Prijedlog zakona o upravnim sporovima

Prijedlog zakona o upravnim sporovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. siječnja 2024. godine.

Kako se navodi u Prijedlogu novog Zakona o upravnim sporovima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) naglasak je na „osuvremenjivanju upravnog spora, ukidanje supsidijarne primjene Zakona o parničnom postupku, bolja zaštita prava stranaka, sprečavanje bespotrebnog opterećenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Visoki upravni sud) i Upravnog suda u Zagrebu, poticanje proaktivnijeg pristupa suda u rješavanju predmeta, skraćivanje trajanja upravnog spora, procesna disciplina, osjećaj izvjesnosti za stranke te uklanjanje podnormiranosti.“

Prijedlog zakona ima devet dijelova:

- prvi dio se odnosi na opće odredbe kojima se propisuje predmet i cilj novog Zakona, predmet upravnog spora, načela upravnog spora, nadležnost i sastav suda, stranke u upravnom sporu i njihovo zastupanje,

- drugi dio obuhvaća prvostupanjski upravni spor koji započinje podnošenjem tužbe, postupanje suda po tužbi, dokaze i izvođenje dokaza, zakazivanje i vođenje rasprave, poduzimanje drugih radnji u sporu i donošenje sudske odluke,

- treći dio se odnosi na žalbu kao redoviti pravni lijek, obnovu spora i zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke kao izvanredne pravne lijekove,

- četvrti dio obuhvaća troškove upravnog spora,

- peti dio se odnosi na izvršenje sudskih odluka,

- šestim dijelom se propisuje ocjena zakonitosti općih akata,

- sedmi dio se odnosi na poseban način rješavanja upravnih sporova,

- osmi dio obuhvaća novčane kazne i

- deveti dio su prijelazne i završne odredbe.

Ističemo neke od bitnih novina iz Prijedloga zakona u odnosu na Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, u daljnjem tekstu: ZUS ):

 - propisuje se da u upravnom sporu sud odlučuje, između ostalog, na temelju pravne stečevine Europske unije.

 - potrebna je dopuna članka 8. ZUS-a na način da je u slučajevima kada se posebnim zakonom propisuje rok za rješavanje upravnog spora, predlagatelj dužan razloge za takvo propisivanje roka detaljno i razumno obrazložiti.

- potrebna je dopuna članka 12. ZUS-a na način da je u slučajevima kada se posebnim zakonom propisuje nadležnost Visokog upravnog suda, predlagatelj posebnog zakona dužan razloge za takvo rješavanje upravnog spora detaljno i razumno obrazložiti.

- potrebna je dopuna članka 13. ZUS-a kako bi se spriječilo nepotrebno opterećenje Upravnog suda u Zagrebu u odnosu na druge upravne sudove.

- potrebna je dopuna članka 14. ZUS-a na način da se uvede mogućnost da u posebnim slučajevima i pod određenim uvjetima u upravnim sporovima pred upravnim sudovima odlučuje vijeće.

- Institut oglednog spora primjenjuje se ako je u pet ili više prvostupanjskih upravnih sporova predmet tužbe iste pravne i činjenične prirode, čime se ostvaruje načelo ekonomičnosti, pravna sigurnost i osjećaj izvjesnosti za stranke.

- u cijelosti propisuje i detaljno razrađuje dokaze i izvođenje dokaza u upravnom sporu, pribavljanje dokaza te održavanje reda.

- uklanja se i podnormiranost u odnosu na raspravu (članci 37. do 39. ZUS-a). Detaljnim razrađivanjem odredbi od zakazivanja do zaključivanja rasprave potiče se proaktivniji pristup suda u rješavanju predmeta i procesna disciplina stranaka, što u konačnici dovodi do skraćivanja trajanja upravnog spora.

- propisuje proširenje tužbenog zahtjeva u sporu pokrenutom zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke, spajanje upravnih sporova i donošenje dopunske presude.

- članak 66. ZUS-a se mijenja na način da se u žalbenom postupku propisuje bolja zaštita prava stranaka na način da Prijedlog zakona radi razliku između bitnih odredaba upravnog spora koje su utjecale ili su mogle biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne odluke i bitnih povreda upravnog spora koje zbog svoje težine uvijek utječu na donošenje zakonite odluke i takve povrede taksativno navodi.

- propisuje se bolja zaštita prava stranaka na način da se uvodi mogućnost obnove spora okončanog rješenjem, a kao razlozi obnove dodaju se slučajevi kada je postupak pred Europskim sudom za ljudska prava okončan prijateljskim rješenjem spora u skladu s člankom 39. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno jednostranim priznanjem povrede u skladu s člankom 62.A Poslovnika Europskog suda za ljudska prava i kada je odluka u oglednom sporu na temelju koje su riješeni ogledni sporovi stavljena izvan snage.

- propisuje se da zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne odluke može podnijeti protivna stranka ako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske bilo stranka u upravnom sporu ili je zastupalo tuženika u upravnom sporu i stranka ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske utvrdi da ne postoje uvjeti za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje zakonitosti, a o tome ne obavijesti stranku najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga.

- mijenjaju se i nadopunjuju odredbe koje se odnose na troškove upravnog spora, izvršenje sudskih odluka i ocjenu zakonitosti općih akata.

- uvode se novčane kazne za čelnika nadležnog javnopravnog tijela ako tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje bez opravdanih razloga ne donese novu odluku u roku koji je određen presudom, ako u roku od 15 dana ne dostavi sudu odgovor na zahtjev za izvršenje i ako u izvršenju presude donese novu odluku koja je protivna izreci presude, pravnom shvaćanju ili primjedbama suda. Sud će izricati daljnje novčane kazne sve dok tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje ne donese novu odluku o izvršenju presude.

- ukida se pojedinačna odluka javnopravnog tijela kao preduvjet za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti općeg akt (članak 83. ZUS-a) te postupak ocjene zakonitosti općeg akta Visoki upravni sud pokreće na zahtjev fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba povezanih zajedničkim interesom koji smatraju da su im općim aktom povrijeđena njihova prava ili pravni interes.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator