Poboljšani Instrument za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2021. – 2027., koji su Parlament i Vijeće dogovorili u ožujku, financirat će projekte koji imaju dodatnu vrijednost za EU. Tako će se osigurati da ključni transeuropski projekti poput baltičke željeznice, infrastrukture za opskrbu alternativnim gorivima i uvođenja mreže 5G na važnim prometnim rutama budu završeni po planu do 2030.

Zastupnici su se izborili da 60 % sredstava CEF-a bude namijenjeno projektima koji pomažu u postizanju klimatskih ciljeva Unije, dok će 15 % sredstava za energetiku biti uloženo u prekogranične projekte u području obnovljive energije, navodi se u priopćenju.

CEF je strukturiran u tri stupa: otprilike 23 milijarde eura izdvojeno je za projekte u području prometa, pet milijardi eura za projekte u području energetike i dvije milijarde eura za digitalne projekte. Oko 10 milijardi eura namijenjenih prekograničnim prometnim projektima doći će iz Kohezijskog fonda, a pomoći će državama članicama da dovrše prometne koridore koji nedostaju. Za ubrzanje izgradnje nedostajućih prekograničnih željezničkih pruga odvojit će se 1,4 milijarde eura, a Komisija će odabirati projekte na temelju konkurentnosti.

U digitalnom sektoru CEF će podupirati razvoj projekata od zajedničkog interesa kao što su sigurne i zaštićene digitalne mreže vrlo velikog kapaciteta i 5G sustavi te digitalizaciju prometnih i energetskih mreža.

Namjerava se postići i veća interoperabilnost energetskih mreža te osigurati da financirani projekti budu u skladu s nacionalnim i europskim energetskim i klimatskim planovima.

Ubrzavanje provedbe prometnih projekata

Parlament je odobrio i novu Direktivu o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), dogovorenu s Vijećem, koja će pojednostavniti postupak izdavanja dozvola kako bi se olakšala provedba projekata. Države članice morat će imenovati točku za kontakt za svakog nositelja projekta i osigurati da ishođenje dozvole za provedbu projekta ne traje dulje od četiri godine.

Izvjestitelj Odbora za promet i turizam Marian-Jean Marinescu (EPP, Rumunjska) izjavio je: “CEF-om će se modernizirati prometne veze diljem EU-a. Pomoći će Europi da se nosi s izazovima u pogledu dekarbonizacije sektora i posebno pridonijeti ostvarenju slogana „prebacivanje na željeznicu”. Uvođenjem projekata koji nedostaju potaknut će se i kretanje ljudi i robe.”

Njegov kolega i suizvjestitelj u Odboru za promet i turizam Dominique Riquet (Renew, Francuska) dodao je: “ Postizanje zelenog plana neće biti moguće ako ne unaprijedimo infrastrukturu za nadolazeću digitalnu i ekološku tranziciju. Sljedeću generaciju Instrumenta za povezivanje Europe pokrećemo u pravom trenutku kako bismo osigurali tu tranziciju.”

Izvjestiteljica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku Henna Virkkunen (EPP, Finska) naglasila je: “Instrumentom za povezivanje Europe financiraju se ključni projekti prekogranične povezivosti i obnovljive energije među državama članicama te će se Europi omogućiti da napravi korak prema digitalnom i klimatski neutralnom gospodarstvu. To je ključno kako bismo osigurali da u budućnosti ostanemo konkurentni”, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta

Uredba o Instrumentu za povezivanje Europe stupit će na snagu kad bude objavljena u Službenom listu EU-a, a primjenjivat će se retroaktivno od 1. siječnja 2021. Države članice imat će dvije godine da se pripreme za provedbu pravila o racionalizaciji transeuropske prometne mreže.

(HINA, 7. 7. 2021.)