Zamjenica guvernera tom je prilikom, između ostalog, istaknula važnost doprinosa financijskog sektora klimatskoj tranziciji. Prema njenim riječima, promjene klime i okoliša već se danas uvažavaju kod donošenja poslovnih i financijskih odluka, a u narednim se desetljećima očekuju golema javna i privatna ulaganja u klimatsku tranziciju. U Hrvatskoj se osobito velika ulaganja mogu predvidjeti u području industrije zbog prelaska na obnovljive izvore energije, zatim u području prometa, te u zgradarstvu. Brojni su razlozi zbog kojih bi klimatske promjene mogle potaknuti ulaganja poduzeća na smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i energetsku efikasnost rekla je zamjenica guvernera, pri čemu razvoj tehnologija koje omogućuju suzbijanje emisija te smanjenje troškova njihove ugradnje doprinosi sklonosti poduzeća prema takvim ulaganjima. Banke također imaju brojne razloge za uključivanje u financiranje klimatske tranzicije, pri čemu su glavni razlozi povezani s prepoznavanjem prilika koje donosi klimatska tranzicija, izbjegavanje rizika s kojima bi se mogle susresti kreditiranjem određenih klijenata, pritisak dionika te zakonske obveze. U pogledu postojećeg klimatskog i okolišnog rizika u porfeljima banaka, spomenula je da procjene HNB-a pokazuju kako izloženost banaka u Republici Hrvatskoj tranzicijskom klimatskom riziku iznosi oko 25% ukupnih izloženosti, dok je oko 8% kredita banaka izloženo fizičkom klimatskom riziku.

Zamjenica guvernera je tom prilikom ustvrdila da je iskustvo s energetskim šokom 2022. godine upozorilo poduzeća na važnost smanjenja njihove ovisnosti o energiji iz fosilnih goriva te na nužnost jačanja njihove otpornosti na eksterne šokove. Dodatno je istaknula da rezultati Ankete o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća pokazuju kako poduzeća u Hrvatskoj, osobito srednja i velika, imaju znatne potrebe za vanjskim financiranjem ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti, prelazak na energiju iz obnovljivih izvora i uvođenje okolišno održivih proizvoda i usluga.

Za financiranje zelene tranzicije unutar bankovnog sektora u posljednjih su nekoliko godina stvoreni dobri preduvjeti, navela je Sandra Švaljek – od razvoja odgovarajućeg regulatornog okvira kao što su novi zahtjevi iz Uredbe o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (CRR3) i Direktive o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (CRD6) te Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), preko objave supervizorskih očekivanja i razvoja supervizorske prakse, do unapređenja internih procesa banaka i jačanje njihova kapaciteta za upravljanje klimatskim i okolišnim rizicima te stvaranje baza podataka.

Zamjenica guvernera istaknula je da još uvijek postoje izazovi u pogledu snažnijeg uključivanja banaka u financiranje prelaska na niskougljično gospodarstvo, pri čemu su oni izraženi i na strani ponude, kao i na strani potražnje, zbog čega je nužan razvoj međusobnog povjerenja i uspostavljanje trajne suradnje između poduzetnika i banaka na financiranju ulaganja u klimatski i okolišno održive projekte.

(HNB, 5. 6. 2024.)

Fotografija: Unsplash