Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''U dosadašnjoj provedbi Programa društveno poticane stanogradnje (POS) uočena su znatna odstupanja prosječnih prodajnih cijena novih stanova, cijena građenja, cijena zemljišta i cijena uređenja komunalne infrastrukture te priključaka na infrastrukturu postignutih u POS-u u odnosu na postignute prosječne cijene na tržištu. (…) Prema biltenu kojeg za Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izrađuje Institut IGH d.d. prosječna cijena građenja od 2019. do 2023. godine rasla je za više od 50 %. (…) Početkom novog mandata u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji odlučeno je da će Europska unija od 2024. godine promijeniti svoj stav o problematici stanovanja, te će se zauzeti za pomoć državama članicama kako bi se građanima Europske unije omogućilo priuštivo, održivo i pristojno stanovanje. Prema trenutno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) o cijenama prodanih novih stanova u RH u prvom polugodištu 2024. godine prosječna cijena  1 m² novih stanova iznosila je 2.473,00 eura (bez POS-a). S druge strane, prosječna cijena 1 m² stanova POS-a u prvom polugodištu 2024. godine iznosila je 1.360,22 eura.''

''Značajna povećanja troškova gradnje i prodajnih cijena stanova dovode do nemogućnosti ugovaranja izvođenja radova u programima POS-a te se postupci javne nabave učestalo poništavaju jer izvođači radova s obzirom na najviše moguće cijene nemaju ekonomski interes za sudjelovanje u tim postupcima. Tijekom 2024. godine nije se uspio ugovoriti niti jedan projekt nove izgradnje.''

Prema analizi Ekonomskog instituta u Zagrebu u Hrvatskoj postoji nedostatak od 236.731 stambenih jedinica, ali postoji 595.280 stambenih nekretnina koje se ne koriste (25 % stambenog fonda), većina u privatnom vlasništvu. Konačnim prijedlogom ''omogućava se ublažavanje negativnog utjecaja povećanja cijena stanova za kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, do donošenja novog Zakona o priuštivom stanovanju.''

Osnovna pitanja koja se uređuju Konačnim prijedlogom: povećava se najveća prodajna cijena stanova POS-a kako bi se uskladila s prosječnom tržišnom prodajnom cijenom, uvodi se povrat dijela PDV-a na kupovinu ili gradnju prve stambene nekretnine hrvatskim građanima mlađim od 45 godina i  omogućava se pokretanje novog programa priuštivog najma koji bi uz naknadu vlasnicima koristio postojeće višegodišnje prazne stanove za građane koji ne mogu riješiti stambeno pitanje na tržištu nekretnina. Program priuštivog najma ima nekoliko prednosti u odnosu na gradnju višestamene zgrade: brža realizacija nove ponude priuštivih stanova u odnosu na gradnju višestambenih zgrada, potrebno je puno manje novčanih sredstva, ne zauzimaju se nove zemljišne površine i manja je emisija CO2-a.

Donošenje se predlaže po hitnom postupku iz osobito opravdanih razloga. Naime, cijene stanova i najma stanova znatno su porasle posljednjih godina što otežava stjecanje vlastite nekretnine ili dostupnost dugoročnog najma po priuštivim cijenama i time onemogućuje rješavanje stambenog pitanja. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama suočava se s nemogućnošću  ugovaranja izvođenja radova, unatoč spremnim projektima i ishođenim dozvolama. Nužno je da Konačni prijedlog što prije stupi na snagu, kako bi se predložene mjere za priuštivo stanovanje što prije aktivirale i omogućile rješavanje stambenog pitanja pod povoljnijim uvjetima za hrvatske građane.

Konačni prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. travnja 2025. godine.

Iskustva stečena kroz primjenu postojećeg Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi ukazuju na potrebu za donošenjem novog zakona, ali i promjene drugih zakona, kao Zakon o općem upravnom postupku, sve više ukazuju na obvezatnost primjene sustava državne informacijske infrastrukture.

''Državna informacijska infrastruktura mora biti modernizirana, preciznije definirana, s jasnim i nedvosmislenim zakonskim odredbama u okviru kojih će sustav državne informacijske infrastrukture biti u mogućnosti podnijeti zahtjeve moderne javne uprave. To se prvenstveno odnosi na povećani opseg komponenti i sustava državne informacijske infrastrukture, na povećan opseg obveznika u primjeni, kao i drugih mogućih korisnika, načine korištenja državne informacijske infrastrukture s obzirom na kategoriju korisnika, mogućnosti primjene i korištenja od strane lokalne i regionalne samouprave i drugih osoba s javnim ovlastima, uz omogućavanje korištenja dijela servisa državne informacijske infrastrukture i od strane privatnog sektora uz naplatu ili bez nje.''

Javna uprava predstavlja jedno od strateški važnih područja Republike Hrvatske, a upotreba moderne informatičko-komunikacijske tehnologije jedna je od glavnih sastavnica efikasne državne uprave. Na pojačano korištenje e-usluga utjecaj su imali i COVID i potresi na zagrebačkom i petrinjskom području uslijed kojih su mnoge javne službe bile prisiljene privremeno prestati s radom zbog uništenja ili oštećenja zgrada u kojima su se nalazile, što je dodatno stavilo u prvi plan važnost moderne digitalne infrastrukture.

Zakon je ''usmjeren na pojmovno usklađivanje s drugim važećim propisima Republike Hrvatske, precizno definiranje opseg obveznika korištenja državne informacijske infrastrukture, povećanje opsega korisnika državne informacijske infrastrukture, tako da i privatni korisnici budu u mogućnosti koristiti državnu informacijsku infrastrukturu, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, tendencija novog Zakona je da za određene korisnike korištenje državne informacijske infrastrukture postaje zakonska obveza primjene, za neispunjenje iste podliježu prekršajnopravnim sankcijama. Svime pobrojanim, bitno se utječe na sprječavanje stvaranja pravnih praznina, čime se u konačnici jača pravna sigurnost.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator