Informator:
Gospodine Miškulin, molim Vas da za naše čitatelje kažete o kojim sporovima je pred Županijskim sudom u Rijeci vođeno najviše rasprava i što očekujete u vezi s aktivnostima u reformi pravosudnog sustava?

Iskustveno možemo reći da se najviše rasprava u Županijskom sudu u Rijeci odnosi na kaznena djela zloporabe opojnih droga iz članka 173. stavka 2. Kaznenog zakona.

Što se tiče reforme pravosudnog sustava, teško je u nekoliko rečenica dati odgovor. Međutim, temeljno pitanja je - što se podrazumijeva pod reformom. Osobno ne volim taj izraz. U kontekstu izraza »reforma pravosuđa« mogu razmišljati samo kod rješavanja problema ažurnosti sudova s preširokom teritorijalnom nadležnošću, tako što sam mišljenja da bi dobar dio tih problema bio riješen usitnjavanjem, odnosno dijeljenjem velikih sudova u više manjih s istom stvarnom nadležnošću.

Imao sam prilike vidjeti studije neovisnih europskih pravnih stručnjaka koji smatraju da hrvatskom pravosuđu reforma nije potrebna, da je ono u usporedbi s pravosudnim sustavima nekih, pa i vodećih europskih država, zapravo konkurentno. Znači li to da nam nije potrebna izmjena i modernizacija više krucijalnih zakona, već je drugo pitanje. Mislim da bi ozbiljniji pristup izmjenama nekih zakona i dovođenjem do prihvatljivijih i učinkovitijih pravnih rješenja bile u bitnome zadovoljene potrebe hrvatskog pravosuđa. Bila bi konačno postignuta osnovna svrha da građanin u što kraćem roku dođe do sudskog pravorijeka. No, uvjet za ostvarenje kvalitetnih zakona je da u njihovoj izradi na svaki način vodeći utjecaj ima struka, ljudi iz prakse - suci.

Prednost poboljšanju zemljišnoknjižnog sustava

Reforma, pak, mora obuhvatiti ponajprije naš zemljišnoknjižni sustav, za što valja izdvojiti znatna materijalna sredstva za tehniku i obuku kadrova. Na nužnost takvog pristupa ukazuje i činjenica da, primjerice, u sudovima s područja nadležnosti Županijskog suda u Rijeci, oko 50% zaostalih, neriješenih predmeta otpada upravo na tu vrstu.

Informator:
Gospodine predsjedniče, Vaš Sud u parničnom postupku rješava o sukobu nadležnosti između općinskih sudova kojima je neposredno viši sud, te odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova donesenih u prvom stupnju, ali i o žalbama protiv rješenja istražnog suca i o njegovim prijedlozima. Molim Vas recite, koliko je žalbi zaprimljeno tijekom prošle godine i o kojim je predmetima riječ, te kakve su bile odluke?

Tijekom prošle godine zaprimljeno je četrdeset sedam žalbi na rješenje o provođenju istrage, odbijena su četrdeset četiri slučaja, prihvaćena je jedna žalba, a u dva su predmeta ukinuta rješenja istražnih sudaca o provođenju istrage, te su vraćeni na ponovno odlučivanje.

Informator:
Kao prvostupanjski, županijski sud odlučuje o kaznenim djelima za koje je propisana kazna zatvora u trajanju iznad deset godina, te provodi postupak za izručenje okrivljenika i osuđenika u slučajevima kad zakonom nije određeno da o tome odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. U kojoj su mjeri, u odnosu na ukupne aktivnosti Suda, zastupljeni ti predmeti?

U odnosu na ukupnu aktivnost Županijskog suda u Rijeci predmeti izručenja su u neznatnoj mjeri zastupljeni. U protekloj godini u samo je dva predmeta proveden postupak izručenja.

Informator:
U svrhu rasterećenja općinskih sudova dio postupka prenesen je na javnobilježničke urede, a županijskim je sudovima povjereno provođenje postupka kad javni bilježnici učine disciplinski prijestup. Vjerojatno u dosadašnjem radu niste zaprimili takve predmete. Ipak, molim Vas, za komentar te novele u djelatnosti sudova.

Točno. Prema Zakonu o javim bilježnicima Županijski sud uspostavlja posebno Vijeće koje odlučuje u povodu prijava usmjerenih protiv javnih bilježnika. Takvih je prijava i postupaka vrlo malo. U protekloj smo godini dobili svega dvije prijave i oba su postupka provedena.

Informator:
U nadležnosti županijskih sudova jest i izvršenje kaznene odluke stranih sudova. Jeste li, gospodine predsjedničke, u dosadašnjoj praksi imali takvih predmeta?

To se rijetko događa i u prošloj smo godini imali jedan takav slučaj.

Informator:
Gospodine predsjedničke, je li Sud rješavao o kaznenim predmetima protiv vojnih osoba, vojnih službenika i vojnih namještenika angažiranih u našim oružanim snagama? Zakonom je, naime, određeno da za takve slučajeve treba osnovati poseban odjel ili vijeće. Također, recite pripremate li se i kako za slučaj da se pred Sudom povede postupak u vezi s ratnim zločinom?

Tu moram napomenuti da posebni odjel ili vijeće, prema članku 17. stavku 2. Zakona o sudovima, odlučuje samo ako su vojne osobe, vojni službenici i vojni namještenici angažirani u našim oružanim snagama počinili kazneno djelo u obavljanju službe ili u vezi sa službom. Tijekom 2003. godine takvih slučajeva nije bilo.

Kao što je poznato, Županijski sud u Rijeci jedan je od sudova nadležnih za postupanja, kako to Vi kažete, u vezi s ratnim zločinom. Osim što su u tu svrhu uspostavljena raspravna vijeća i istražni odjel, druge pripreme ne provodimo. Postupak rada je u svim vrstama kaznenih predmeta isti, a temelj provođenja kaznenog postupka su pozitivni postupovni i materijalnopravni zakoni naše države. Naši suci su svojim iskustvom i znanjem dorasli radu i na najtežim predmetima, što je u radu Županijskoj suda u Rijeci dugogodišnja praksa potvrdila.

Informator:
Poznato je da su sudovi vrlo opterećeni i da je velik broj neriješenih, od ukupno zaprimljenih predmeta. Kakvo je stanje u Vašem sudu?

U odnosu na većinu županijskih sudova naši su zaostaci veći, no ovaj je Sud uz zagrebački, splitski i osječki, najveći u Hrvatskoj. Gledano, međutim, u odnosu na spomenute najveće županijske sudove, znatno većih problema imaju oni u Zagrebu i Splitu. Naime, naša prosječna ažurnost za 2003. godinu iznosi 7,9 mjeseci, što je s aspekta struke prihvatljivo.

Godišnje rješavamo više predmeta nego što nam je priljev, a suci premašuju rezultate predviđene okvirnim mjerilima za rad sudaca. Sve to ukazuje na pozitivan trend. Međutim, našim strankama su, prema prirodi stvari, i ti rokovi predugački. To je razumljivo i mi se trudimo maksimalno ih skratiti. U tom smo smislu sastavili i plan koji uspješno ostvarujemo.

Svakako, uložit ćemo dodatni trud i očekujemo da za dvije do tri godine zaprimljene predmete riješimo za manje od šest mjeseci.

Informator:
Gospodine Miškulin, hvala Vam na razgovoru.

Razgovarao: Božidar MAJIĆ