Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 17. lipnja 2022. godine. U prijedlogu se ukratko obrazlažu pitanja koja je potrebno urediti spomenutim Zakonom:

„Ovim Zakonom se određuju da se umjesto fiksnog broja mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici, bira različit broj mandata u šest izbornih jedinica ovisno o broju stanovnika u pojedinoj izbornoj jedinici čije se granice određuju novim Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Stoga postaje suvišno pravilo da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od +/- 5 %.

Kako bi se povećala participacija građana te omogućio veći utjecaj birača u izbornom procesu, SDP predlaže spuštanje praga s 10% na 5% za preferencijske glasove unutar pojedine kandidacijske liste.

Daje se u nadležnost Hrvatskom saboru i DIP-u da usklade izborne jedinice s eventualnim promjenama u broju stanovnika u roku od šest, odnosno devet mjeseci od objave popisa stanovništva.“

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 17. lipnja 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„Ovim Zakonom se određuju granice šest izbornih jedinica sukladno broju stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva, a ne prema broju birača kao što je trenutno propisano.

S obzirom na nedostatak političke volje i dugotrajnost postupka sređivanja fiktivnih prebivališta kao preduvjeta realnijeg stanja birača u Hrvatskoj, SDP predlaže da broj stanovnika iz posljednjeg popisa stanovništva bude temelj za usklađivanje izbornih jedinica, a ne broj birača kao što je predviđeno važećim zakonodavstvom. Izabrani zastupnici predstavljaju sve hrvatske državljane, tj. stanovnike bez obzira jesu li birači ili ne. Broj stanovnika kao osnova za određivanje veličine izborne jedinice, tj. broja mandata koji se bira u pojedinoj izbornoj jedinici trenutno je jedini realan i najpouzdaniji alat za određivanje realnog broja građana koji žive u Hrvatskoj, a time i birača. Predlaže se šest izbornih jedinica čije bi granice obuhvaćale nekoliko županija, a grad Zagreb bi činio posebnu izbornu jedinicu.“

Prijedlog Zakona o porezu na digitalne usluge

Prijedlog Zakona o porezu na digitalne usluge podnijela je zastupnica Hrvatskoga sabora Katarina Peović. U prijedlogu se taksativno navode tri glavna rješenja predložena Zakonom:

„Zakon o porezu na digitalne usluge predlaže uvođenje poreza na tri vrste digitalnih usluga:

1. usluge koje se sastoje od stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja,
2. usluge koje se sastoje od stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima koji se mogu nazivati i „usluge posredovanja“, a kojima se korisnicima omogućuje:

- pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija

- opskrba robom ili uslugama izravno među korisnicima,

3. prijenos prikupljenih podataka o korisnicima koji su stvoreni aktivnostima tih korisnika na digitalnim sučeljima.

Obveznici poreza na digitalne usluge uključuju pravne osobe domaćeg i stranog prava s godišnjim prohodima od preko 5,6 milijardi kuna na globalnoj razini i godišnjim prihodima od oporezivih digitalnih usluga s izvorom u Hrvatskoj od preko 1,1 milijuna kuna. Porezna stopa iznosi 7% bruto prihoda koje je tvrtka ostvarila u poreznom razdoblju jedne kalendarske godine s digitalnim uslugama čiji je izvor u Hrvatskoj. Smatra se da prihodi od digitalnih usluga dolaze iz Hrvatske kada se korisnikov uređaj nalazi u Hrvatskoj prilikom korištenja oporezivih usluga. Mjesto uređaja određeno je IP adresom (adresom internetskom protokola) ili drugim načinima geolociranja, ako je ta metoda preciznija.“

Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/784 Europskog parlamenta i Vijeća od 29 travnja 2021. o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/784 Europskog parlamenta i Vijeća od 29 travnja 2021. o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Razlog izmjene Zakona Vlada obrazlaže na sljedeći način:

„S obzirom na to da se Uredba (EU) 2021/784 primjenjuje od 7. lipnja 2022., da je u cijelosti obvezujuća te da se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU pa tako i u Republici Hrvatskoj, potrebno je prije početka njezine primjene stvoriti zakonske pretpostavke za prilagodbu nacionalnog pravnog poretka zahtjevima Uredbe (EU) 2021/784.

Stupanjem na snagu Uredbe (EU) 2021/784 nastaje izravna obveza u pogledu radnji koje pružatelji usluga smještaja na poslužitelju i nadležna tijela poduzimaju radi borbe protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu. Države članice obvezne su osigurati da se odredbe Uredbe (EU) 2021/784 primjenjuju u svom sadašnjem obliku, stoga nema prostora za države članice da, pojedinačno ili zajednički, postavljaju bitne definicije ili na drugi način dodaju ili prilagođavaju odredbe Uredbe, u onom dijelu u kojem se one izravno primjenjuju. Tako primjerice Uredba (EU) 2021/784, između ostaloga, utvrđuje definiciju „terorističkog sadržaja” usklađenu s definicijama relevantnih kaznenih djela iz Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP, kao i definicije ostalih elemenata važnih za njezinu provedbu poput definicije „pružatelja usluga smještaja na poslužitelju“, „pružatelja sadržaja", „širenja u javnosti", „nuđenja usluga u Uniji", „bitne veze", „glavnog poslovnog nastana".

U cilju smanjenja dostupnosti terorističkog sadržaja na svojim poslužiteljima, pružatelji usluga smještaja na poslužitelju koji su izloženi terorističkom sadržaju trebali bi uvesti posebne mjere ovisno o rizicima i razini izloženosti terorističkom sadržaju, kao i o učincima na prava trećih strana i javnog interesa na informiranje. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi utvrditi koju bi odgovarajuću, djelotvornu i proporcionalnu posebnu mjeru trebalo uvesti za utvrđivanje i uklanjanje terorističkog sadržaja (posebne mjere).

Za potrebe Uredbe (EU) 2021/784 države članice trebale bi imenovati nadležna tijela. Time se nužno ne podrazumijeva osnivanje novog tijela te bi trebalo biti moguće postojećem tijelu povjeriti obavljanje funkcija predviđenih u Uredbi (EU) 2021/784. Uredbom (EU) 2021/784 se zahtijeva imenovanje tijela nadležnih za izdavanje naloga za uklanjanje, razmatranje naloga za uklanjanje, nadgledanje posebnih mjera te izricanje sankcija, a svaka bi država članica trebala moći odlučiti o broju nadležnih tijela koja treba imenovati te jesu li to upravna tijela, tijela kaznenog progona ili pravosudna tijela.

Ovim Prijedlogom zakona stoga se predviđa povjeravanje obavljanja funkcija predviđenih u Uredbi nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj.

U odnosu na zadaće izdavanja naloga za uklanjanje na temelju članka 3. Uredbe (EU) 2021/784 i zadaće provjere prekograničnih naloga za uklanjanje na temelju članka 4. Uredbe (EU) 2021/784, određuje se Ministarstvo unutarnjih poslova nadležnim tijelom koje je ovlašteno izdati nalog za uklanjanje kojim se od pružatelja usluga smještaja na poslužitelju zahtijeva da uklone teroristički sadržaj ili onemogući pristup terorističkom sadržaju u svim državama članicama, odnosno nadležnim tijelom koje može, na vlastitu inicijativu, provjeriti prekogranični nalog za uklanjanje kako bi utvrdilo krši li se tim nalogom ozbiljno ili očito Uredbu (EU) 2021/784 ili temeljna prava i slobode zajamčene Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

U odnosu na zadaće propisane temeljem članka 5. Uredbe (EU) 2021/784, Prijedlogom zakona određuje se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti nadležnim tijelom za donošenje odluke o izloženosti terorističkom sadržaju pružatelja usluga smještaja na poslužitelju, kao i za nadzor provedbe posebnih mjera od strane pružatelja usluga smještaja na poslužitelju.

Ovim Prijedlogom zakona predlažu se odredbe o pravnim lijekovima, kao i o rokovima za njihovo podnošenje. Ovlaštenik prava na podnošenje pravnog lijeka je pružatelj usluga smještaja na poslužitelju, koji može podnijeti prigovor protiv naloga, odnosno odluke nadležnog tijela te može pokrenuti upravni spor protiv odluke nadležnog tijela u slučajevima propisanima Prijedlogom zakona. Ovlaštenik prava na podnošenje pravnog lijeka je i pružatelj sadržaja koji može podnijeti prigovor protiv naloga, odnosno odluke nadležnog tijela u slučajevima propisanima Prijedlogom zakona. Prijedlogom zakona propisuju se i subjektivni, odnosno objektivni rokovi za ulaganje pravnog lijeka, odnosno nadležna tijela za postupanje u žalbenom postupku, odnosno u upravnom sporu. Predlaže se propisati dvostupanjsku sudsku zaštitu u odnosu na predmete iz nadležnosti prekršajnih sudova, čime se jamči pravna sigurnost subjekata u postupku i kontrola zakonitosti odluka donesenih od strane nadležnih tijela. U odnosu na predmete iz nadležnosti upravnih sudova, propisana je nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, prema postojećem konceptu iz Zakona o elektroničkim komunikacijama, gdje protiv odluka i drugih upravnih akata Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.