Prijedlog Zakona izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 18. ožujka 2021. godine, uz prijedlog da se spomenuti zakon donese po hitnom postupku. Prijedlog se obrazlaže kako slijedi:

„Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine („Narodne novine“, broj 25/20. - u daljnjem tekstu: Zakon) uređena je priprema, organizacija i provedba Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (u daljnjem tekstu: Popis) te druga pitanja važna za provedbu Popisa.

Popis je najveće statističko istraživanje u Republici Hrvatskoj koje se provodi svakih deset godina radi prikupljanja osnovnih podataka o broju, prostornom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima, podataka o kućanstvima i stanovima te o njihovim obilježjima. Za pripremu, organizaciju i provedbu Popisa nadležan je Državni zavod za statistiku.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) propisuje se da je referentni trenutak Popisa stanje na dan 31. kolovoza 2021., umjesto 31. ožujka 2021. koji je utvrđen člankom 7. Zakona. Također se Prijedlogom zakona, umjesto razdoblja popisivanja koje je trebalo biti u prvoj fazi, od 1. travnja 2021. do 10. travnja 2021. (samostalno popisivanje stanovništva kroz elektronički sustav e-Građani), a u drugoj fazi, od 16. travnja 2021. do 7. svibnja 2021. (popisivanje putem osobnog intervjua od strane popisivača), propisuje novo razdoblje popisivanja i to u prvoj fazi od 13. rujna 2021. do 26. rujna 2021., a u drugoj fazi od 27. rujna 2021. do 17. listopada 2021.

U posljednja tri mjeseca 2020. znatno se pogoršala epidemiološka situacija na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, što je rezultiralo dodatnim i sveobuhvatnim mjerama nadležnih tijela za zaustavljanje i sprječavanje daljnjeg širenja bolesti COVID-19. Dodatno su situaciju na području Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije i Zagrebačke županije otežali potresi koji su se dogodili 28. i 29. prosinca 2020. Kako je epidemiološka situacija u ovoj godini i dalje nepovoljna, a Popis se provodi na punom obuhvatu stanovništva, potrebno je voditi brigu o potpunoj suradnji i uzajamnom povjerenju stanovništva i sudionika popisivanja, što je u ovakvoj epidemiološkoj situaciji itekako otežano. Može se očekivati vrlo otežana dinamika izbora popisivača na područjima zahvaćenima potresom te otežano funkcioniranje jedinica lokalne samouprave koje sudjeluju u Popisu kao logistička i organizacijska podrška provedbi druge faze popisivanja (osobnim intervjuom koji obavlja popisivač).

Nadalje, propisuje se da će u slučaju nemogućnosti provođenja Popisa u utvrđenim rokovima zbog pojave posebnih okolnosti, nove rokove utvrditi Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom koja će se objaviti u „Narodnim novinama“.“

Prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti

Prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti podnijela je Hrvatskom saboru Vlada Republike Hrvatske 20. rujna 2020. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se objašnjava svrha donošenja spomenutog zakona kao i očekivane posljedice:

„Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti stvorit će se okvir za osnivanje sveučilišta kao visokoobrazovne i znanstveno-istraživačke ustanove za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti.

Izvođenjem specijaliziranih studijskih programa koji zadovoljavaju potrebe obrambenoga i sigurnosnog sustava omogućava se razvoj interdisciplinarnog područja znanosti u polju „Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće".

Sveučilište obrane i sigurnosti omogućavat će obrazovanje budućih časnika Hrvatske vojske, ali i zaposlenika u drugim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezane s domovinskom sigurnosti.

Sveučilište obrane i sigurnosti razvijat će se i baviti znanstveno-istraživačkim radom u potpori vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih aktivnosti, ali i aktivnosti drugih tijela iz sustava domovinske sigurnosti.

Predloženim Zakonom osigurat će se provedba temeljnog vojnog obrazovanja za časnike Hrvatske vojske na preddiplomskoj i diplomskoj razini, razvijanje znanstvenoistraživačke djelatnosti te pokretanje studijskih programa poslijediplomske razine dijelom kao nastavak postojećih vojnih programa, a dijelom razvojem novih programa za potrebe sustava domovinske sigurnosti.

Transformacija Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman" u Sveučilište dugotrajan je proces, koje će i po završetku procesa transformacije nastaviti suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu.

Pitanja koja će se urediti ovim Zakonom su:

- naziv, sjedište i osnivač Sveučilišta obrane i sigurnosti
- djelatnost Sveučilišta
- upravljačka tijela Sveučilišta i njihova nadležnost
- status studenata i uvjeti za upis kandidata koji se žele upisati na Sveučilište
- imovina i financiranje Sveučilišta
- zaposlenici Sveučilišta
- provođenje nadzora nad zakonitošću rada i općih akata Sveučilišta
- način i uvjeti provedbe djelatnosti do početka rada Sveučilišta.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu 18. veljače 2021. godine predsjedniku Hrvatskog sabora. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

„Zakonom o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“, br. 130/17., 25/19., 98/19. i 42/20.; u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje se način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati usluge u turizmu.

Izrada Nacrta prijedloga zakona potrebna je radi daljnjeg usklađivanja s Direktivom (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/314/EEZ (SL L 326, 11.12.2015.; u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2015/2302), Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006.; u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/123/EZ) i Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30.9.2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU.

U bitnom se predlaže:

- brisati odredbu kojom je propisana mogućnost izdavanja vaučera umjesto raskida ugovora za neizvršena putovanja u paket aranžmanu poslije 1. ožujka 2020.
- izmijeniti odredbe kojima je propisano da se posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče polaže posebno za svaku županiju
- uvesti mogućnost izdavanja rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za turističkog vodiča
- uskladiti izričaj u svezi s dostavom pojedinih podataka iz rješenja nadležnim tijelima iz Središnjeg registra umjesto dostave rješenja
- propisati obvezu registracije pružatelja usluge rent-a-cara i vođenja evidencija sklopljenih ugovora o najmu vozila kroz Središnji registar te omogućavanje pristupa podacima nadležnim tijelima
- nadopuniti prekršajne odredbe radi učinkovitijeg provođenja inspekcijskog nadzora.“

Odabrala i pripremila:
Ana Turić, mag.iur.