Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Ovim Prijedlogom zakona predlažu se izmjene i dopune prvenstveno zbog uvođenja obveze izdavanja, primanja i fiskalizacije elektroničkih računa u B2B segment poslovanja što je postignuto donošenjem Zakona o fiskalizaciji. Radi se o potrebi da se postojeće odredbe Općeg poreznog zakona u najvećoj mogućoj mjeri usklade s odredbama Zakona o fiskalizaciji.

(…) Zakonom o fiskalizaciji uveden je sustav eIzvještavanja. Planiranom zamjenom podnošenja statističkog izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama (Obrazac OPZSTAT-1) novim izvještajnim sustavom u kojemu se, između ostaloga, dostavljaju podaci o naplati elektroničkih računa, a kako je to propisano Zakonom o fiskalizaciji, doći će do značajnog administrativnog rasterećenja za obveznike podnošenja Obrasca OPZ-STAT-1.

Odredbu OPZ-a o obvezi čuvanja porezne tajne potrebno je dopuniti iznimkom za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave čiji su prihod. (…) Isto će se omogućiti od 1. siječnja 2027. radi prilagodbe informatičkog sustava novom zahtjevu za dostavom podataka. Predlaže se izmjena iznimke od obveze čuvanja porezne tajne koja propisuje mogućnost davanja podataka uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose. Navedena odredba ne odgovara u potpunosti potrebama digitalnog doba, te se predlaže izmjena navedene odredbe na način koji bi omogućio razmjenu podataka i uz elektronički pristanak osobe na koju se podaci odnose što je sukladno i Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.

(…) Utvrđena je potreba dopune pojedinih odredbi vezanih za dostavu elektroničkih podataka tijekom provođenja poreznog nadzora koja se odnose na dostavu šifri i lozinki onih programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije, u svrhu njihove provjere. Također, potrebno je osigurati neometano provođenje poreznog nadzora od strane ovlaštenih osoba što će se moći sankcionirati kroz upravnu mjeru zabrane daljnjeg rada u određenom vremenu. Dodatno, predlaže se skraćivanje roka minimalnog trajanja upravne mjere zabrane rada s propisanih 15 dana na rok od osam dana.''

Ove izmjene i dopune se donose po hitnom postupku jer moraju stupiti na snagu 1. siječnja 2026. kada na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u dijelu obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna te se ujedno ispunjavaju i ciljevi utvrđeni u projektu Fiskalizacija 2.0, koji se odnose na administrativno rasterećenje kroz ukidanje obrasca OPZ-STAT-1.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Sustav oporezivanja PDV-om temelji se na primjeni opće stope PDV-a 25%, dvije snižene stope 5% i 13% i stopi 0%. Za upis u registar obveznika PDV-a primjenjuje se prag u iznosu od 60.000,00 eura koji obuhvaća vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini.''

U cilju smanjenja administrativnog opterećenja i osiguranja jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike i podmirivanje obveza u skladu s gospodarskom snagom poreznog obveznika, ovim izmjenama i dopunama Zakona ukida se uvjet o suglasnosti za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku (eRačun), produljuju se rokovi za podnošenje pojedinih obrazaca te se pojednostavljuju administrativne obveze kroz ukidanje pojedinih obrazaca radi realizacije projekta Fiskalizacija 2.0.

''U okviru projekta Fiskalizacija 2.0 mijenja se cijeli paket zakonodavnih odredbi, uključujući i izmjene u oporezivanju PDV-om kako bi se stvorio pravni okvir za razmjenu eRačuna između poreznih obveznika na nacionalnoj razini te se stvorili preduvjeti za izvješćivanje o transakcijama koje se obavljaju između poreznih obveznika. (…) Uvođenje obveze razmjene eRačuna omogućit će ostvarivanje ušteda za porezne obveznike.

Vlada Republike Hrvatske u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. preuzela je obvezu daljnjeg smanjenja administrativnog opterećenja gospodarstva u iznosu od minimalno 265,45 milijuna eura. Kako bi se provelo planirano administrativno rasterećenje i ostvarile uštede u okviru PDV-a predlaže se ukidanje: dostave Izvješća o obavljenim donacijama hrane (Obrazac DON-H), vođenja Knjige izlaznih računa (Obrazac I-RA) u papirnatom/elektroničkom obliku, podnošenja posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa (Obrazac PDV-F), podnošenja prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO) i podnošenja posebne evidencije o primljenim računima (Obrazac U-RA). Kroz ukidanje navedenih obrazaca procijenjeno je rasterećenja poduzetnika u iznosu od 72.640.077,80 eura. ''

Ove izmjene i dopune se donose po hitnom postupku jer moraju stupiti na snagu 1. siječnja 2026. kada na snagu stupa i Zakon o fiskalizaciji u dijelu obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Unija tržišta kapitala bi trebala pružiti poduzećima veći izbor financiranja uz niže troškove i osigurati, posebno malim i srednjim poduzećima, financiranje koje im je potrebno, pri čemu se nude nove mogućnosti ulaganja štedišama i investitorima. Polazeći od toga cilja sve više se prilagođava i regulatorni okvir investicijskih fondova.''

Ovim Prijedlogom zakona mirovinskim i investicijskim fondovima bez pravne osobnosti osigurava se primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni s državom u kojoj takav fond ostvaruje određenu dobit ili drugu korist. Kako ne bi došlo do iskorištavanja ove porezne pogodnosti, potrebno je propisati mogućnost da određeni investicijski fondovi bez pravne osobnosti ne budu izuzeti od oporezivanja porezom na dobit.

Prijedlogom zakona propisuje se mogućnost dodatnog smanjenja porezne osnovice za već porezno priznate rashode sponzorstva.

''Jasnije se pojašnjava postupanje s plaćenim porezom u inozemstvu. Propisuje se kada plaćeni porez po odbitku u inozemstvu može umanjiti oporezive prihode u tuzemstvu, a to će biti u situacijama kada ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije propisano drugačije i kada nije prihvatljivo direktno umanjenje obveze poreza na dobit za plaćeni porez po odbitku, samo za prihode ostvarene u inozemstvu.

Nadalje, obzirom da su određene porezne olakšice iz sustava poreza na dobit državne potpore ili potpore male vrijednosti zbog čega se eventualno utvrđene nepravilnosti u dodjeli državnih potpora utvrđuju u skladu s tim propisima, potrebno je uskladiti i te izmjene s poreznim postupkom. Kako ne bi došlo do sukoba između primjene poreznih propisa i propisa o državnim potporama predlaže se propisati kako se na dodijeljene državne potpore koje se dodjeljuju u obliku porezne olakšice ne primjenjuju odredbe općeg poreznoga propisa koje se odnose na zastaru naplate i ispravak porezne prijave. Također se propisuje kako je porezni obveznik dužan osigurati sve potrebne dokaze u slučaju kada jedan poslovni događaj ima utjecaj na smanjenje ili povećanje porezne osnovice tijekom više poreznih razdoblja.

Vezano uz postupke pristupanje Republike Hrvatske OECD-u potrebno je u području transfernih cijena postići i formalniju usklađenost sa Smjernicama o transfernim cijenama za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave.''

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Zakon o minimalnom globalnom porezu na dobit na snazi je od 31. prosinca 2023.

''Posljednjih godina Europska unija je donijela ključne mjere za jačanje borbe protiv agresivnog poreznog planiranja na unutarnjem tržištu, a iste su prenesene putem različitih poreznih propisa u hrvatski porezni sustav. Riječ je o preporukama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS). 

Cilj i svrha mjera BEPS-a je osigurati da se dobit multinacionalnih skupina poduzeća (MNP) oporezuje ondje gdje se obavljaju gospodarske aktivnosti kojima se ostvaruje dobit i ondje gdje se stvara vrijednost. Prva mjera BEPS-a odnosi se na Rješavanje poreznih izazova proisteklih zbog digitalizacije gospodarstava. Problemi oporezivanja dobiti koji proizlaze iz digitalizacije i globalizacije gospodarstva bi se trebali riješiti putem dva stupa (Stup 1 i Stup 2), za što je potrebno provesti globalnu poreznu reformu. OECD je u rad na globalnoj poreznoj reformi uključio i države koje nisu članice OECD-a formiranjem tzv. Uključivog okvira, jer inače rješenje ne bi bilo globalno.

Model pravila OECD-a uz određene prilagodbe za države članice Europske unije sadržan je u Direktivi Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji, a koja je implementirana u hrvatski porezni sustav putem Zakona.

Obveznici primjene Zakona su skupine MNP-ova i velike domaće skupine koje na konsolidiranoj osnovi ostvaruju prihode veće od 750 milijuna eura u dvije od prethodne četiri godine, a obuhvaća matično društvo i svaki  njegov povezani subjekt odnosno povezano društvo neovisno o pravnom obliku osnivanja istih po cijelom svijetu. Ukoliko se prema Zakonu utvrdi da je efektivna porezna stopa MNP-a ili velike domaće skupine manja od 15 % ista skupina će moguće imati obvezu nadoplate dopunskog poreza do stope od 15 %, zbog toga se ovaj porez i naziva minimalni globalni porez.

Globalni minimalni porez sastoji se od međusobno povezanog i koordiniranog sustava nacionalnih pravila koja se temelje na Modelu pravila OECD-a. Globalni minimalni porez ima status zajedničkog pristupa. Uključivi okvir je razvio pojednostavnjeni postupak za mehanizam početnih prijelaznih kvalifikacija kojim se omogućuje brzo privremeno priznavanje kvalificiranog statusa provedbe zakonodavstva svake države ili jurisdikcije. To znači da Zakon pored usklađenosti s Direktivom mora osigurati širi okvir usklađenosti provedbe svih pravila iz Modela OECD-a i popratnih dokumenata.

Nakon što je usvojen Zakon, za isti je proveden postupak samoprocjene usklađenosti s Modelom OECD-a i popratnih dokumenata te se smatra kvalificiranim propisom. Međutim, tijekom postupka samoprocjene uočeno je kako odredba članka 13. stavka 4. Zakona koja je preuzeta iz Direktive, ne odgovara u potpunosti zahtjevu da se kvalificirano pravilo za uključivanje dobiti, primjeni i na pravilo za izračun kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza.

Naime prema Direktivi, a kako je preneseno i u Zakon, u okviru kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza domaći višak dobiti sastavnih subjekata koji podliježu niskoj poreznoj stopi može se izračunati na temelju prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva za koji je dopuštenje dalo ovlašteno računovodstveno tijelo i koji je prilagođen kako bi se spriječilo svako znatno narušavanje tržišnog natjecanja, umjesto na temelju standarda financijskog računovodstva koji se upotrebljava u konsolidiranim financijskim izvještajima. Ova odredba se razlikuje od izbora računovodstvenog standarda prema Modelu OECD-a i dogovorenoj sigurnoj luci za kvalificirani domaći dopunski porez. 

Kako bi se osigurala potpuna usklađenost u pogledu primjene računovodstvenog standarda s Modelom OECD-a i dogovorenoj sigurnoj luci za kvalificirani domaći dopunski porez, ovim Prijedlogom zakona predlaže se izmjena te odredbe. Kvalificirano pravilo za uključivanje dobiti nalaže da se dobit ili gubitak sastavnog subjekta izračunava na temelju računovodstvenog standarda koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, a samo ako to nije razumno izvedivo utvrditi, može se utvrditi primjenom drugog prihvatljivog ili odobrenog standarda financijskog računovodstva. 

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisati kako će se za izračun kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza primijeniti pravila o uključivanju dobiti. Tako će se dobit ili gubitak sastavnog subjekta, utvrditi prema računovodstvenom standardu koji se primjenjuje pri sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva, ali ako to nije razumno izvedivo može se utvrditi primjenom lokalnog standarda, a to je u Republici Hrvatskoj primjena Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. 

Ovaj Zakon se primjenjuje paralelno uz Zakon o porezu na dobit te nikako ne utječe niti mijenja obračun poreza na dobit iz Zakona o porezu na dobit.

Obzirom da se Standard sigurne luke za QDMTT, a koji je zapravo temeljen na članku 17. Zakona, usvaja kao osnovno pravilo prema ovom Prijedlogu zakona, to predstavlja veliko administrativno rasterećenje obveznicima primjene Zakona. Stoga je opravdano isto primijeniti prilikom podnošenja poreznih prijava za 2024. godinu, a koje se prvi put podnose do kraja lipnja 2026. godine u svima članicama Uključivog okvira. Međutim, kako je članak 13. Zakona donesen samo na temelju Direktive 2022/2525 (EU), a ne na temelju Modela OECD-a, ostavit će se mogućnost u slučaju da krajnje matično društvo ne namjerava primijeniti Standard sigurne luke za QDMTT da isti može primijeniti trenutno postojeći članak 13. stavak 4. Zakon. U slučaju primjene te opcije krajnje matično društvo bi trebao izraditi dva složena izračuna, jedna za sastavljanje Globalne informativne prijave, a drugi za sastavljanje porezne prijave za kvalificirani domaći dopunski porez u Republici Hrvatskoj

Tijekom 2025. godine OECD je zajedno s članicama Uključivog okvira usvojio i objavio sadržaj Globalne informativne prijave. Globalna informativna prijava će biti unesena u hrvatski porezni sustav kao Prijava s informacijama o dopunskom porezu. Ta prijava će biti osnova za utvrđivanje poreznih obveza temeljem ovoga Zakona. Međutim, svakako će se uspostaviti određeni instrumenti usporedbe, analize rizika kako ne bi došlo do narušavanja procesa utvrđivanja predviđene poštene porezne obveze prema zadanim GloBE pravilima. 

Također, kako bi se olakšao postupak utvrđivanja porezne obveze sastavnih subjekata MNP-ova, ovim Prijedlogom zakona se propisuje kako neće biti potrebno da svaki sastavni subjekt podnese svoju pojedinačnu prijavu koja bi inače morala sadržavati podatke o svim sastavnim subjektima koji se nalaze u Republici Hrvatskoj, već će imenovani odgovorni subjekt podnijeti jednu objedinjenu poreznu prijavu s potrebnim podatcima svakog sastavnog subjekta.

Obzirom da još nije jasno na koji će se način raspodijeliti obveze vezane uz Zakon, jer će se prijave iz ovoga Zakona odnositi na isto porezno razdoblje kao i obveza poreza na dobit, ali će se utvrđivati i plaćati godinu dana kasnije, također nije jasno kako će se u poslovnim knjigama iskazati obveza koja se dijeli na više sastavnih subjekata, stoga se propisuje kako porezna obveza iz ovog Zakona ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit.'' 

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator