Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 12. ožujka 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) dopunjuju se podaci koje su obveznici dužni dostavljati u Jedinstveni registar računa. Osim već postojećih podatka o svim računima i oročenim novčanim sredstvima, sefovima svih fizičkih i pravnih osoba, stambenim štednim ulozima, depozitima u kreditnim unijama, u Jedinstveni registar računa dostavljati će se i podaci o: - stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, oročenih novčanih sredstava i sefova i - fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima, oročenim novčanim sredstvima, stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama, te fizičkim osobama korisnicima sefova. Prijedlogom zakona propisuje se da su obveznici (banke, Hrvatska narodna banka, stambene štedionice, kreditne unije) dužni brisati podatke koje su dostavili u Jedinstveni registar računa i podatke koje su preuzeli iz Jedinstvenog registra računa nakon proteka roka od deset godina nakon završetka poslovnog odnosa između obveznika dostave podataka i poslovnog subjekta ili potrošača. Uredu za sprječavanje pranja novca kao financijsko- obavještajnoj jedinici Republike Hrvatske i tijelima nadležnim za nadzor obveznika primjene zakona kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, izravno, elektroničkim putem i bez naknade dostupni su svi podaci koji se nalaze u Jedinstvenom registru računa.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 9. siječnja 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, u kojem je između ostalog navedeno:

“Prijedlogom Zakona propisat će se obveza nadležnim tijelima da kod utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ocijene jesu li isti potrebni i prikladni za ostvarenje željenog cilja i to kroz ispit proporcionalnosti. Primjenom ex ante ocjene proporcionalnosti očekuje se sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije. Provedba ispita proporcionalnosti, kojeg provodi nadležno tijelo, dokazat će da su uvjeti kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama opravdani te se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Ispit proporcionalnosti provodi se na temelju općih i dodatnih kriterija, a isti će osigurati ravnotežu između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga, uz poboljšanje pristupa reguliranim profesijama. Cilj ovoga Prijedloga zakona je povećati mobilnost stručnjaka i osigurati slobodu pružanja usluga, dok se ograničenja pristupu reguliranim profesijama mogu opravdati ciljevima od javnog interesa. U tom smislu, zdravstvenim profesijama dodijeljen je poseban status, jer se osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi mora uzeti u obzir kod ocjenjivanja proporcionalnosti uvjeta za zdravstvene profesije. Stoga se ovim Prijedlogom zakona, radi usklađivanja s Direktivom, na precizniji način definiraju pojmovi „stručno osposobljavanje i usavršavanje" i „odgovorna osoba na upravljačkim i rukovodećim pozicijama" te se propisuje kumulativno ispunjavanje uvjeta, u slučaju privremenog i povremenog pružanja usluga, prema kojima nadležno tijelo može zatražiti dodatne dokumente, samo ako postoje regionalne razlike koje se odnose na regulirane profesije. Nadalje, izričito se propisuje daje nadležno tijelo dužno priznati dokaze o stručnoj kvalifikaciji za doktora dentalne medicine izdane u Talijanskoj Republici, Kraljevini Španjolskoj, Saveznoj Republici Austriji, Češkoj Republici, Slovačkoj Republici i Rumunjskoj doktorima dentalne medicine koji su započeli studij na ili prije datuma navedenog u Prilogu V. Direktive. Također, propisuje se da potvrda koja se prilaže dokazu o stručnoj kvalifikaciji treba potvrditi i da je osoba stvarno, zakonito i kao glavnu djelatnost obavljala dentalnu djelatnost.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 12. ožujka 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, u kojem je između ostalog navedeno:

“U cilju usklađivanja s Direktivom predlaže se izmjena definicije gospodarskog subjekta koja se propisuje detaljnije, zatim se detaljnije propisuju odredbe o sukobu interesa osoba uključenih u postupak davanja koncesije te svih koji mogu utjecati na tijek postupka davanja koncesija.

Direktiva predviđa davanje koncesija između javnih subjekata (in-house) što Zakonom nije predviđeno. Opravdanost neprenošenja odredbi Direktive potrebno je osigurati kroz zakonsko propisivanje da davatelji koncesije ne daju koncesije međusobno. S obzirom da Direktiva predviđa niz odredbi o davanju koncesija u području obrane i sigurnosti, a sustav koncesioniranja u Republici Hrvatskoj davanje koncesija u području obrane ne predviđa, opravdanost neprenošenja tih odredbi Direktive potrebno je osigurati kroz zakonsko propisivanje zabrane davanja koncesije u području obrane i sigurnosti. Preciziraju se mogućnosti za izmjenu ugovora o koncesiji na način da se briše mogućnost da Hrvatski sabor može zahtijevati izmjenu ugovora o koncesiji ako to zahtjeva interes Republike Hrvatske. Predlaže se brisanje navedene odredbe s obzirom da je kao takva preopćenita jer se ne definira što bi bio interes Republike Hrvatske, a da već nije propisan točkom 1. stavkom 1. članka 62. Zakona koji propisuje da Hrvatski sabor može izmijeniti ugovor o koncesiji kada se utvrdi da je ugrožena nacionalna sigurnost i obrana države, okoliš ili ljudsko zdravlje. Ova odredba bila je sadržana i u Zakonu o koncesijama (Narodne novine, broj 143/12) i nikada nije konzumirana. Nadalje se detaljnije propisuje način izračuna nove procjene vrijednosti koncesije prilikom izmjene ugovora o koncesiji te se dodatno preciziraju odredbe o prijenosu koncesije te mogućnosti osnivanja založnog prava, uz suglasnost davatelja koncesije. Jasnije se određuje postojanje mogućnosti podugovaranja koje je propisano liberalnije od odredbi važećeg Zakona na način da uvjeti za podugovaranje više nisu zakonski propisani već su prepušteni slobodnim tržišnim uvjetima dok se i dalje zakonski propisuju uvjeti za sklapanje ugovora o potkoncesiji. Mogućnost za sklapanje ugovora o potkoncesiji definira se u okviru dokumentacije za nadmetanje, tako daje budući koncesionar unaprijed upoznat s područjima u kojima je moguće sklopiti ugovor o potkoncesiji, pritom primjenjujući odredbe Zakona i drugih posebnih zakona koji uređuju pojedino područje koncesioniranja.”

Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 12. ožujka 2020. Saboru Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, u kojem je između ostalog navedeno:

“Donošenjem ovoga Prijedloga zakona postiže se sljedeće: osigurava se da subjekti koji provode sekuritizaciju istu moraju provoditi na način koji je propisan Uredbom (EU) 2017/2402, što uključuje i odredbe o obveznom zadržavanju rizika, a što sprječava razvoj rizičnih modela poslovanja (engl. „originale to distribute“) u kojima se krediti i/ili zajmovi svjesno odobravaju osobama koje iste ne mogu vratiti, a radi toga što subjekt koji odobrava kredit/zajam zna da će ovakvu izloženost ukloniti iz svoje bilance putem sekuritizacije i da više neće biti izložen tom kreditnom riziku, osigurava se da institucionalni ulagatelji u Republici Hrvatskoj kod ulaganja u bilo kakve sekuritizacijske pozicije moraju provesti dubinsku analizu takvog ulaganja, kao i da takvi ulagatelji imaju dovoljno informacija temeljem kojih mogu provesti takvu analizu, a napominje se da je ovim Prijedlogom zakona definicija „institucionalnog ulagatelja' proširena i na mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva radi njihove sistemske važnosti.”

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag.iur.
Željko Tomljenović, mag.iur.