Izmjena se donosi radi horizontalnog usklađivanja s Konačnim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi kojim se, u okviru reforme sustava socijalne skrbi, predlaže da, umjesto centara za socijalnu skrb, u postupcima priznavanja prava na naknadu do zaposlenja odlučuje Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Izmjenama Zakona omogućit će se takvim osobama da, uz materijalnu pomoć, dobiju i profesionalnu podršku i pomoć u traženju posla, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

U drugo čitanje Saboru upućen paket zakona socijalne skrbi

Predstavio je zatim Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi kao krovni zakon te konačne prijedloge pratećih šest zakona iz reformskog paketa za područje socijalne skrbi - Zakona o udomiteljstvu te zakona koji reguliraju djelatnosti psihoterapije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, psihološke djelatnosti i socijalno-pedagoške djelatnosti.

Zakonom o socijalnoj skrbi predviđeno je povećanje maksimalnog iznosa zajamčene minimalne naknade (ZMN) s 800 na tisuću kuna, definira se i povećanje iznosa osobne invalidnine s 1500 na 1750 kuna, kao i uklanjanje cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, istaknuo je Aladrović.

"Uz sve navedeno, redefinira se i naknada za troškove stanovanja, povećava se iznos naknade za osobne potrebe korisnika prava na osnovu smještaja ili organiziranog stanovanja", dodao je.

Proširuje se i krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja, a time se, rekao je Aladrović, potiče ostanak s djeteta teškoćama u razvoju i osobe sa invaliditetom u vlastitom domu i sprječava se njihova institucionalizacija.

Propisuju se i nove usluge - sveobuhvatna procjena i planiranje, prethodna stručna procjena, socijalno mentorstvo i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja.

"Novim načinom ugovaranja socijalnih usluga pojednostaviti će se postupak javnog poziva za podnošenje ponuda i sklapanje ugovora te će se omogućiti jedinstven pristup mreži za pružanje usluga i standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i  transparentnost u financiranju", dodao je.

Predlaže se i osnivanje tri javne ustanove - Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javne ustanove koja će svoje poslove obavljati u središnjoj i područnim službama, umjesto u sadašnjim dosta fragmentiranim centrima za socijalnu skrb, zatim Obiteljskog centra te Akademije socijalne skrbi.

Predlaže se i osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja kako bi se sustav, istaknuo je Aladrović, otvorio korisnicima zbog kojih i postoji.

"Ciljevi koje želimo postići ovim zakonom su strukturna i kvalitativna promjena centara za socijalnu skrb kroz osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, rasterećenje i smanjenje javnih ovlasti i jačanje stručnog rada, kao i razvoj te odvajanje obiteljskih centara kao samostalnih ustanova, a jedan od najbitnijih ciljeva je širenje i dostupnost usluga na razini lokalne zajednice", poručio je ministar.

Siguran je da će povećanje naknada rezultirati i smanjenjem stope siromaštva odnosno broja osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji te na kraju istaknuo da će za cijeli taj set od sedam zakona samo u ovoj godini biti izdvojeno "više od 500 milijuna kuna više nego u prošloj godini".

(HINA, 13. 1. 2022.)