Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2024. godine.

U pogledu djelokruga i nadležnosti Financijskog inspektorata te ustrojstva i rukovođenja Financijskim inspektoratom u sastavu Ministarstva financija, potrebno je odredbe važećeg Zakona izmijeniti i dopuniti  novim nadležnostima propisanim Zakonom o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.), Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine“, broj 155/23.), Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, br. 68/18., 2/20., 46/20. i 47/20.) i  Zakonu o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja („Narodne novine“, broj 155/23.), te uskladiti s propisima koji uređuju ustrojstvo i rukovođenje upravnih organizacija u sastavu ministarstava.

Slijedom dijela preporuka iz 5. kruga evaluacije hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL), te zbog ujednačavanja nadzornih ovlasti Financijskog inspektorata, odredbe važećeg Zakona potrebno je dopuniti u pogledu izricanja sankcija kako bi one bile učinkovite i odvraćajuće, uz uvođenje šireg raspona korektivnih radnji i sankcija, te u cilju propisivanja jasnih procedura i jačanja međunarodne suradnje Financijskog inspektorata s nadležnim tijelima država članica i trećih zemalja.

Dosadašnje odredbe važećeg Zakona o odlučivanju o prekršajima od strane Vijeća za prekršajni postupak, radi zaštite načela efikasnosti i brzine provođenja prekršajnog postupka potrebno je dopuniti na način da u žurnom postupku prekršajni postupak može provesti i odluku o prekršaju donijeti voditelj postupka pojedinac.

Nadzorna praksa Financijskog inspektorata pokazala je da subjekt nadzora, odnosno obveznik dostave podataka po nalogu Financijskog inspektorata iz članaka 10., 13., 14. i 19. važećeg Zakona može, među inim, biti i fizička osoba građanin. U slučaju nepostupanja sukladno nalogu Financijskog inspektorata za fizičke osobe – građane nije bila propisana prekršajna odgovornost, te je u nedostatku prekršajne odredbe iz važećeg Zakona za počinitelja prekršaja fizičku osobu građanina, Financijski inspektorat primjenjivao pravnu kvalifikaciju iz Zakona o deviznom poslovanju („Narodne novine“, br. 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92./09., 133/09. – Zakon o platnom prometu, 153/09., 145/10., 76/13., 52/21. i 141/22.), ukoliko se radilo o deviznom i prekograničnom poslovanju. Obzirom na navedeno, prekršajne odredbe članaka 40. i 41. važećeg Zakona potrebno je dopuniti odredbama o prekršajnoj odgovornosti i fizičkih osoba - građana.

Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu

Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o računovodstvu podnio je Nikola Grmoja, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 26. lipnja 2024. godine.

Kao osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom i posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, slijedi:

„Predloženom izmjenom Zakona o računovodstvu predlaže se obvezati sve poduzetnike koji ostvaruju poslovni prihod od strane javnog sektora da se njihovi financijski izvještaji revidiraju kako bi se osnažila vjerodostojnost objavljenih podataka.

Svi obveznici objavljivanja financijskih izvještaja temeljem Zakona o računovodstvu bit će obvezni unutar bilješki o financijskim izvještajima detaljno navesti podatke o poslovnim prihodima unutar poslovne godine, a koji se odnose na poslovanje s "javnim sektorom". Ovom odredbom se pojačava vidljivost transakcija s "javnim sektorom" kako bi se izbjegle manipulacije i malverzacije s "javnim novcem" i kako bi se točno znalo koliko novca odlazi iz javnih poduzeća.“

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona

 Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 2. srpnja 2024. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Predloženim izmjenama Zakona se povećava iznos praga za male porezne obveznike s 40.000,00 eura na 60.000,00 eura na tragu usklađenosti s porastom inflacije i praksama drugih zemalja članica Europske unije.

Predložena izmjena donosi nekoliko ključnih implikacija:

- povećanje praga omogućit će većem broju malih poduzetnika da smanje svoje operativne troškove i više investiraju u svoje poslovanje;

- manji poduzetnici bit će konkurentniji na tržištu jer će moći nuditi niže cijene ili više ulagati u kvalitetu svojih proizvoda i usluga;

- viši prag može potaknuti veći broj subjekata na pokretanje vlastitog posla, što može rezultirati povećanjem broja malih poduzeća i obrta;

- povećanje praga pomoći će u usklađivanju hrvatskih poreznih politika s onima u drugim zemljama članicama EU, poboljšavajući međunarodnu reputaciju Hrvatske kao povoljnog poslovnog okruženja.

Zaključno, navodi se da pozitivni učinci na konkurentnost, poduzetništvo i usklađivanje s EU standardima čine ovaj prijedlog korisnim za gospodarstvo i društvo u cjelini.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator