14.09.2022.

EP podržao novu strategiju EU-a za šume do 2030.

Zastupnici Europskog parlamenta u utorak su prihvatili izvješće o novoj strategiji EU-a za šume do 2030. u kojoj se ističe da su održivo upravljanje i zaštita šuma ključni u borbi protiv klimatskih promjena te da je potrebno hitno uložiti u njihovu obnovu.

„Šume se moraju obnoviti kako bi bile otpornije. Vrijeme istječe“, upozorila je izvjestiteljica Ulrike Müller u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici u ponedjeljak prilikom predstavljanja Izvješća o strategiji šumarstva. Izvješće je usredotočeno na prirodno i održivo upravljanje šumama.  

Izvješće su zastupnici u utorak podržali s 417 glasova za, 144 protiv i 67 suzdržanih.

Izvjestiteljica je istaknula da šume moraju biti zdrave kako bi ispunjavale svoje različite uloge: otpornost na klimu, ponor ugljika (sustav koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira), čisti zrak i voda, stanište za raznoliki živi svijet, opskrba drva, te mjesto za rad i odmor ljudi.

U izvješću se ističu načela da su europske šume višenamjenske, da je održivo gospodarenje najperspektivniji je pristup u brizi, šume su lokalne, a vlasnici i šumari stupovi su na kojima stoji strategija.

„Strategija mora stvoriti koherentnost politike u smislu četiri vodeća načela, posebno u područjima zaštite klime i vrsta, ali i u smislu kružnog gospodarstva temeljenog na biologiji i zelenom rastu“, poručila je izvjestiteljica.

16 milijuna privatnih vlasnika

Nova šumarska strategija EU-a usvojena u srpnju 2021. vodeća je inicijativa Europskog zelenog plana. U njenom središtu prepoznavanje je multifunkcionalnosti šuma i ravnoteže između njihovih gospodarskih, društvenih i ekoloških funkcija.

„Moramo povećati količinu i kvalitetu šumskog pokrivača EU-a i moramo osigurati dostatne financijske poticaje vlasnicima i upraviteljima šuma da bi se to dogodilo“, naglasio je Virginijus Sinkevičius (Komisija).

Vlasnička struktura šuma u EU-u je raznolika. Iako postoji javno-privatna kombinacija, 60 posto ih je u vlasništvu oko 16 milijuna privatnih vlasnika.

U cilju osiguranja kvalitetnih podataka o stanju šuma, koristit će se napredne tehnologije uključujući kapacitete Copernicusa za promatranje Zemlje integrirane s praćenjem sa Zemlje, rekao je Sinkevičius.

Strategija EU-a za šume nastoji ojačati povezanost sa zelenim planom i strategijom za bioraznolikost te odgovoriti na izazove s kojima se suočava sektor šumarstva.

Drvo kao izvor energije

Monika Beňová (S&D) u raspravi je upozorila na ogromnu potražnju drva u vrijeme straha od energetske krize, dok je Roman Haider iz desnog kluba Identitet i demokracija (ID) ustvrdio da strategija ugrožava brojna postrojenja za dobivanje energije iz drva stvorena posljednjih godina: ona na biomasu, drvnu sječku, pelete, kotoplane i elektrane.

„Potezom pera Komisija sve to želi uništiti. Potezom pera opskrba Europe energijom bit će ugrožena. Potezom pera uništavaju se bezbrojna radna mjesta usred ekonomske krize“, rekao je i ustvrdio da se usred energetske krize s vrtoglavim skokom cijena energenata strategijom planira ograničiti i smanjiti proizvodnju energije iz drva.

Finska za primjer

Asger Christensen iz kluba liberala je naglasila važnost aktivnog gospodarenja šumama. „Aktivno šumarstvo je zeleno šumarstvo. Moramo prorijediti naše šume kako bi ostalo drveće moglo rasti“, rekla je.

Podsjetila je na nepogodu koja je u Danskoj uništila veliki dio šumskog područja. „Trenutno sam u procesu prorjeđivanja vlastite šume pogođene uraganom 1999. gdje je palo 25 posto stabala“, dodala je Christensen.

Teuvo Hakkarainen (ID) negodovao je zbog nastale 'klimatske histerije' te rekao da se klima mijenja uslijed prirodnih ciklusa, da nije riječ o apokalipsi.

„Zagađenje mora biti smanjeno, naravno, i čovjek na to ima utjecaja. Ali Zemlja će nastaviti svojom putanjom tijekom budućih ledenih doba i vrućih razdoblja, a da EU ne poduzima ništa po tom pitanju“, kazao je.

Smatra da EU Fince ne treba savjetovati o pitanjima šuma jer su oni već sada najbolji na svijetu. „Svake godine posadimo 200 milijuna stabala, četiri za svako posječeno“, naglasio je Hakkarainen i preporučio da ostali preuzmu njihov model.

(HINA, 13. 9. 2022.)

Fotografija: Pixabay

Arhiva