"U vrlo smo delikatnom razdoblju s poljoprivredom, još nemamo dostatnu proizvodnju te očekujemo drugačije politike raspodjele sredstava iz EU fondova za iduće razdoblje, čime bi mogli poboljšati produktivnost te postići da selo živi a ne odumire”, kazao je na konferenciji za medije predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Hitno izmijeniti zakon i do tada zaustaviti primjenu i natječaje

I Jakopović i član upravnog odbora HPK-a Antun Vrakić naglasili su da je u godinu i pol dana primjene Zakon o poljoprivrednom zemljištu pokazao da nije dobar na terenu. Naime, većini poljoprivrednika koji su u najmu zemljišta prema ugovorima od prije 30 godina sada ti ugovori ističu i ne znaju što će dalje. Smatraju da taj zakon hitno treba izmijeniti, a do tada zaustaviti njegovu primjenu i natječaje.

"Zakon je neustavan i diskriminirajući. Neprihvatljivo je da jedna lokalna samouprava ima maksimum od 12 hektara, a neka druga od 1.000 ili 2.000 hektara. Time se neće postići ni strateški ciljevi, a i gase se i mnoga stabilna gospodarstva. Nejasne su i upute oko daljnjeg najma zemljišta, dok posjednici koji su izvlašteni sada se primjerice pitaju tko će pobrati uljanu repicu kad više nisu u posjedu”, ocijenio je Vrakić.

Dodao je i da je to 18. takav zakon u 30 godina i najgori do sada jer „uništava proizvođače koji su dokazani, koji su  desetljećima investirali da bi sada ostali bez zemlje”. Iznio je podatak da od 860.000 hektara oranica, 660.000 obrađuju 'obiteljski' poljoprivrednici, a ostalo je u stranom vlasništvu s koncesijama i na 50 godina. Njima nije problem, ustvrdio je, dok mladi i dalje sve više odlaze sa sela i iz Hrvatske. Zbog toga se smanjuje proizvodnja, pa se sve više uvozi.

Upozorili su i da je uvoz ukrajinske pšenice po nižoj cijeni 'prepolovio' domaće tržište, koje ne može konkurirati cijeni od 25 do 30 centi za kilogram brašna. Nešto je manje problema sa suncokretom, jer ga ima, ali mu je cijena, kao drugim uljaricama pala za oko 40 posto. No, navode da je i manje proizvedenog ječma i pšenice, dok su za meso, posebice svinjetinu rekli da ne bi trebala poskupjeti jer će većina biti iz uvoza.

Svinjogojstvo 'na koljenima'

Govoreći o problemima u svinjogojstvu, posebice na istoku zemlje zbog afričke svinjske kuge, član upravnog odbora HPK Mato Brlošić naglasio je da su štete ogromne i da su mnogu uzgajivači 'na koljenima', ostavši bez svega zbog eutanazije životinja i zabrane rada godinu dana.

"Više od 400 obiteljskih gospodarstava ostalo je bez svinja, za njih je to tragedija, a nitko ih nije ni pitao kako su i što će dalje. Potrebno je da im država isplati stvarnu ekonomsku štetu, pa i pobrine se za novi rasplodni/genetski materijal, koji im se treba dostaviti besplatno iz dijelova Hrvatske gdje te bolesti nema”, pozvao je Brlošić.

To bi pomoglo da se bar 20 do 30 posto proizvođača oporavi i nastavi s uzgojem. Ako država to ne napravi, upozorio je da će ostati svega desetak svinjogojskih farmi u Hrvatskoj.

Jakopović je istaknuo da HPK podržava ideju resornog ministarstva o osnivanju uzajamnog fonda za bolju zaštitu poljoprivrednika i od klimatskih i od tržišnih promjena, što bi bila i određena zamjena za osiguranja, koja se poljoprivrednicima slabo i teško isplaćuju za štete.

"Za taj bi fond godišnje trebalo oko milijardu eura, trebao bi biti neovisan i uvažavati stvarne procjene šteta, koje se u osiguravajućim kućama ne rade adekvatno”, kazao je predsjednik HPK-a.

(HINA, 23.8.2023.)

Fotografija: Unsplash