"Prostor za govor mržnje treba ograničavati provedbom postojećih zakona, ujednačavanjem sudske prakse te podizanjem kvalitete demokratske kulture, pri čemu posebnu odgovornost snose obrazovni sustav i medijska sfera", navodi GONG u priopćenju.

Upozoravaju da svako dodatno zakonsko reguliranje i uvođenje preventivnih mjera kontrole sadržaja objavljenih na internetskim stranicama i društvenim mrežama, uključujući širenje tzv. lažnih vijesti (fake news), ujedno nosi rizik uspostave nekog oblika cenzure i autocenzure.

Prije takvih promjena, poručuje GONG, treba preispitati učinak provedbe postojećih zakona i utvrditi koji se točno cilj želi postići stvaranjem novih propisa.

Učinak novih propisa ne smije biti neselektivno eliminiranje legitimnih sadržaja i stavova iz sfere javne komunikacije. "Kritički odnos prema događajima, osobama i vlastima predstavlja legitiman izraz političkih i društvenih stavova i ne može podlijegati ograničenjima slobode govora", ističe GONG.

Iz udruge podsjećaju da Vijeće Europe operira jasnom definicijom koja navodi kako govor mržnje "podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla".

Takav govor, sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava, ne uživa zaštitu kao dio slobode govora, ističe GONG. 

"Rasprava o toj temi u emisiji HRT-a 'Otvoreno' od 16. siječnja pokazuje kako neki akteri javnog života koncept govora mržnje ili ne razumiju ili žele manipulativno izmijeniti njegov smisao kako bi se smanjila mogućnost kritičkog vrednovanja aktualnih i povijesnih događaja. Upravo takva nastojanja predstavljala bi cenzuru i ograničenje slobode izražavanja, koje su protivne hrvatskom Ustavu i zakonima", kaže se u priopćenju.


(HINA, 17. 01. 2018.)