Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Prijedlog zakona prepoznaje nedostatke vezane za procese praćenja provedbe, izvješćivanja o provedbi i vrednovanja provedbe akata strateškog planiranja uočene tijekom dosadašnje provedbe Zakona i pripadajućih podzakonskih akata te se njime žele dodatno unaprijediti pravila i postupci izrade i praćenja provedbe akata strateškog planiranja, s ciljem uklanjanja svih nedostataka uočenih tijekom provedbe Zakona.

Provedbom programa izobrazbi i poticanjem trajnog učenja i usavršavanja u području strateškog planiranja i bolje regulacije žele se ojačati odgovarajuće kompetencije zaposlenih u sustavu državne i javne uprave te osigurati dugoročno održiv i funkcionalan sustav za strateško planiranje i upravljanje javnim politikama. 

Obzirom da su nakon donošenja Zakona na snagu stupili Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.) i Zakon o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 116/21.), ovim Prijedlogom zakona vrše se i odgovarajuća usklađenja sa tim zakonima.

Za očekivati je da će donošenje ovoga zakona predstavljati značajan iskorak ka kvalitetnijem upravljanju resursima u radu javne uprave (organizacijskim, financijskim, ljudskim), daljnjem unaprjeđenju kvalitete provedbe svih procesa strateškog planiranja (izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja provedbe akata strateškog planiranja), odnosno daljnjem unaprjeđenju sustavnog i cjelovitog pristupa upravljanju razvojem Republike Hrvatske i stvaranju preduvjeta za ravnomjerniji društveno-gospodarski razvoj čitave zemlje. “

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 24. studenoga 2022. godine uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom zakonodavnom postupku. U obrazloženju potrebe izmjene Zakona Vlada navodi:

„Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj 42/18.) (dalje u tekstu: Zakon) osigurava se provedba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016.). 

Člankom 4. Zakona Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: Agencija) određena je nadzornim tijelom u smislu odredbe članka 51. Opće uredbe o zaštiti podataka. Člankom 8. Zakona propisuju se uvjeti za imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije. Sukladno stavku 2. na ravnatelja i zamjenika ravnatelja primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika i propisa kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa. U stavku 3. i 4. propisan je koeficijent za izračun plaće ravnatelja - 5,50, odnosno koeficijent za izračun plaće zamjenika ravnatelja - 4,26.

Kako je ranije navedeno, zbog različitih osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika (3.890,00 kuna bruto) i državnih službenika (6.663,47 kuna bruto), nije moguće uspoređivati plaće (kao ni same koeficijente) državnih dužnosnika s plaćama (koeficijentima) državnih službenika. 

Novim sustavom plaća u državnoj službi uvest će se jedinstvena osnovicu za izračun plaće za zaposlene u javnom sektoru (u visini osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika).

Stoga se ovim Zakonom predlaže utvrditi odgovarajuće, nove koeficijente za izračun plaće ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije, koji će biti manji u odnosu na sadašnje koeficijente za izračun njihovih plaća. Množenjem novih, nižih koeficijenata s novom, većom osnovicom za izračun plaće (u visini osnovice za izračun plaće državnih službenika), plaće ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije moći će se uspoređivati s plaćama državnih službenika.“

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine po hitnom postupku. U prijedlogu se ocjenjuje postojeće stanje i navode izmjene koje će se osigurati izmjenom Zakona:

„Ovim Zakonom se predlaže osnovicu za izračun plaća državnih dužnosnika propisati u visini osnovice za izračun plaća državnih službenika, koja je veća od važeće osnovice za državne dužnosnike. 

Uz navedeno povećanje osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika istovremeno se predlaže utvrditi odgovarajuće, nove koeficijente za izračun plaća državnih dužnosnika, koji će biti manji u odnosu na njihove sadašnje koeficijente. Množenjem novih, nižih koeficijenata s novom, većom osnovicom za izračun plaće (u visini osnovice za izračun plaće državnih službenika), plaće državnih dužnosnika moći će se uspoređivati s plaćama državnih službenika. 

Također, ovim se Zakonom predlaže propisivanje statusa državnog dužnosnika za zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava imajući u vidu da je člankom 4. stavka 4. Uredbe o Uredu zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava („Narodne novine“, br. 18/12. i 84/18.) propisano da zastupnik ima položaj pomoćnika ministra. Budući da odredbama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kao državni dužnosnik više nije propisan pomoćnik ministra, potrebno je propisati da zastupnik Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava ima status državnog dužnosnika uz propisivanje odgovarajućeg koeficijenta za izračun plaće.

Također, za zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, kojim se ovim Zakonom predlaže utvrđivanje statusa državnog dužnosnika, a koji je prema dosadašnjim propisima imao položaj pomoćnika ministra, predlaže se koeficijent za izračun plaće kao za državnog tajnika, imajući u vidu da zastupnik obavlja poslove velikog opsega i složenosti.

Ujedno, predlaže se da se za glavnog državnog rizničara, čiji je koeficijent također bio kao koeficijent bivšeg pomoćnika ministra, sada utvrdi koeficijent kao za državnog tajnika, imajući u vidu da državni rizničar obavlja poslove velikog opsega i složenosti.

Nadalje, predlaže se da status državnog dužnosnika više nema glavni ravnatelj policije, imajući u vidu da je Zakonom o policiji („Narodne novine“, br. 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15., 121/16. i 66/19.) i Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, br. 76/09., 92/14. i 70/19.) propisan status glavnog ravnatelja policije kao policijskog službenika, dok je Uredbom o plaćama policijskih službenika („Narodne novine“, broj 7/22.) kojom se utvrđuju vrijednosti koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta policijskih službenika i visina dodatka za specifičnost policijske službe, u Prilogu 2 propisan koeficijent i dodatak za radno mjesto glavni ravnatelj policije.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Novi informator