13.03.2020.

Nadzor banaka: proces, povjerljivost informacija i sankcije

Zbog pojačanog interesa javnosti za zbivanja u Zagrebačkoj banci d.d. u nastavku pojašnjavamo proces nadzora kreditnih institucija i sankcije kao i specifičnosti nadzora u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma. Također želimo pojasniti važnost strogog poštivanja svih zakonskih odredbi o povjerljivosti nalaza bankovne supervizije.

Pri supervizorskim i nadzornim postupcima koji su u tijeku, a ako su utvrđene materijalno značajne nepravilnosti i nezakonitosti, supervizori od kreditnih institucija u pravilu odmah očekuju sljedeće: (1) da kreditna institucija već započne odgovarajuće formuliranje akcijskih planova za ispravljanje nepravilnosti i nezakonitosti kao i (2) da kreditna institucija već tijekom postupka započne interno preispitivanje odgovornosti do razine najvišeg rukovodstva. U supervizorskim i nadzornim postupcima, koji su dugotrajni zbog prirode i načela rada upravnog postupka, važno je razlikovati aktivnosti koje HNB paralelno poduzima u fazama nakon samog utvrđivanja konačnih nalaza, a to su:

  1. formuliranje supervizorskih i nadzornih mjera kako bi se nepravilnosti i nezakonitosti ispravile
  2. postupci sankcioniranja odgovornih osoba te utvrđivanje visine kazni za odgovorne osobe i samu instituciju.

Formuliranje supervizorskih i nadzornih mjera dio je upravnog postupka kada se Rješenjem nadziranoj instituciji nalažu odgovarajuće mjere i rokovi za ispravljanje nepravilnosti i nezakonitosti. Vrsta, broj i razina mjera koje se nalažu ovise o samoj težini nalaza, a pri određivanju rokova uzimaju se u obzir realne mogućnosti kreditne institucije za ispravljanje nezakonitosti i nepravilnosti, kao i već postojeće aktivnosti kreditne institucije odnosno njihovi interni akcijski planovi. Kada je riječ o sankcioniranju odgovornih osoba i utvrđivanju visine kazni, objekt sankcioniranja jesu odgovorne osobe kreditne institucije za razdoblje u kojemu su nepravilnosti i nezakonitosti utvrđene, neovisno o činjenici jesu li oni zaposlenici kreditne institucije ili ne u trenutku formalnopravnog pokretanja sankcija. Sankcije i kazne pokreću se i protiv odgovornih osoba i protiv same institucije. Nakon što su svi postupci supervizorskoga i nadzornog djelovanja došli u fazu sankcioniranja i kažnjavanja, te pokrenuti i završeni prekršajni sudski postupci, Hrvatska narodna banka transparentno obavještava javnost putem svojim mrežnih stranica i omogućuje dostupnima sve odgovarajuće činjenice (https://www.hnb.hr/javnost-rada/informacije-i-ocitovanja/odluke-prekrsajnih-tijela).

Specifičnosti nadzora u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma

Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije, već je to sustav u kojemu su zakonom definirane uloge svakog sudionika kao i njihova suradnja. U sustavu sudjeluju tri vrste tijela: tijela prevencije (banke, mjenjači, brokeri, društva za osiguranje, priređivači igara na sreću itd.), tijela nadzora (Ured za sprječavanje pranja novca, Financijski inspektorat Republike Hrvatske, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) te tijela kaznenog progona (Državno odvjetništvo, sudstvo i policija). Hrvatska narodna banka aktivno sudjeluje sa svim ostalim tijelima u sustavu. Mjere, radnje i postupci koje svi sudionici sustava, uključujući banke i Hrvatsku narodnu banku, poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca proizlaze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT). Hrvatska narodna banka ima sklopljene sporazume ili memorandume o razumijevanju, suradnji i razmjeni informacija u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (https://www.hnb.hr/temeljne-funkcije/supervizija/sprecavanje-pranja-novca-i-financiranja-terorizma).

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, odnosno unaprjeđenje supervizorskih mehanizama s ciljem prevencije zloupotrebe financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te kontinuirano podizanje razine svijesti u sustavu o rizicima pranja novca i financiranja terorizma, jedan je od supervizorskih prioriteta Hrvatske narodne banke za 2019./2020. godinu i jedan od prioriteta supervizije na razini Europske unije. Hrvatska narodna banka provodi izravne nadzore poslovanja banaka povezano s provedbom ZSPNFT-a u skladu s godišnjim planom izravnih nadzora i prosječno provede pet nadzora banaka godišnje. HNB nadzorom provjerava provodi li banka sve mjere koje je obvezna provoditi na osnovi ZSPNFT-a, a radi sprječavanja korištenja bankovnog sustava za pranje novca. Hrvatska narodna banka nije tijelo ovlašteno za provođenje istrage nad klijentima banke koji su potencijalni počinitelji kaznenog djela pranja novca, već je to nadležnost tijela kaznenog progona. U skladu s važećim propisima HNB je dužan sve informacije o kreditnoj instituciji do kojih dođe tijekom svog rada čuvati kao povjerljive te ih ne smije učiniti dostupnima niti jednoj drugoj osobi, osim pod uvjetima propisanima zakonom. Odavanje ovih podataka suprotno zakonski propisanim uvjetima može imati obilježja kaznenog djela, dok je neovlašteno odavanje bankovne tajne propisano kao prekršaj. Želimo posebno istaknuti da je strogo poštivanje ovih zakonskih odredbi o povjerljivosti za Hrvatsku narodnu banku kao nadzorno tijelo apsolutna nužnost. Naime, osiguranje povjerljivosti podataka pribavljenih nadzorom nad kreditnim institucijama jedan je od ključnih preduvjeta njihova sigurnoga i stabilnog poslovanja, kao i stabilnosti cijelog sustava. S obzirom na navedeno Hrvatska narodna banka ne objavljuje zapisnike o izravnom nadzoru, ne komentira svoje nadzorne aktivnosti niti nalaze konkretnih nadzora.
Zaključno želimo naglasiti da je bankovni sustav Republike Hrvatske stabilan, a depoziti klijenata sigurni.

(HNB, 12. 3. 2020.)

Arhiva