06.10.2022.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine. U prijedlogu se ukratko navode pitanja koja će se urediti predloženim zakonom:

„Provođenjem prethodnih pet krugova poreznog rasterećenja došlo je do značajnog poreznog rasterećenja dohotka za sve porezne obveznike. Radi daljnjeg povećanja raspoloživog dohotka i standarda građana nastavit će se s poreznim rasterećenjem vodeći računa o socijalno pravednijem poreznom sustavu.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se povećanje iznosa primitaka kojeg neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom. Navedeni iznos povećava se na način da se isti određuje u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, odnosno godišnje 24.000,00 kuna. Povećanjem iznosa primitaka koje fizička osoba može ostvariti na godišnjoj razini kako bi se mogla smatrati uzdržavanim članom, uzdržavateljima i uzdržavanim članovima povećava se raspoloživi dohodak. Shodno tome, izvršit će se i prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna.

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona predlaže se propisati da se djelatnošću proizvodnje električne energije smatra proizvodnja električne energije od strane krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih propisom kojim se uređuje preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu te da su fizičke osobe – proizvođači električne energije, koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, obveznici poreza na dohodak ako ostvare ukupni godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, odnosno veći od 10.000,00 kuna godišnje.

Također, ovim Prijedlogom zakona provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, čime se doprinosi provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine. Ovim Zakonom propisuje se usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (u daljnjem tekstu: Direktiva Vijeća (EU) 2021/514). Preuzimanjem Direktive Vijeća (EU) 2021/514 proširuje se opseg obvezne automatske razmjene informacija između država članica Europske unije u pogledu relevantnih aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi. Kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje sustava razmjene informacija, stvorili jednaki uvjeti i spriječila nelojalna konkurencija, obveza izvješćivanja može se primjenjivati i na digitalne platforme koje nisu rezidenti u porezne svrhe u državi članici EU, ali djeluju unutar EU. Operateri platformi koji izvješćuju dostavljaju informacije o sljedećim aktivnostima: 1) prodaji dobara, 2) najam bilo kakve vrste prijevoza, 3) osobnim uslugama te 4) najmu nekretnina.

Cilj je obuhvatiti primitke koji se ostvaruju od obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi u više jurisdikcija u cilju sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza, te povećanja porezne transparentnosti. Nadalje, cilj je na temelju poboljšanja odredbi o administrativnoj suradnji povećati učinkovitost poreznih uprava te povećati poreznu sigurnost. Prijedlogom zakona se obvezuju operateri platformi na dostavu informacija o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem digitalnih platformi. Prijedlog zakona također regulira pravila koja sprječavaju dvostruko izvješćivanje.

Nadalje, Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 sadrži niz odredbi kojima se dodatno pojašnjava okvir i glavna načela koja bi se trebala primjenjivati kada se nadležna tijela država članica EU odluče za zajednički nadzor. Zajednički nadzor je dodatni alat za administrativnu suradnju među državama članicama u području oporezivanja kojim bi se dopunio postojeći okvir kojim se predviđa mogućnost prisutnosti službenika druge države članice u službenim prostorijama poreznog tijela, sudjelovanje u upravnim radnjama i usporedni nadzori. Zajednički nadzori odvijali bi se u obliku upravnih radnji koje zajednički obavljaju porezno tijelo i nadležna tijela jedne ili više država članica EU i koja uključuju jednu ili više osoba od zajedničkog ili komplementarnog interesa u nadležnim tijelima tih država članica.

Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 također sadrži i izmjenu postojećih odredbi Direktive o administrativnoj suradnji te predlaže niz izmjena koje se odnose na: područje razmjene informacija na zahtjev (definicija standarda predvidive relevantnosti), automatske razmjene informacija (proširenje razmjene na autorske naknade, obvezne razmjene najmanje dvije kategorije dohotka, te od 2024. najmanje četiri kategorije dohotka), druge oblike administrativne suradnje, korištenje informacija zaprimljenih razmjenom, uvođenje obveze evaluacije za države članice vezano za učinkovitost administrativne suradnje te izmjena odredbi vezano za obustavu razmjene podataka između država članica u slučaju kršenja odredbi o zaštiti podataka.

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 29. rujna 2022. godine uz prijedlog da se predmetni Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju („Narodne novine”, broj 101/17., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) stupio je na snagu 20. listopada 2017. godine, a njegovim usvajanjem u zakonodavni okvir Republike Hrvatske prenesena je Direktiva 2014/17/EU o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010. Važeći Zakon uređuje stambeno potrošačko kreditiranje, ugovore o stambenom potrošačkom kreditu, informacije, prava i postupke u vezi sa stambenim potrošačkim kreditima, procjenu kreditne sposobnosti potrošača, pristup kreditnim registrima, pružanje usluga kreditnog posredovanja i savjetodavnih usluga, nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima i zaštitu prava potrošača.

Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) predlaže se prva izmjena važećeg Zakona zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj.

Prijedlogom zakona hrvatska kuna zamijenjena je eurom kod ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti, promjenjive kamatne stope, maksimalne kamatne stope na stambene potrošačke kredite i u prekršajnim odredbama.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine uz prijedlog da se predmetni Zakon donese po hitnom postupku. Sukladno Prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona, Vlada navodi:

„Zakon o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine”, br. 75/09., 112/12., 143/13., 147/13., 9/15., 78/15., 102/15. i 52/16., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je 2009. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2010. godine. Od svog donošenja važeći Zakon mijenjan i dopunjavan je više puta radi podizanja razine zaštite potrošača te s ciljem učinkovitog funkcioniranja i stabilnosti financijskog tržišta.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) izrađen je zbog planiranog uvođenja eura kao službene valute i zakonskog sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj.

U Prijedlogu zakona hrvatska kuna zamijenjena je eurom kod navođenja iznimki od primjene važećeg Zakona, određivanja parametara kod promjenjive kamatne stope, određivanja maksimalne kamatne stope na stambene kredite, određivanja maksimalne kamatne stope na ostale potrošačke kredite, prijevremene otplate i u prekršajnim odredbama.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

 

Fotografija: Pixabay