26.01.2024.

Hrvatskoj isplaćeno 585,1 milijuna eura pretfinanciranja za RepowerEU

Europska komisija je u četvrtak isplatila Hrvatskoj 585,1 milijuna eura u obliku pretfinanciranja u okviru plana REpowerEU, koji je uključen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Osim Hrvatskoj, Komisija je također isplatila iznose za pretfinanciranje za plan REPowerEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost Belgiji, Cipru, Finskoj, Grčkoj, Italiji, Latviji, Rumunjskoj i Španjolskoj.

Isplate za pretfinanciranje namijenjene su za pokretanje provedbe ključnih mjera ulaganja i reformi navedenih u svakom poglavlju o planu REPowerEU. To bi trebalo ubrzati ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU u pogledu uštede energije, proizvodnje čiste energije i diversifikacije opskrbe energijom kako bi Europa prestala biti ovisna o ruskim fosilnim gorivima s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu. 

Plaćanja pretfinanciranja, isplaćena u jednom ili dva koraka, iznose najviše 20 posto dodatnih sredstava zatraženih za financiranje poglavlja o planu REPowerEU svake zemlje. U slučaju isplate pretfinanciranja u dva koraka drugi se dio isplaćuje u roku od 12 mjeseci od isplate prvog dijela. 

Komisija je u studenom prošle godine  potvrdila i pozitivno ocijenila izmijenjeni hrvatski plan za oporavak i otpornost, koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU. U prosincu je izmijenjeni plan odobrilo Vijeće EU-a.

Vrijednost izmijenjenog plana sada iznosi deset milijardi eura, od čega je 5,8 milijardi eura bespovatnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost te 4,2 milijarde eura u zajmovima, a obuhvaća 84 reforme i 253 ulaganja.

Hrvatska je predložila poglavlje o planu REPowerEU, vrijedno 2,9 milijardi eura, koje uključuje jednu novu reformu, tri proširene reforme te pet novih i tri proširena ulaganja koja se temelje na postojećim mjerama.

Poglavlja obuhvaćaju i tri postojeća ulaganja, kao i jedno prošireno ulaganje, preneseno iz izvornog plana. Te mjere trebaju pridonijeti ostvarenju ciljeva plana REPowerEU kako bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030.

Njima se promiče energetska učinkovitost zgrada, smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima povećanjem proizvodnje i upotrebe energije iz obnovljivih izvora kao što su održivi biometan, vodik iz obnovljivih izvora i geotermalna energija, ubrzava se uvođenje energije iz obnovljivih izvora, rješavaju se problemi energetskog siromaštva i uskih grla u distribuciji električne energije, promiče se promet s nultom stopom emisija, uvodi se prekvalifikacija radne snage radi stjecanja zelenih vještina, poboljšava se sigurnost opskrbe energijom i diversifikacija opskrbe plinom u Uniji.

Izmijenjeni hrvatski plan također uključuje i nove i proširene reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, upravljanja vodama, obrazovanja, digitalne tranzicije i obnove zgrada.  

(HINA, 25. 1. 2024.)

Fotografija: Pixabay

Arhiva