Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. godine.

Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima između ostalog određuje uvjete za osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova (u daljnjem tekstu: DMF) u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje DMF-ovima.

Konačnim prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo se implementiraju odredbe Direktive 2022/2556 uz istovremeno proširenje Uredbe DORA, koja je već implementirana, na cjelokupno poslovanje društava koji obavljaju poslove osnivanja i upravljanja DMF-ova. Uredba DORA uređuje pitanja vezana za upravljanje informacijskim, komunikacijskim i tehnološkim (u daljnjem tekstu: IKT) rizicima. Direktivu 2022/2556 je potrebno implementirati zbog važnosti upravljanja IKT rizicima u odnosu na cjelokupno poslovanje mirovinskih društava kada obavljaju djelatnost upravljanja DMF-ovima. Rok za implementaciju je 17. siječnja 2025.

Konačnim prijedlogom omogućuje se prijevremena isplata mirovine putem mirovinskoga društva članovima DMF-ova kod kojih je tijekom trajanja članstva u fondu nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti odnosno opća nesposobnost člana za rad.

Konačni prijedlog propisuje da će isplatu državnih poticajnih sredstava za dobrovoljnu mirovinsku štednju od 1. siječnja 2026. obavljati Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike umjesto Ministarstva financija.

Republika Hrvatska je usred pregovora o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prijedlogom se ''unaprjeđuje dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, prvenstveno jačanjem digitalne operativne otpornosti financijskih subjekata koji djeluju u području dobrovoljne mirovinske štednje. I dodatno će se liberalizirati tržište DMF-ova proširivanjem subjekata koji mogu obavljati poslove osnivanja i upravljanja DMF-ovima.'' Jedan od uvjeta za pristup OECD-u je da mirovinska društva mogu osnivati i upravljati otvorenim i zatvorenim DMF-ovima.

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

''Predlagatelj je prihvatio primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora te je dorađen izričaj pojedinih odredaba u nomotehničkom smislu. Predložena je promjena djelokruga u obavljanju operativnih poslova evidentiranja i isplate državnih poticajnih sredstava za dobrovoljnu mirovinsku štednju s Ministarstva financija na ministarstvo nadležno na mirovinski sustav. Slijedom navedenog, nastala je razlika u odnosu na tekst Prijedloga zakona i tekst Konačnog prijedloga zakona koji je dopunjen dodavanjem novih odredaba. Završna odredba je dorađena na način da se stupanje na snagu odredaba koje se odnose na promjenu djelokruga propisuje s danom 1. siječnja 2026.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. godine.

''Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima uređeno je osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava koja isplaćuju mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, isplate mirovina na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo (u daljnjem tekstu: Društvo), mirovinski programi obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje te mirovinski programi na temelju jednokratne uplate osoba u Društvo, mirovine i njihova isplata.''

Konačnim prijedlogom u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju se odredbe Direktive 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022., uz istovremeno proširenje Uredbe DORA-e, koja je već implementirana, na cjelokupno poslovanje Društava koji obavljaju poslove isplate mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Uredba DORA ''ima za cilj ojačati ukupnu digitalnu operativnu otpornost financijskog sektora i osigurati da se korisnici mogu oslanjati na usluge financijskih subjekata obuhvaćenih njezinim područjem primjene i u slučaju značajnih poremećaja sustava.'' Područje primjene DORA-e obuhvaća i dobrovoljne mirovinske fondove (u daljnjem tekstu: DMF). Rok za implementaciju Direktive 2022/2556 je 17. siječnja 2025.

Konačnim prijedlogom ''dodatno se unaprjeđuje kapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja u fazi isplate mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje jačanjem digitalne operativne otpornosti financijskih subjekata u cjelokupnom poslovanju.''

Konačni prijedlog propisuje kada povećanje temeljnog kapitala ne mora biti uplaćeno u novcu prije upisa povećanja temeljnog kapitala radi usklađenja sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Nadalje, mijenjaju se odredbe o sklapanju sporazuma o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, omogućavanjem Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) da navedeni sporazum sklapa i s trećim državama.

Propisuje se da zakonsku reviziju i reviziju za potrebe Agencije mora obavljati isto revizorsko društvo, osim u zakonom propisanim iznimnim situacijama. Zatim se propisuje da '' imovina za pokriće tehničkih pričuva ne smije biti uložena u vrijednosne papire bilo kojeg dioničara Društva ili bilo koje osobe koja je povezana osoba s dioničarom Društva.''

Konačni prijedlog propisuje i mogućnost prijevremene isplate članu DMF-a u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad, a ''dodatno se precizira način obračuna naknade koju mirovinska osiguravajuća društva naplaćuju kod isplate mirovine propisivanjem gornje granice koja ne može biti veća od 5% od ukupno primljene doznake iz mirovinskoga fonda.''

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

''U cilju preciziranja odredbe članka 20. Prijedloga zakona, kojom se propisuje da Društvo ima pravo na naknadu za pokrivanje troškova Društva, riječ: „naplaćuje“ zamijenjena je riječju: „zaračunava“. Također, u Prijelazne odredbe dodana je odredba članka 26. Konačnog prijedloga zakona kojom se Društvima daje primjeren rok za prilagodbu poslovanja, odnosno usklađenje tehničkih osnovica za formiranje jediničnih iznosa mirovine i zajamčenih isplata s ograničenjem iznosa naknade u iznosu od najviše do 5 % iz članka 20. Konačnog prijedloga zakona.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator