Sudionici panela o klimi i okolišu održali su u proteklim mjesecima ukupno tri sjednice, na kojima su donijeli 51 preporuku koje su u subotu predstavili na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe. Na spomenutoj su sjednici sudjelovali predstavnici iz sva četiri panela građana, kao i predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta te predstavnici nacionalnih parlamenata.

Predstavnici trećeg panela Konferencije o budućnosti Europe poručili su da Europska unija mora poduzeti hitne mjere glede klimatskih promjena jer one uništavaju brojna biljna i životinjska staništa te prijete izumiranju do 150 biljnih i životinjskih vrsta.

Među tim mjerama predložene su kazne za sve zagađivače okoliša u obliku ''poreza na ugljik'' koji su predložili predstavnici francuske delegacije. Na taj način prikupljeni novac bio bi uložen u istraživačke programe koji se bave alternativnim i obnovljivim izvorima energije. Rješenje za smanjenje razine onečišćenja okoliša predložila je i hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak koja sudjeluje na Konferenciji kao predstavnica Europskog parlamenta.

''Treba razmisliti o osnivanju europskog registra brownfield lokacija, kao što su brojna napuštena industrijska postrojenja. Njih ima diljem čitave EU, a sadrže različite štetne stvari poput azbesta, a koje s vremenom truju naš okoliš. U sklopu registra treba uvesti dostupne inovativne tehnologije za svaki pojedinu lokaciju kako bi se one stavile u funkciju''.

Glavak je dodala da su zdravstveni rizici treći glavni izazov za EU, prema istraživanju Eurobarometra. Zbog toga je na plenarnoj sjednici bilo nekoliko riječi o preporukama za područje zdravstva.

''Jedan od najvažnijih prijedloga svakako je taj da se osigura pristup liječenju i medicinskim uslugama u svim zemljama članicama. Ako netko želi ići do Ljubljane po neku medicinsku uslugu, za to bi mu trebala biti dovoljna samo naša zdravstvena iskaznica. Troškove bi ta osoba sama platila, ali ključ je u tome da sa zdravstvenom iskaznicom koju ima može na pregled ne samo u Zagreb, nego i u Ljubljanu ili Beč na primjer'', kazala je Dajana Milinković, hrvatska predstavnica na Konferenciji.

Što se tiče gospodarenja otpadom, građani od Europske unije traže ukidanje plastične ambalaže, ali s druge stane zalažu se za financijske poticaje poduzećima koja bi prešla na potpuno biorazgradive oblike ambalaže.

No, kako bi građani bili svjesni koliko plastične boce štete okolišu, potrebno je u škole uvesti program edukacije o gospodarenju otpadom i recikliranju. Smatraju da bi djeca tako od malih nogu stvorila korisne navike. Predstavnici građana na sjednici u Strasbourgu istaknuli su da bi, osim o recikliranju otpada, učenici trebali učiti i o proizvodnji hrane te o prednostima konzumiranja lokalno uzgojenih namirnica. Stoga žele da se dio europskog novca uloži u projekte školskih vrtova i u projekte urbanog vrtlarstva za javne i privatne površine.  

Održivi modeli poljoprivrede ne bi trebali ostati samo u školskim programima. Predstavnici panela o klimi i okolišu predlažu da se značajno smanji korištenje pesticida i gnojiva na svim poljoprivrednim gospodarstvima. Ona gospodarstva koja bi prihvatila tu preporuku dobila bi veće poticaje iz poljoprivrednih fondova EU. Građani ističu da su potrebna veća ulaganja u proizvodnju ekološki prihvatljivih poljoprivrednih proizvoda ne bi li bili konkurentniji na europskom tržištu, na kojemu je prisutna i uvozna roba iz trećih zemalja.

Veliki iskorak EU bi trebala učiniti i na području prometa. Predstavnici građana  žele razvoj biciklističkih staza koje vide kao odlično rješenje za putovanja unutar gradova te razvoj željezničke mreže za putovanja između gradova. Zaključili su da nema logike u tome što su avionske karte jeftinije od karata za vlak.

(HINA, 23. 1. 2022.)