Prijedlog Zakona o pravobranitelju za starije osobe

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 18. veljače 2020. godine Saboru Prijedlog Zakona o pravobranitelju za starije osobe, u kojem je između ostalog navedeno:

“Donošenjem ovoga Zakona osnovala bi se specijalizirana institucija u čijem bi djelokrugu bila zaštita prava i dostojanstva starijih osoba, koji su najveća i najranjivija skupine u hrvatskom društvu. Svojim ovlastima pravobranitelj za starije osobe jamčio bi da prava starijih osoba budu valjano zaštićena, jer su ona, s obzirom na neznanje ili siromaštvo, često ugrožena ili povrijeđena jer starije osobe teško dobivaju profesionalnu pravnu pomoć. Pravobranitelju za starije osobe imao bi ovlaštenje da u svako doba pregleda domove za smještaj starijih osoba (u javnom ili privatnom vlasništvu), gerijatrijske odjele bolnica i druge ustanove u kojima su smještene starije i nemoćne osobe čime bi u velikoj mjeri bila osigurana zaštita najranjivije skupine starijih osoba, a preventivnim djelovanjem pravobranitelja umanjila bi se mogućnost iskorištavanja ovisnosti starijih osoba prema trećima te zloporaba njihovog povjerenja. Osnivanjem ovog specijaliziranog pravobranitelja rasteretio bi se pučki pravobranitelj, koji je iz godine u godinu sve više opterećen zahtjevima za zaštitu starijih osoba.”

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 12. prosinca 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, u kojem je između ostalog navedeno:

“Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120 % proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 3.991,20 kuna) na 170 % proračunske osnovice (5.654,20 kuna) za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. U skladu s povećanjem iznosa navedenog prava potrebno je na istovjetan način obuhvatiti i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. važećeg Zakona te se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 5.) isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100 % osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120 % proračunske osnovice (3.991,20 kuna). Ocjenjuje se da će predložena normativna rješenja proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak, kojim se očekuje poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).”

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o energetskoj učinkovitosti, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 20. veljače 2020. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o energetskoj učinkovitosti, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

”Ovim Zakonom pojašnjava se način izračuna na temelju kojega će Ministarstvo odrediti neispunjene obveze u području uštede energije obveznike sustava ušteda energije. Naime, u sustavu obveznih ušteda za 2019. godinu određeno je 25 obveznika sustava energetske učinkovitosti za koje Ministarstvo izdaje rješenja kojima određuje obvezu uštede. Svi obveznici sustava su dužni sukladno važećim odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti u 2020. godini do 1. ožujka podnijeti dokaze o uštedama, a Ministarstvo je dužno provjeriti dostavljene dokaze o uštedama. Procjenjuje se da je rok od jednog mjeseca prekratak za tako zahtjevan posao, uvažavajući administrativne kapacitete i obim poslova vezano uz provjeru dostavljenih dokaza o uštedama stoga se isti produljuje do 31. svibnja. Nadalje, uvažavajući činjenicu da se dio obveznika sustava ušteda energetske učinkovitosti odnosi i na regulirane djelatnosti, opravdano je razmišljati o proporcionalnom smanjenju iznosa troškova ulaganja u alternativne mjere od 2,19 kn/kWh, a kako ne bi došlo do ozbiljnog poremećaja na energetskom tržištu i udara na cijene energije kod krajnjih korisnika. Stoga se predlaže umanjenje od 50 % iznosa troškove ulaganja u alternativne mjere Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po ušteđenom kWh energije, te se određuje opis izračuna naknade koju obveznik sustava energetske učinkovitosti treba platiti za neispunjene uštede, a koje se ne mogu prenijeti u narednu godinu.”

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur. 
Željko Tomljenović, mag. iur.