22.12.2020.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske 9. prosinca 2020. godine uz prijedlog da se navedeni zakon donese po hitnom postupku. Potreba donošenja zakona u prijedlogu se obrazlaže kako slijedi:

Zakon o subvencioniranju stambenih kredita (Narodne novine, br. 65/17, 61/18 i 66/19) (u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji. Zakonom se propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenih pitanja, kupnjom stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, putem subvencioniranja stambenih kredita, koje zahtjeve građani mogu podnositi po objavi javnog poziva do 31. prosinca 2020. Tijekom 2017. godine iz sredstava osiguranih u državnom proračunu subvencionirana je polovica ukupnog iznosa obroka ili anuiteta kredita u prve četiri godine otplate, za stambene kredite kojima je subvencioniranje odobreno. Od 2018. godine subvencioniranje se provodilo na način da se prvih pet godina plaća dio mjesečnih obroka ili anuiteta, ovisno o indeksu razvijenosti u kojoj se nalazi grad ili općina prebivališta prijavitelja na dan objave javnog poziva.

Subvencioniranje kredita se odobrava samo za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće, koja ima akt za građenje, odnosno koja ima akt za uporabu građevine, do najviše 1.500,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke po m2 neto korisne površine stana ili kuće, odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita i čiji rok otplate nije kraći od 15 godina.

S obzirom na pojačani interes za skorije rješavanje stambenog pitanja, a koje je uzrokovano postojećim nepredvidivim okolnostima koje su u nastavku kraće iznesene, predlaže se hitno donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona, kako bi se osiguralo daljnje subvencioniranje stambenih kredita po zakonskim uvjetima.

U uvjetima proglašene epidemije na području Republike Hrvatske te posljedično smanjenoj gospodarskoj aktivnosti, pa tako i u građevinskom sektoru, kao i proglašenja prirodne nepogode uzrokovane potresom na dijelu područja Republike Hrvatske zbog čega je veliki dio građana ostao bez svog stambenog prostora, potrebno je omogućiti građanima pomoć pri rješavanju njihovog stambenog pitanja u sadašnjim i budućim posebnim okolnostima, a time i poticati održavanje gospodarske aktivnosti.

„Posebne okolnosti” podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

Predmetnim Zakonom trebaju se urediti sljedeća pitanja:

- utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu

- jasnije se određuje da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije

- jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva

- uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište

- uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće.

Donošenjem predloženog zakona osigurava se objava javnog poziva za svaku kalendarsku, odnosno proračunsku godinu do 31. prosinca 2023.

Također se jasnije određuje da postojeći korisnici subvencioniranog kredita ne mogu ovo pravo koristiti više puta, te se dodatno definira status djece za koje se može odobriti dodatno subvencioniranje kredita.

Nadalje, propisuje se rok u kojem korisnik kredita i članovi njegovog kućanstva navedeni u zahtjevu trebaju imati prijavljeno prebivalište na adresi stana ili kuće a koji podatak se upisuje u ugovor o subvencioniranom kreditu. Dodatno se omogućava da se uplaćena sredstva subvencija ne moraju vratiti u državni proračun ako se stan ili kuća prodaju radi izgradnje veće kuće.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske 30. studenoga 2020. godine uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu je između ostalog navedeno:

“Ovim Zakonom vrši se ujednačavanje odredbi Zakona o lokalnim izborima sa sustavnim propisom - Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u dijelu kojim je reguliran izbor općinskih načelnika koji će se od sljedećih lokalnih izbora birati bez zamjenika, dok će gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika imati dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije imati jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima, a gradonačelnici gradova koji, imaju manje od 3.5.000 stanovnika i nisu sjedišta županija, birat će se bez zamjenika.

Što se tiče izbora župana, župan u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika imat će dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, a župan u županiji koja ima do 250.000 stanovnika imat će jednog zamjenika koji se bira zajedno s njim.

Također, ovim Zakonom propisuje se da će za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika pravo biti biran imati birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode. Ujedno, Zakonom se propisuje da će konstituirajuću sjednicu predstavničkog tijela sazvati pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove predstavničkog tijela ili službenik kojeg on ovlasti, ako u jedinici nije imenovan pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove predstavničkog tijela, konstituirajuću sjednicu sazvat će čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.

Donošenjem ovoga Zakona će u prvom redu biti izvršeno nomotehničko usklađivanje sa sustavom u kojem će gradonačelnici velikih gradova (gradova koji imaju više od 35.000 stanovnika) i župani imati jednog zamjenika koji će se birati s njima, a općinski načelnici i gradonačelnici gradova koji imaju manje od 35.000 stanovnika birat će se bez zamjenika.

Donošenjem ovoga Zakona ujednačit će se ostvarivanje pasivnog biračkog prava za izvršno tijelo s pasivnim biračkim pravom za članove predstavničkog tijela - pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i zamjenike imat će kandidati koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora imaju prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode, bez dodatnog uvjeta od najmanje šest mjeseci prijavljenog prebivališta. Također, donošenjem ovog Zakona uredit će se sazivanje konstituirajućih sjednica predstavničkih tijela jedinica.”

Odabrale i pripremile:
Lea Jagar,
Ana Turić, mag.iur.