02.09.2022.

Nastavak digitalizacije zemljišnih knjiga

Ubrzanje postupaka osnivanja i obnove zemljišnih knjiga te povećanje broja katastarskih čestica u bazi zemljišnih podataka i osiguranje ažurnosti zemljišnih knjiga Vlada želi konačnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama.

"Glavna zemljišna knjiga i knjige položenih ugovora danas se u cijelosti vode u elektroničkom obliku, a predloženim izmjenama osigurat će se digitalizacija vođenja zbirke isprava. Time se čitav postupak vođenja zemljišnih knjiga digitalizira", istaknu je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavljajući konačni prijedlog zakona koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.

Uvodi se tako elektronički zemljišno-knjižni predmet, prijedlozi za upis u zemljišnu knjigu podnosit će se isključivo elektroničkim putem, a ministar ističe da se radi povećanja efikasnosti rada zemljišno-knjižnih odijela i ubrzanja postupaka uvodi  mogućnost angažiranja javnih bilježnika u postupcima osnivanja i obnove zemljišnih knjiga.

U odnosu na nacrt prijedloga Zakona u Konačnom Prijedlogu izmjena i dopuna propisuje se i novi članak kojim se "izričito određuje da privatne isprave koje su temelj za upis moraju biti sačinjen mehaničkim sredstvima pisanja".

Uvodi se i mogućnost svim zemljišno-knjižnim referentima da polažu ispit za ovlaštenog zemljišno-knjižnog referenta.

Suglasnost KBC-u Zagreb za nabavu CT uređaja

Vlada je Kliničkom bolničkom centru Zagreb dala suglasnost za sklapanje ugovora za nabavu CT uređaja za potrebe hitne radiologije u ukupnom iznosu od 4.968.750 kuna s PDV-om, a novac je osiguran u državnom proračunu za ovu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu na pozicijama KBC-a Zagreb.

Novi CT uređaj za potrebe hitne službe trebao bi omogućiti snimanje bolesnika s akutnim aortnim sindromom, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš dodavši da je ta pretraga neophodna kod pojedinih bolesnika, prema najnovijim smjernicama Europskog kardiološkog društva.

I u predstojećoj školskoj godini nastavit će se s programom sufinanciranja i financiranja javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola, a Vlada je na sjednici donijela odluku o kriterijima i načinu financiranja.

Novac je osiguran u državnom proračunu za ovu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu u ukupnom iznosu od 275 milijuna kuna.

Mogućnost sufinanciranja prijevoza u prošloj je školskoj godini koristilo 55 tisuća učenika što je otprilike 38 posto svih učenika srednjih škola, naveo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

(HINA, 1. 9. 2022.)

Fotografija: Unsplash

Arhiva