Europski parlament smatra kako je potrebno uskladiti pravila o ograničenju vlasništva nad medijima kako se prevelikom koncentracijom ne bi ugrozio medijski pluralizam, dok je potrebno osigurati i transparentnost državnog oglašavanja.

„Kako bi se osiguralo nenarušeno tržišno natjecanje između pružatelja medijskih usluga i izbjegao rizik od prikrivenih subvencija i neprimjerenog političkog utjecaja na medije, potrebno je uspostaviti opće zahtjeve koji obvezuju na transparentnost, objektivnost, proporcionalnost i nediskriminaciju u raspodjeli javnih sredstava za državno oglašavanje i kupnje roba i usluga među pružateljima medijskih usluga, pružateljima internetskih platformi ili tražilica“, stoji u prijedlogu Europskog parlamenta.

Unija i države članice trebaju u elektroničkom učiniti javno dostupnim informacije o državnom oglašavanju te izraditi godišnja izvješća o pregledu iznosa javnih sredstava za državno oglašavanje i kupnje roba i usluga.

Kako bi se adresiralo pitanje transparentnosti medijskog vlasništva predviđena je uspostava Europske baze podataka o vlasništvu nad medijima, a informacije o vlasničkoj strukturi prikupljale bi nacionalne regulatorne vlasti.

U prijedlogu uredbe navodi se kako bi "državno oglašavanje trebalo općenito tumačiti na način da obuhvaća promotivne ili samopromotivne aktivnosti, uključujući oglašavanje i kupnje koje poduzimaju različita javna tijela ili subjekti ili se poduzimaju za njih ili u njihovo ime, uključujući institucije, tijela, urede ili agencije Europske unije, vlade, regulatorne vlasti ili tijela, kao i poduzeća u državnom vlasništvu ili druge subjekte pod državnom kontrolom u različitim sektorima, na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini".

Europski odbor za medijske usluge

Provedbu zakona nadgledao bi Europski odbor za medijske usluge.

Upravno tijelo tog odbora činili bi predsjednik s dvogodišnjim mandatom, potpredsjednik, predsjednik na odlasku i dvoje drugih članova uzimajući u obzir „načelo geografske ravnoteže“. Komisija bi u odboru imala svog predstavnika koji nema pravo glasa.

Savjetodavnu „stručnu skupinu“ odbora činili bi stručnjaci, predstavnici novinarskih udruženja, vijeća za medije ili tisak i predstavnici civilnog društva. Stručna skupina, prema prijedlogu, ima ovlast davanja preporuka odboru i skretanja pozornosti na moguća kršenja uredbe.

Jednom godišnje je predviđen “strukturirani dijalog” u kojemu bi sudjelovali predstavnici “vrlo velikih” internetskih platformi i tražilica, predstavnici pružatelja medijskih usluga i civilnog društva, uključujući organizacije za provjeru činjenica.

Taj dijalog ima za cilj potaknuti „pristup različitim ponudama neovisnih medija na vrlo velikim internetskim platformama i vrlo velikim tražilicama“, dok bi se „raspravljalo o iskustvima i najboljim primjerima iz prakse povezanima s primjenom relevantnih odredaba uredbe".

Također bi se pratila "usklađenost sa samoregulatornim inicijativama usmjerenima na zaštitu društva od štetnih sadržaja, uključujući one usmjerene na suzbijanje dezinformacija" te bi se procijenili mogući negativni učinci politike moderiranja sadržaja na slobodu i pluralizam medija.

Osigurati neovisnost javnih medija

U prijedlogu uredbe posebna je pažnja posvećena javnim medijima za koje se ističe da imaju posebnu ulogu na unutarnjem medijskom tržištu i u zaštiti medijskog pluralizma jer građanima i poduzećima u okviru svoje zadaće osiguravaju pristup raznolikoj ponudi koja uključuje kvalitetne informacije te nepristrano medijsko izvješćivanje“.

„Neovisnost javnih medija posebno je važna tijekom izbornih razdoblja kako bi se građanima osigurao pristup nepristranim i kvalitetnim informacijama“, dodaje se.

Države članice trebaju imenovati neovisno tijelo ili drugim neovisnim postupkom utvrditi financijske potrebe javnih medija, ističu europarlamentarci.

Europarlamentarci su također predložili stvaranje mehanizma za uklanjanje sadržaja na "vrlo velikim" internetskim platformama. Platforme bi trebale razlikovati neovisne medije od drugih izvora pa bi mediji trebali biti obaviješteni o namjeri platforme da obriše ili ograniči njihov sadržaj, dok bi medij imao prostor od 24 sata za odgovor.

Ako nakon tog razdoblja platforma još uvijek smatra da medijski sadržaj krši njena pravila, može ukloniti takav sadržaj, ograničiti ga ili konačnu odluku prepustiti nacionalnim regulatorima. U slučaju da medij smatra kako je platforma neopravdano uklonila sadržaj te da se time potkopavaju medijske slobode, slučaj može razmotriti izvansudsko tijelo za rješavanje sporova.

Podrška velikih političkih grupa

„Mediji nemaju samo ekonomsku dimenziju“, kazala je izvjestiteljica Sabine Verheyen iz Europske pučke stranke na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u utorak.

Francuski zastupnik Geoffroy Didier iz liberalnog kluba Obnovimo Europu zaključio je kako Europski akt o slobodi medija pokazuje kako je u EU-u „mržnja ilegalna, ali i cenzura“.

„Ne pratimo ni model SAD-a koji dopušta sve, ni model Kine koji ne omogućuje slobodu riječi“, dodao je.

Zagovornici Europskog akta o slobodi medija, među kojima su Europska pučka stranka, Socijalisti i demokrati, Obnovimo Europu i Zeleni, smatraju kako spomenuti akt povećava transparentnost, medijski pluralizam i neovisnost medija.

Desni su pak klubovi zastupnika izrazili, između ostalog, skepsu zbog ovlasti Europskog odbora za medijske usluge, smatrajući kako europske institucije pokušavaju „prigrabiti“ nove ovlasti.

„Nitko ne dovodi slobodu medija u pitanje. Je li cilj Komisije ojačati medije ili na sebe preuzeti još više nadležnosti“, rekla je poljska konzervativka Elzbieta Kruk.

Podijeljeni hrvatski zastupnici

Od hrvatskih europarlamentaraca u raspravi su sudjelovale HDZ-ove/EPP-ove zastupnice Željana Zovko i Sunčana Glavak, neovisni zastupnici Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić (Ključ Hrvatske) te zastupnik Hrvatskih suverenista/ECR-a Ladislav Ilčić.

Glavak je pozdravila prijedlog Europskog parlamenta kao „sjajan dokument“ te je istaknula kako on „nije samo odgovor na izazove s kojima se suočavamo, već je korak naprijed prema jačanju kulture raznolikosti, slobode i neovisnosti medija u Europi“.

„Zaštita na činjenicama utemeljenog novinarstva nije samo obrana profesije, to je obrana same demokracije“, zaključila je.

Njena stranačka kolegica Zovko istaknula je kako je riječ o "izuzetno bitnom aktu koji će konačno omogućiti uredničku neovisnost europskih medija, poboljšati pravila za veću transparentnost pružatelja medijskih usluga, koji će države članice morati poštovati".

"Moramo zapamtiti da je neovisnost medija pod ozbiljnom prijetnjom u nekim državama članicama", kazala je.

Ilčić je izrazio skepsu prema prijedlogu jer je znatno manje prostora posvećeno regulaciju tehnoloških divova, nego klasičnim medijima, a „upravo su te kompanije glavni promotori kulture otkazivanja i woke ideologije“.

„Ovim izvješćem je propuštena prilika da osiguramo slobodu medija u iznošenju istinitih informacija. Ključno pitanje je je li ta prilika propuštena slučajno ili namjerno“, poručio je.

Sinčić je kritizirao uključenost organizacija za provjeru činjenica u provedbu uredbe, a naglasio je kako je „u hrvatskoj je sloboda medija na jako niskim razinama“.

„Javna poduzeća koje kontrolira hrvatska vlada plaćaju obilato reklame prema brojnim medijima, tiskovinama i portalima kako bi se pisalo u korist izrazito korumpirane vlade“, kazao je, dodavši kako „tonemo u globalističko jednoumlje i cenzuru“.

Kolakušić  je poručio da je „za povratak normalnim ljudskim vrijednostima nužno da se CNN, Reuters, Associated Press, Deutsche Welle i slični medijski fanatici i talibani proglase terorističkim organizacijama“.

„Tijekom tzv. pandemija i forsiranih ratova oni proizvode enormne količine lažnih informacija i šire mržnju među ljudima i narodima koji za posljedicu imaju milijune žrtava diljem Europe i svijet. Ovo nije akt o slobodi medija nego akt o slobodi širenja mržnje i lažnih vijesti koje vode svijet u mračno doba totalitarnih sustava“, dodao je.

(HINA, 3. 10. 2023.)

Fotografija: Pixabay