se žalilo nadležno Ministarstvo.

Visoki upravni sud u svojoj je odluci obrazložio kako životni partneri u Hrvatskoj mogu zatražiti procjenu, i biti procijenjeni kao potencijalni posvajatelji djece, pozivajući se na primjenu Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje u tekstu: Konvencija) ). Nadalje, sud obrazlaže u svojoj odluci da ,razlika u tretmanu osoba koje se nalaze u relativno sličnim situacijama, a koja se temelji isključivo na razmatranju seksualne orijentacije, u svjetlu današnjih društvenih standarda i civilizacijskih dosega predstavlja oblik diskriminacije i postupanje protivno članku 14. Konvencije.

Ova presuda govori u prilog izjednačavanju životnih partnera sa pravima koja imaju bračni drugovi u Republici Hrvatskoj, osvrćući se na stajališta Europskog suda za ljudska prava izražena u dosadašnjoj sudskoj praksi o ovom pitanju. U obrazloženju presude navodi se kako odnos osoba istog spola ulazi u pojam »obiteljskog života" jednako kao i odnos osoba suprotnog spola u jednakoj situaciji, a što zahtijeva i jednaki tretman u jednakim situacijama.

Na temelju dosad navedenog, predlažemo izmjene i dopune Obiteljskog zakona kojima će se životno partnerstvo kao obiteljska zajednica dviju osoba istog spola prepoznati kao obiteljska zajednica ravnopravna onoj koju sklapanjem braka ili zajedničkim životom zasnivaju osobe suprotnog spola te kao zajednica čiji je status posvojitelja uređen na isti način kao i status bračnih i izvanbračnih drugova.“

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Fotografija: Novi informator