Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske je aktom od 14. listopada 2021. godine podnijela Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, s Konačnim prijedlogom zakona uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se ocjenjuje postojeće stanje i određuju osnovna pitanja koja će se spomenutim Zakonom urediti:

„Nakon potresa koji je 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. pogodio Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, volonteri udruženi u Hrvatski centar za potresno inženjerstvo pregledali su (prema dostupnim podacima od 1. rujna 2021.) ukupno na navedenim područjima 49.648 objekata. Svim zgradama je dodijeljena odgovarajuća oznaka stupnja oštećenja s klasifikacijom uporabljivosti zgrade.

Nakon potresa 22. ožujka 2020. na temelju Odluke Vlade o osiguranju novčane pomoći za nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice („Narodne novine“, broj 55/20.) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je javni poziv za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice na temelju kojega je zaprimljeno 2.183 prijava, od kojih je riješeno 1.775 prijava te je od zatraženih 134.957.691,88 milijuna kuna odobreno 62.826.477,53 kuna novčane pomoći.

Za potrebe brže obrade zahtjeva, uspostavljen je digitalni sustav koji je putem Centra dijeljenih usluga povezan sa svim registrima tijela javne vlasti. Međutim, u provedbi se pokazuju značajni nedostaci u pribavljenim podacima kao što su neusklađeni podaci zemljišnih knjiga i katastra, neujednačeni podaci, nepotpuni podaci i slično.

Zbog gore spomenutih poteškoća, a koje su izravno posljedica zakonskog okvira važećeg Zakona koji uvjetuje donošenje odluke utvrđivanjem brojnih činjenica koje u mnogim slučajevima nije moguće utvrditi bez provedbe dugotrajnih ispitnih postupaka, postoji nepremostiv problem koji se očituje u nemogućnost bržeg postupanja, odnosno donošenja odluka čime je i zaustavljen proces obnove.

Kako bi se otklonile postojeće zapreke u provedbi postupaka te značajnije ubrzala obnova potrebno je izmijeniti postojeći zakonodavni okvir.

Predmetnim Zakonom trebaju se urediti sljedeća pitanja:

• oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove
• predviđa se donošenje pravilnika koji će sadržavati posebna pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova te pravila žalbenog postupka
• uvodi se gradnja stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada
• uređuje se pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji
• uvodi se predfinanciranje kod isplata novčane pomoći
• pojednostavljuje se postupak donošenja odluka o obnovi
• uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi.”

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o Državnom inspektoratu, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o Državnom inspektoratu, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske 14. listopada 2021. po hitnom postupku. U prijedlogu se, između ostaloga navodi:

„Zakon o Državnom inspektoratu objavljen je u „Narodnim novinama", broj 115/18. i stupio je na snagu 1. travnja 2019. Zakonom o Državnom inspektoratu je uređeno ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

Zbog potrebe usklađivanja ovoga Prijedloga zakona s posebnim propisima o obnovi i postupanjima u izvanrednim događajima uzrokovanim, osobito potresima, poplavama, klizištima i dr., ukazalo se nužnim ojačati ovlasti građevinske inspekcije Državnog inspektorata.

Novine koje ovaj Prijedlog zakona donosi u odnosu na važeći Zakon o Državnom inspektoratu ogledaju se u sljedećem:

• propisuju se ovlasti za provođenje prethodnog postupka i donošenje rješenja građevinskog inspektora o uklanjanju uništenih zgrada ili dijelova zgrada čiji ostatci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu
• preciznije se uređuje institut dostave u hitnim situacijama, kao i korištenje pravnih lijekova
• propisuje se način izvršenja rješenja te troškovi izvršenja istih, koji se namiruju iz državnog proračuna.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske je aktom od 14. listopada 2021. godine podnijela Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom postupku. Prijedlogom će se urediti sljedeća pitanja:

• "detaljno se uređuje postupak uklanjanja kulturnih dobara u redovnim okolnostima i u slučaju nastanka ili proglašenja izvanrednih okolnosti (potresa, poplava, klizanja tla ili drugi izvanredni događaj) kada je nužno žurno i usuglašeno postupanje nadležnih tijela 
• dodatno se uređuju mjere zaštite kulturnih dobara za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti te daje ovlast ministru nadležnom za kulturu da može utvrditi konzervatorske smjernice za obnovu kulturnih dobara koja su zaštićena posebnim rješenjem te građevina unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline
• prema odluci ministra nadležnog za kulturu osigurava se rad i suradnja u izvanrednim okolnostima svih specijaliziranih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove zaštite i očuvanja kulturnih dobara, Hrvatskog restauratorskog zavoda kao javne ustanove kojoj je osnivač Republika Hrvatska, muzeja, knjižnica, arhiva zajedno sa sustavom civilne zaštite
• nomotehnički se uređuje i ispravlja u članku 62. stavku 2. netočno upućivanje na odredbu članka 61.b stavka 4., umjesto na odredbu stavka 5. koja uređuje građenje i radove za koje je potrebno prethodno odobrenje
• dopunjuju se prekršajne odredbe koje se odnose na nepostupanje po rješenjima nadležnog tijela i inspektora za kulturna dobra
• određuje se dulji rok zastare za provedbu izvršenja rješenja donesenih temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
• precizira se djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.“

Obradila i pripremila:
Ana Turić, mag.iur.