Ubrzanje domaće inflacije u drugoj polovini 2007. i tijekom 2008. godine bilo je, slično kao i recentna kretanja inflacije, pod znatnim utjecajem uvoznih pritisaka zbog znatnog poskupljenja energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, do kojeg je došlo u uvjetima snažnoga globalnog gospodarskog rasta. 

Porast cijena na godišnjoj razini posljedica je i učinka baznog razdoblja za usporedbu cijena

Potkraj 2021. cijene su porasle na godišnjoj razini i zbog statističkih razloga, odnosno tzv. učinka baznog razdoblja za usporedbu cijena. Godišnji rast cijena hrane povećao se i zbog toga što su cijene hrane u Hrvatskoj pale krajem 2020. godine. To je osobito bilo vidljivo kod cijena mesa, koje su se smanjile kada su se na tržištu EU-a stvorili viškovi zbog smanjenog izvoza u azijske zemlje.

Nastali su poremećaji u opskrbnim lancima ili lancima dobave, nedostaje poluvodiča, nedostaje vodiča, nedostaje poluprocesora, porasle su vozarine, manjak je ljudi.

U 2022. godini cijene goriva nekontrolirano rastu, a zaposlenici nisu nikad više i lakše davali otkaze. Ovih godina prvi veliki šok bio je COVID, a drugi je bio odluka ruskog predsjednika Putina da se krene u invaziju na Ukrajinu. Uvedene su i sankcije Rusiji, koje u ovom trenutku imaju i povratno djelovanje prema građanima Europske unije.

Projekcija: Vrhunac godišnje stope inflacije očekuje se u drugom tromjesečju 2022.

Najnovije procjene upućuju da bi prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2022. mogla biti znatno viša od one u prethodnoj godini. Ocjenjuje se da će najveći doprinos ubrzanju prosječne inflacije dati cijene hrane i energije. Godišnja bi stopa inflacije vrhunac tijekom 2022. mogla dosegnuti u drugom tromjesečju, kada se očekuje porast cijena električne energije i prirodnog plina koje se administrativno reguliraju i mijenjaju jedanput godišnje. Cijene spomenutih energenata na europskom tržištu snažno rastu još od jeseni 2021. godine. Kako se zemlje Europske unije u određenoj mjeri oslanjaju na plin u proizvodnji električne energije, tako se rast cijena plina prelio i na rast cijene električne energije na europskom tržištu.

Nitko ne može pouzdano reći kolika će biti inflacija u 2022. godini. U ožujku 2022. godine prosječna stopa inflacije prema HNB-ovoj procjeni iznosila je 5,4 posto. Taj broj je premašen te sada iznosi 7,3 %. Međutim, isto tako vidljivo je i da su određeni prehrambeni proizvodi poskupjeli, npr. 32,2 % poskupljenje za jestiva ulja, krumpir za 31,7 %, za 25,6 % skuplji je maslac, za 23,2 % porasle su cijene margarina, za 20,9 % poskupjelo je punomasno mlijeko.

Kamatne stope

Financijsko tržište prihvatilo je očekivanja dizanja kamatnih stopa, koja dolaze prije svega u SAD-u, a prelilo se na sva ostala tržišta.

Čitav niz središnjih banaka počeo je zaoštravati svoju monetarnu politiku, američka središnja banka i središnje banke nekih zemalja europodručja. Međutim, ključna banka glede Hrvatske je Europska središnja banka (ECB). Čelnica ECB-a rekla je da ne očekuje podizanje referentnih kamatnih stopa prije nego što se u potpunosti obustavi program kvantitativnog popuštanja. Tek krajem ove godine ili početkom sljedeće može se kod nas očekivati porast ključnih kamatnih stopa, što će se preliti na tržišne kamatne stope, odnosno kamatne stope koje banke primjenjuju prema klijentima.

Hrvatska zamjenu kune za euro planira izvesti 1. siječnja 2023., što će hrvatski financijski sustav učiniti sigurnijim i otpornijim na buduće krize. 

Ako Europska središnja banka ne odluči zategnuti monetarnu politiku, Hrvatska i HNB same će se morati suočiti s time. RH ima ključnu kamatnu stopu samo 0,5 posto iznad one u eurozoni.

Tako, ako ne dođe do nekih promjena nakon našeg ulaska u eurozonu, Hrvatska monetarna politika bit će slabija jer su kamatne stope veće nego one u eurozoni.

Priredila: Lucija Salopek, bacc. oec.