Ministrica Loiseau sudjelovala je na konzultacijama s građanima o budućnosti Europe pod nazivom "Europska unija: građanstvo, vrijednosti, institucije i budućnost", održanim na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Konzultacije s europskim građanima održavat će u idućih šest mjeseci širom EU-a na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kako bi im se pružila prilika da se čuje njihov glas u raspravi o budućnosti Europske unije nakon Brexita. Konzultacije će se održavati u svim državama članicama osim u Mađarskoj i Velikoj Britaniji. Hrvatska je prva članica u kojoj je takav skup održan.

Loiseau je istaknula da je Europska unija suočena s velikim izazovima koji zahtijevaju zajednički odgovor, od klimatskih promjena i digitalne revolucije do globalizacije, nestabilnog međunarodnog okruženja i jačanja populizma i ekstremizma, i da se stoga mora reformirati.

"Moramo reformirati Europu kako bi bila učinkovitija, neovisnija i demokratskija", kazala je, ističući da važnu ulogu u tome moraju imati i europski građani.

"Bruxelles, to smo mi! Mi smo akteri, mi sjedimo za stolom za kojim se donose odluke, naši čelnici. Moramo preuzeti odgovornost", kazala je.

"Europa ima samo jednu moguću budućnost. Ili ćemo sami odlučivati o svojoj budućnosti ili će se netko drugi pobrinuti za to", upozorila je.

Govoreći o tome što Unija čini za svoje građane, istaknula je da je 25 država članica prošle godine uspostavilo pojačanu suradnju na području obrane, da se zbog velike migrantske krize 2015. radi na novoj politici azila te da se puno ulaže u mlade, njihovo obrazovanje, poticanje zapošljavanja i mobilnosti.

Osvrnuvši se na politiku proširenja, istaknula je da Europa ne smije okrenuti leđa zemljama zapadnog Balkana.

Izrazila je uvjerenost da zemlje zapadnog Balkana imaju europsku budućnost, ali i naglasila važnost provedbi reformi, ponajprije na području vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te radikalizacije, da bi se ona ostvarila.

Smatra da napredak svake zemlje treba vrednovati posebno i protivi se određivanju bilo kakvih proizvoljnih datuma za ulazak u članstvo.

"Naš cilj je da taj proces uspije, ali potreban je ozbiljan napredak", kazala je, izrazivši spremnost EU-a i Francuske da im se u tome pomogne.

Naglasila je da se Europska unija temelji na zajedničkim vrijednostima, snu o slobodi, vladavini prava i dobrom upravljanju, koji ju čine jedinstvenom i snažnijom, te da s tim u vezi ne smije biti popuštanja, ni članicama na istoku Europe niti kandidatskim zemljama.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić kazala je kako Hrvatska smatra da je budućnost zemalja zapadnog Balkana u EU-u i da je to "dohvatljiv" cilj, premda na tome treba još puno raditi.

Istaknula je da Hrvatska potiče i pozdravlja napore Srbije i Crne Gore na njihovu europskom putu, da bi ova godina mogla biti prekretnica za Albaniju i Makedoniju u tom pogledu te da i Kosovo treba imati europsku perspektivu.

Napomenula je da će proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana biti jedan od glavnih prioriteta hrvatskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020.

Ono je i u fokusu aktualnog bugarskog predsjedanja EU-om, a to će biti i kada kormilo nakon Bugarske preuzmu Austrija i Rumunjska, kazala je. 

(HINA, 06. 04. 2018.)