Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine. Prijedlog je podnesen po redovnom zakonodavnom postupku i u njemu se navodi sljedeće:

„Zakon o stečaju potrošača („Narodne novine“, br. 105/15. i 67/18; u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je u rujnu 2015., a stupio je na snagu 1. siječnja 2016.

U cilju uspješnog sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura Republika Hrvatska se obvezala na provedbu više mjera u reformskim područjima koja su od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije.

Stoga je naglasak na jačanju nacionalnog stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 (o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 o restrukturiranju i nesolventnosti) o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama, te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga.

Provedba navedene mjere u reformskom području pravosuđa rezultirat će poboljšanjem trenutačno negativnog stava prema stečaju potrošača.

Potrebno je promjenom zakonodavstva propisati rješenja kojima će se uravnotežiti postojeći sustav redovnog i jednostavnog postupka stečaja potrošača te ih dodatno unaprijediti uvažavajući sve potrebe da se navedeni postupci provode brzo, učinkovito i ekonomično, da pošteni potrošači imaju pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za otpust dugova te da se vjerovnicima omogući namirenje njihovih tražbina u najvećoj mogućoj mjeri, a da se pri tome očuva dostojanstvo potrošača.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju, aktom od 20. siječnja 2022. godine. U prijedlogu se navodi sljedeće:

„Sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj reguliran je Zakonom o strukovnom obrazovanju („Narodne novine", br. 30/09., 24/10., 22/13. i 25/18., u daljnjem tekstu: Zakon), kojim se uređuje strukovno obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje.

Predloženim zakonom po prvi put se uvodi zakonska obveza za škole, osnivače i resorno ministarstvo planiranja upisa učenika u strukovne programe u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Pritom Hrvatski zavod za zapošljavanje navedene preporuke donosi za svaku kalendarsku godinu i njima se definiraju suficitarni i deficitarni programi obrazovanja na regionalnoj i lokalnoj razini. Kao jedan od načina za otklanjanje još primjetnog raskoraka između potreba tržišta rada i odabira strukovnih programa po prvi put se i izrijekom propisuje mogućnost dodjeljivanja stipendija. Stipendije se mogu osiguravati iz sredstava državnog proračuna, sredstva fondova Europske unije, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vlastitih sredstava poslodavaca te iz drugih izvora.

Predviđa se obvezna povezanost strukovnog kurikuluma i Hrvatskog kvalifikacijskog okvira kroz standard zanimanja kao ključni element povezanosti kurikuluma s potrebama tržišta rada. Nadalje se podrobnije uređuje provođenje postupka samovrednovanja u ustanovama za strukovno obrazovanje i definiraju odgovornosti u tom postupku. Isto tako, programi obrazovanja raspoređuju se u sektore u skladu s pripadajućim zanimanjima na temelju Nacionalne klasifikacije zanimanja. Odredbama koje se tiču regionalnih centara kompetentnosti predviđa se da Regionalni centar kompetentnosti može kroz javno-privatno partnerstvo osigurati sredstva za osiguravanje radnih strojeva, opreme i ostalih uvjeta za provođenje učenja temeljenog na radu. S ciljem postizanja intenzivnije i kvalitetnije suradnje između strukovnih škola i poslodavaca, kao i jačanja kvalitete učenja temeljenog na radu, prvi se put uvode zakonske odredbe vezane uz mentora kod poslodavca te se propisuju njegove obveze i dužnosti u radu s učenicima koji sudjeluju u učenju temeljenom na radu kod poslodavca.

Također, jasnije se propisuju i proširuju dužnosti poslodavca koji prima učenika te se jasnije propisuju i proširuju i obveze učenika koji polaze učenje temeljeno na radu kod poslodavca. Kako bi se postigla viša kvaliteta učenja temeljenog na radu te osigurali svi uvjeti za poslodavca i učenika prvi se put propisuje i mogućnost stručnog nadzora nad izvođenjem učenja temeljenog na radu kod poslodavca, koji provodi povjerenstvo koje čine predstavnici ministarstva nadležnog za gospodarstvo, ustanove za strukovno obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore.

Donošenjem predloženog zakona omogućit će se ključne promjene koje se odnose na jačanje učenja temeljenog na radu s ciljem podizanja kvalitete njegove provedbe te snažnijeg povezivanja škola i poslodavaca, poboljšanje sustava osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju, uspostavu mehanizama i kriterija za poticanje polaznika na odabir kvalifikacija relevantnih tržištu rada, unaprjeđenje uvjeta za daljnji razvoj regionalnih centara kompetentnosti, osiguranje kvalitete kurikuluma povezanih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. Sve navedeno doprinijet će boljoj usklađenosti obrazovnog sustava s tržištem rada te osiguravanju dovoljnog broja kvalificirane radne snage i njihove brže prilagodbe i uspješnosti na radnom mjestu, a također i boljoj prohodnosti polaznika koji nastavljaju obrazovanje za višu razinu kvalifikacije.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. srpnja 2021. godine. Prijedlog je prihvaćen na temelju glasovanja provedenog 28. siječnja 2022. godine. Potrebu izmjene spomenutog zakona Vlada objašnjava na sljedeći način:

„Izradi predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) pristupilo se kako bi se izbjegla pojava pravnih praznina u procedurama i uvjetima izdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja, potvrda za ponovni izvoz, potvrda o zbirkama uzoraka, potvrda o glazbenim instrumentima, potvrda o osobnom vlasništvu i potvrda za komercijalno korištenje primjeraka unutar Europske unije iz Zakona te postigla dosljednost primjene postupaka propisanih pravnim okvirom Europske unije o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama te postupaka definiranim Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (u daljnjem tekstu: CITES konvencija) koje je Republika Hrvatska punopravna stranka (Zakon o potvrđivanju Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 12/99.). Prijedlogom zakona će se jasnije propisati postojeće procedure i omogućiti bolje razumijevanje pojedinih zakonskih odredbi.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.