Tu su videokonferenciju organizirali Europska investicijska banka, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Hanza Media, a cilj joj je stvoriti poticajno okružje i platformu za podizanje svijesti o mogućnostima koje pruža Europski plan za oporavak s posebnim naglaskom na mogućnosti financiranja razvojno održivih i klimatski prihvatljivih projekata. 

Čelnici Europske unije u srpnju su dogovorili sveobuhvatni plan oporavka za Europu. Plan pod nazivom "Next generation EU" donesen je u sinergiji s višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije (2020.-2027.), a trebao bi iskoristiti sve mogućnosti proračuna EU za popravljanje gospodarske i socijalne štete nastale zbog pandemije koronavirusa, pokretanje europskog oporavka te zaštitu i stvaranje novih radnih mjesta.

Hrvatska će iz novoga višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) na raspolaganju imati nešto više od 12,6 milijardi eura te iz novog instrumenta EU sljedeće generacije 9,4 milijarde eura.

Kako je na konferenciji istaknuo voditelj zagrebačkog ureda Europske investicijske banke Anton Kovačev, Europski plan za oporavak velika je prilika i za Hrvatsku, on će omogućiti i brži izlazak iz krize, ujedno i implementaciju novih tehnologija namijenjenih zelenom i digitalnom gospodarstvu. 

Ministar financija Zdravko Marić u Hrvatskoj očekuje novi investicijskih ciklus, zahvaljujući i pomoći EU te relativno brzi oporavak, a ekonomski analitičar Velimir Šonje smatra da je pred Hrvatskom četiri-pet ključnih godina. Uz dobre projekte, priljev europskih sredstava u nekim od tih godina mogao bi se popeti i do osam posto BDP-a, no Šonje pita hoćemo li imati dovoljno kvalitetnih projekata da privučemo sav raspoloživi kapital. 

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić zamijetio je da javna poduzeća odnosno administrativne jedinice privlače mnogo više novca iz EU fondova od privatnih poduzeća, i tu u omjeru 70 naspram 30.

Po njemu, nije loše da javni sektor privlači te novce, ali pita se gdje će ljudi raditi ako se ovdašnja poduzeća budu zatvarala, odnosno ako ne bude novih.

Zorić se nada da će privatna poduzeća ubuduće biti agilnija u privlačenju novca iz EU fondova, a i predstavnik hrvatskih izvoznika Darinko Bago zaziva više projekata privatnih poduzeća financiranih europskim novcem.   

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev rekao je kako je covid naštetio cijelom svijetu, mnoga su poduzeća zatvorena, ali EU pomaže svojim državama članicama pa tako i Hrvatskoj.

"Hrvatska nije sama, ona je član EU obitelji", rekao je Zlatev, koji se nada da će sredstva koja dođu u Hrvatsku biti dobro iskorištena, odnosno biti uložena u tehnologije budućnosti.

Povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Paolo Gentiloni naglasio je da se Europa počela oporavljati tijekom trećeg tromjesečja ove godine no da je onda uslijedila nova epidemija.

Predviđa da će države EU ove godine imati prosječan gospodarski pad od 7,4 posto, a iduće im slijedi oporavak po prosječnoj stopi od 4,1 posto.

Dodaje i kako su primjetne velike razlike među članicama EU, odnosno više su pogođene zemlje ovisnije o turizmu i uslužnim djelatnostima.

EU je do sada na sve izazove izazvane pandemijom odgovarao na adekvatan način, smatra Gentiloni i dodaje kako će Hrvatska biti jedan od najvećih primatelja EU pomoći za opravak.

Inače, svaka država priprema svoje planove za reforme odnosno ulaganja, a ti nacionalni planovi moraju biti prilagođeni planovima EU. Većina novca morala bi biti iskorištena za digitalne i zelene projekte. 

Potpredsjednik Europske investicijske banke Dario Scannapieco u svom se izlaganju posvetio klimatskom planu, rekavši da će zelena tranzicija do 2050. godine u Europi otvoriti pola milijuna novih radnih mjesta.