Uvod

Osim terorističkih napada, na sportskim i drugim javnim okupljanjima, izazivanje nereda i vandalsko ponašanje navijačkih skupina ili pojedinaca, standardni je oblik ugrožavanja javnih okupljanja, odnosno sportskih događaja.

S obzirom na razmatrana ugrožavanja, redarske, odnosno zaštitarske službe moraju biti sposobne otkriti i uočiti ugrožavanja, ukloniti nositelje takvih aktivnosti iz područja javnog okupljanja i osigurati normalno odvijanje javne priredbe.

Međutim, kad govorimo o zaštiti javnih okupljanja u materijalno-pranom smislu analizirajući hrvatski Zakon o javnom okupljanju (u nastavku teksta: ZJO),¹ potrebno je razmatrati ugrožavanja i mjere zaštite ne samo na javnim okupljanjima sportskog karaktera već i na javnim prosvjedima, javnim priredbama te drugim oblicima javnoga okupljanja.

lako je u čl. 5. ZJO-a navedeno da su redarstvene vlasti dužne štititi slobodu govora i javnog nastupa na takvog okupljanju i javnom prosvjedu, ometanje ili onemogućavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, koji se održava na temelju ZJO-a, redarstvene vlasti ovlaštene su rabiti tehnička i ina sredstva zaštite. U ovom stručnom pregledu razmatrat ćemo mogućnosti, prava i obveze organizatora javnog okupljanja s aspekta mjera i radnji koje je obvezan poduzeti u svrhu »osiguranja reda i mira na javnom okupljanju« Kao bitan segment te problematike bit će razmatrane i ovlasti redara, odnosno zaštitara na svim oblicima javnih okupljanja.

Ugrožavanja na javnim okupljanjima

Bez obzira na to radi li se o mirnom okupljanju i javnom prosvjedu, javnim priredbama ili drugim oblicima javnog okupljanja, ugrožavanja su gotovo identična. Uglavnom se radi o nasilničkom i vandalskom ponašanju. Takva ponašanja u materijalno-pravnom smislu najčešće se manifestiraju kao prekršaji protiv javnog reda i mira, prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira (u nastavku teksta: ZPPJRM),² te kao prekršaji iz ZJO-a.

Za izvršenje prekršaja protiv javnog reda i mira kaznit će se onaj tko:

• na javnom mjestu namjerno uništi, ošteti ili omalovažava domaći novac u optjecaju, (čl. 4.),
• na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža, remeti javni red i mir, (čl. 5.),
• bez dozvole nadležnog tijela, tehničkim sredstvima, prenosi javne priredbe i manifestacije izvan prostora na kojem se iste održavaju (čl. 5.),
• tiskane ili snimljene stvari raspa-čava na neuobičajen nametljiv ili drzak način, te time remeti mir građana (čl. 5.),
• se na javnom mjestu ponaša osobito drsko i na nepristojan način vrijeđa građane ili narušava njihov mir (čl. 6.),
• dopušta da se u njegovim prostorijama bludniči ili tko omogućuje ili na drugi način pomaže u obavljanju prostitucije (čl. 7.),
• se na javnom mjestu kocka ili tko mami druge na kocku ili tko omogućava kockanje (čl. 8.),
• neovlašteno prodaje ili nudi na prodaju ulaznice za sportske i druge priredbe u većoj količini ili po cijenama višim od označenih (čl. 9.),
• obmani drugoga glede svoje službene ili društvene funkcije, odnosno položaja ili tko upotrijebi lažne osobne podatke kao svoje ili tko potvrdi tuđe lažne osobne podatke kao i tko neovlašteno nosi kakve znakove službene osobe (čl. 10.),
• se odaje skitnji ili prosjačenju (čl. 11.),
• se odaje prostituciji (čl. 12.),
• se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir (čl. 13.),
• na javnom mjestu vrijeđa ili omalovažava moralne osjećaje građana (čl. 14.),

• krši naredbu o zabrani pristupa ili zadržavanja, fotografiranja ili skiciranja na određenom mjestu (čl. 15.),
• izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana (čl. 16.),
• omalovažava ili vrijeđa državna tijela, odnosno službene osobe prilikom obavljanja ili u vezi s obavljanjem službe ili njihova zakonita naređenja (čl. 17.),
• javno istaknute objave ili predmete državnih tijela na javnim mjestima uništi, ošteti, zamaže, neovlašteno ukloni ili spriječi njihovo isticanje na mjestima predviđenim u tu svrhu (čl. 18.),
• daje alkoholna pića pijanoj osobi ili maloljetniku ispod 16 godina (čl. 19.),
• se na javnom mjestu odaje pijančevanju ili uživanju opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava (čl. 20.),
• neovlašteno puca iz vatrenog oružja, pali rakete ili sličan eksplozivan ili zapaljiv materijal ili na drugi način narušava mir i sigurnost građana (čl. 21.),
• kao roditelj ili skrbnik koji potiče dijete ili štićenika na obavljanje prekršaja određenih ZPPJRM-om ili propisa donesenih na temelju ZPPJRM-a (čl. 22.),
• se ne udalji iz skupine koju je ovlaštena službena ili ovlaštena vojna osoba pozvala da se raziđe (čl. 23.),
• istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja tijela uprave nadležnog za unutarnje poslove (čl. 26.),
• kao roditelj ili skrbnik čije dijete ili štićenik učini prekršaj utvrđen ZPPJRM-om ili propisima donesenim na temelju ZPPJRM-a, ako je izvršeni prekršaj posljedica lošega odgoja ili zanemarivanja nadzora nad djetetom ili štićenikom (čl. 27.),
• kao odgovorna osoba u ugostiteljskoj radnji ili u ugostiteljskoj organizaciji koja propusti spriječiti narušavanje reda i mira u ugostiteljskoj radnji odnosno organizaciji, iako je to mogla učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga (čl. 28.),
• stavi ispred zgrade ili ograde ili na zgradu ili ogradu uređaj ili predmet koji može ozlijediti prolaznika ili mu nanijeti kakvu štetu ili tko takav predmet izbaci na ulicu (čl. 29.),
• bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa (čl. 30.).

Bitno je istaknuti da skupština općine odnosno skupština gradske zajednice općina3 može svojom odlukom, u skladu sa čl. 1. ZPPJRM-a, propisivati i druge prekršaje protiv javnog reda i mira koji nisu predviđeni ZPPJRM-om.

Dozvolu za prenošenje tehničkih sredstava javnih priredbi i manifestacija izdaje tijelo uprave nadležno za unutarnje poslove. Potrebno je posebno istaknuti da se navedeni prekršaji često čine u disco dubovima i sličnim ugostiteljskim objektima koji služe za zabavu.

Prilikom održavanja bilo kojeg oblika javnog okupljanja moguće je izvršenje prekršaja iz ZJO-a, a koje može počiniti:

- osoba koja organizira mirno okupljanje ili javni prosvjed bez prijave kad je prijavljivanje obvezatno (čl. 7. st. 1.),

- organizator koji održava mirno okupljanje i javni prosvjed na mjestima utvrđenim čl. 11. ZJO-a ili izvan mjesta utvrđenog odlukom iz čl. 12. st. 1. ZJO-a,

- organizator koji unatoč zabrani održi mirno okupljanje i javni prosvjed (čl. 14.),

- organizator koji nije poduzeo mjere osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu (čl. 16. i čl. 17.),

- organizator koji organizira druge oblike okupljanja bez prijave kad je prijavljivanje obvezatno (čl. 33. st. 2.),

• onaj koji ne poduzme potrebite mjere poradi osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu (čl. 18. i čl. 21. st. 2.),
• onaj koji ne prekine mirno okupljanje i javni prosvjed kad nastupi zbiljska i izravna pogibelj od nasilja (čl. 21. st. 3.),
• onaj koji na zahtjev ovlaštene službene osobe ne prekine mirno okupljanje i javni prosvjed (čl. 23.),
• osoba koja organizira javnu priredbu bez prijave, kad je prijavljivanje obvezatno (čl. 26.),
• organizator koji organizira javnu priredbu unatoč zabrani (čl. 28.),
• organizator javne priredbe za prekršaje utvrđene člankom 34. točkom 4., odnosno voditelj javne priredbe za prekršaje utvrđene člankom 35. ovoga Zakona,
• osoba koja na javnom okupljanju ili na putu prema mjestu njegova održavanja nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje ozljeda te alkoholna pića (čl. 18. st. 1.),
• osoba koja na javnom okupljanju nosi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti (čl. 18. st. 2.).

Međutim, izvršenje navedenih prekršaja često prerasta u mnogo opasnije nezakonite radnje kao što su, npr. kaznena djela: tjelesna ozljeda iz čl. 98. Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00 i 51/01 - u nastavku teksta: KZ), teška tjelesna ozljeda iz čl. 99. KZ-a, tjelesna ozljeda na mah iz čl. 100. KZ-a, sudjelovanje u tučnjavi iz čl. 103. KZ-a, povreda slobode izražavanja misli čl. 107. KZ-a, povreda prava na okupljanje i javni prosvjed iz čl. 108. KZ-a, uništenje i oštećenje tuđe stvari iz čl. 222. KZ-a, dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 263. KZ-a, uništenje i oštećenje javnih naprava iz čl. 264. KZ-a, neotklanjanje opasnosti iz čl. 269. KZ-a, sprječavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti iz čl. 317. KZ-a, napad na službenu osobu iz čl. 318. KZ-a, sudjelovanje u grupi koja sprječava ili napada službenu osobu iz čl. 319. KZ-a, širenje lažnih i uznemirujućih glasina iz čl. 322. KZ-a, nasilničko ponašanje iz čl. 331. KZ-a, itd.

Posebno treba istaknuti veliku opasnost od terorističkih ugrožavanja svih oblika javnih okupljanja, a posebice onih u kojima sudjeluju predstavnici ili pripadnici zemalja koje su najčešće mete napada terorističkih skupina.⁴

Redari - građani ili zaštitari

lako ZJO-om nije eksplicite navedeno ipak se može uočiti namjera zakonodavca da organizator angažira redare iz redova građana koji će sudjelovati na javnom okupljanju. Možemo pretpostaviti da je zakonodavac predmnijevao da će ljudi iz redova građana koji su zainteresirani prisustvovati na javnom skupu biti najbolji autoritet te da će kao takvi u najvećoj mjeri preventivno odvraćati izgrednike od vandalskog ili nasilničkog ponašanja. Ali istovremeno se može primijetiti da organizatori angažiraju zaštitarske tvrtke s iznimno velikim brojem izvršitelja koji ne dolaze iz redova građana koji posjećuju javni skup.

Postavlja se, stoga, pitanje, koje je bolje taktičko rješenje; angažirati zaštitare ili osobe iz redova skupine koja posjećuje javno okupljanje ili, pak, kombinirati te dvije skupine izvršitelja? Naime, može se primijetiti da, iako je veći broj zaštitara angažiran poglavito na javnim okupljanjima sportskog karaktera, ipak dolazi do narušavanja javnog reda i mira i vandalizma. Redari, odnosno zaštitari su u takvim slučajevima neučinkoviti pa red i mir uspostavlja i osigurava policija.

Odgovor na navedeno pitanje može se očekivati u eventualnim novelama Zakona o javnom okupljanju.

Pravni aspekti zaštite javnih okupljanja

U zaštitarskoj struci postoje dvojbe kako i na koji način zaštitarske tvrtke mogu osiguravati red i mir na javnim okupljanjima.5 Provođenje osiguranja na javnim okupljanjima nije jednostavno iz razloga što se u tom slučaju primjenjuju najmanje dva propisa koji se međusobno preklapaju glede ovlasti i načina provođenja mjera osiguranja. Radi se ponajprije o Zakonu o zaštiti osoba i imovine (Nar. nov., br. 83/96, 90/96 i 96/01 - u nastavku teksta: ZZOI) i ZJO-a.

Dvojbe su sljedeće: mogu li čuvari nositi zaštitarsku odoru za vrijeme obavljanja redarskih poslova na javnim okupljanjima, koje ovlasti primjenjuju redari ako redarske poslove obavljaju zaštitari i kakav je status, tzv. redarima po disco dubovima i drugim ugostiteljskim objektima?

Sukladno čl. 16. st. 3. ZJO-a, organizator mirnog okupljanja i javnog prosvjeda može obavljanje redarskih poslova povjeriti trgovačkom društvu registriranom za obavljanje zaštitarske djelatnosti. Člankom 4. st. 1. ZZOI-a zaštitarskom djelatnošću razumijevaju se poslovi zaštite osoba i imovine koji se provode tjelesnom i tehničkom zaštitom, a u čl. 28. st. 1. podstavku 2. i 3. kaže se da je čuvar u obavljanju poslova tjelesne zaštite ovlašten zapovjediti osobi koja remeti propisani red i mir udaljenje iz prostora ili građevine koju štiti i zabraniti neovlaštenim osobama pristup štićenim građevinama ili prostoru.

Iz navedenog proizlazi da se i redarski poslovi osiguranja reda i mira na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu mogu smatrati zaštitarskim poslovima i da ne postoji kolizija ta dva propisa vezana uz to pitanje. Isto tako prema ZZOI-u a niti prema ZJO-u ne postoji zapreka korištenja one zaštitarske odore koja je u skladu s odredbom čl. 18. st. 2. ZJO-a, a kojom se zabranjuje sudionicima mirnog okupljanja i javnog prosvjeda nošenje odore, dijelova odore, odjeće, oznaka ili drugih obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Dapače, logično je da je dopušteno nošenje zaštitarske odore ako, prema ZJO-u, organizator može povjeriti obavljanje redarskih poslova zaštitarskom trgovačkom društvu.

Člankom 20. st. 1. redar je dužan za vrijeme obavljanja redarskih poslova na rukavu nositi vidljivu oznaku s natpisom »redar« te stoga zaštitari na odori moraju imati i takvu oznaku. Osim navedene oznake čuvari su isto tako, sukladno ZZOI-u, u obvezi nositi i zaštitarsku iskaznicu.

Ako je organizator u prijavi javnog okupljanja naveo da javno okupljanje osigurava zaštitarska tvrtka i ako redari nose oznake zaštitarske tvrtke tijekom održavanja okupljanja, svi zaštitari uključeni u osiguranje, a koji nose dijelove ili cijelu zaštitarsku odoru, moraju imati ishođene ovlasti i zaštitarske iskaznice, a zaštitarska tvrtka mora imati ispunjene ostale uvjete predviđene Zakonom. Ako zaštitarska tvrtka odjene neovlaštene osobe u zaštitarske odore i predstavlja ih kao zaštitare na osiguranju javnog okupljanja, prema ZZOI-u može biti kažnjena za prekršaj od 40.000 do 100.000 kn.

lako su slične, ovlasti redara različite su od ovlasti čuvara. Redar je za vrijeme obavljanja poslova održavanja reda i mira dužan štititi sudionike mirnog okupljanja i javnog prosvjeda te imovinu koja se nalazi na prostoru na kojem se održava mirno okupljanje i javni prosvjed. Redar je dužan zadržati i odmah predati policiji sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda kao i osobu koja se kreće prema mjestu održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, a koja nosi oružje ili predmete pogodne za nanošenje ozljeda. Redar ne smije nositi oružje niti predmete pogodne za nanošenje ozljeda.

Za vrijeme obavljanja poslova održavanja reda i mira redar ima pravo:

• pregledati osobu koja ulazi u prostor na kojem se održava mirno okupljanje i javni prosvjed te sukladno pravilima organizatora, prema potrebi privremeno oduzeti predmete pogodne za nanošenje ozljeda,
• zabraniti ulazak u prostor, gdje se održava mirno okupljanje i javni prosvjed osobi za koju prosudi da bi mogla remetiti red i mir, a osobito osobi u stanju opijenosti,
• usmjeravati kretanje sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda,
• isključiti osobu koja remeti red i mir,
• zadržati osobu koja teže remeti red, i mir i odmah je predati policiji.

Čuvar je ovlašten:

• utvrditi identitet osobe koja ulazi, odnosno izlazi iz štićene građevine ili prostora,
• zapovjediti osobi koja remeti propisani red i mir, udaljenje s prostora ili iz građevine koju štiti,
• zabraniti neovlaštenim osobama pristup štićenim građevinama ili prostoru,
• zadržati osobu koju je na prostoru ili u građevini koju čuva zatekao u činjenju kaznenog djela i izručiti je policiji,
• pregledati vozilo ili osobu na ulazu u čuvani prostor i izlazu iz njega,
• uporabiti tjelesnu snagu, i
• uporabiti vatreno oružje.

Zadržana osoba mora se odmah predati policiji. Čuvar, koji je zadržao osobu, odmah izvješćuje policiju o zadržavanju i razlozima zadržavanja te mjestu na kojem je osoba zadržana i prema njoj postupa, do dolaska policije, prema zapovijedima ovlaštene službene osobe Ministarstva.

Čuvar smije u obavljanju poslova tjelesne zaštite uporabiti tjelesnu snagu, samo ako na drugi način ne može odbiti:

• protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život osoba koje čuva,
• protupravni i neposredni napad usmjeren na uništenje ili umanjenje vrijednosti imovine koju čuva.

Čuvari smiju nositi kratko vatreno oružje samo za vrijeme obavljanja poslova iz čl. 24. ZZOI-a ili poslova neposrednog čuvanja i osiguravanja osobe. Pri obavljanju poslova neposrednog čuvanja i osiguranja osoba čuvar može uporabiti oružje samo kad je to nužno radi zaštite života osobe koju čuva ili svoga života i ako se istodobni ili neposredno predstojeći protupravni napad prema štićenoj osobi ili prema njemu nije mogao odbiti uporabom tjelesne snage. Čuvar smije u obavljanju poslova iz čl. 24. ZZOI-a uporabiti oružje samo ako na drugi način ne može odbiti istodobni protupravni napad kojim se ugrožava njegov život ili nije mogao odbiti istodobni ili neposredno predstojeći protupravni napad na vrijednosti, prostore i građevine koje štiti.

Bez obzira na sve sličnosti i različitosti, kad čuvari obavljaju redarske poslove osiguravanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, dužni su i jedino mogu postupati kao redari, odnosno rabiti ovlasti redara.

Međutim, postavlja se pitanje onih redara koji rade po diskoklubovima i osiguravaju javna okupljanja koja se inače ne prijavljuju. Kod osiguravanja i zaštite diskoklubova i dr. ugostiteljskih objekata koje štite, tzv. redari podsjećamo na odredbe ZJO-a i to čl. 4. u kojem se navodi:

»Mirnim okupljanjem i javnim prosvjedom podrazumijeva se svako organizirano okupljanje više od 20 ljudi, koje se održava radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva.

Javnim priredbama podrazumijevaju se okupljanja organizirana radi ostvarivanja prihoda u okviru registrirane djelatnosti, a koja, s obzirom na predmnijevani broj sudionika ili narav priredbe, zahtijevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera.

Drugi oblici okupljanja podrazumijevaju okupljanja kojima je svrha ostvarivanje gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih, športskih, zabavnih i inih interesa.«

Članak 33. st. 1. i 2. ZJO-a navodi:

»Drugi oblici okupljanja se ne prijavljuju

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prijavljuju se drugi oblici okupljanja koji, s obzirom na predmnijevani broj sudionika ili narav okupljanja, zahtijevaju poduzimanje posebnih sigurnosnih mjera izvan redovite djelatnosti mjesno ovlaštene policijske uprave.«

Iz navedenog proizlazi da ako okupljanje zabavnog karaktera nije prijavljeno, redari u diskoklubu ili drugom ugostiteljskom objektu nemaju ovlasti temeljem ZJO-a te na ulazu i unutar prostora u kojem se odvija takvo okupljanje ne mogu uredovati, tzv.

redari jer takvo okupljanje nije prijavljeno, i policijskoj upravi nije poznato da na takvom okupljanju ureduju osobe koje koriste ovlasti odnosno prava redara. Sukladno tome ako navedeni »redari« rabe netom navedene ovlasti, koje su ZZOI-om propisane kao ovlasti čuvara, tada su dužni ishodovati potrebne ovlasti a tvrtke koje ih upošljavaju mora imati suglasnost ili odobrenje za obavljanje zaštitarskih poslova, sukladno čl. 10., čl. 12., čl. 25., čl. 26. ili čl. 61. ZZOI-a.

Međutim, u ovom slučaju u praksi se uglavnom ne primjenjuju odredbe ZZOI-a i ZJO-a već se za prekršaj iz čl. 28. ZPPJRM-a prijavljuje odgovorna osoba u ugostiteljskoj radnji ili organizaciji koja propusti spriječiti narušavanje reda i mira u ugostiteljskoj radnji.⁶

Zaključna razmatranja

U zemljama s tržišnim gospodarstvom, u kojem su precizno uređena pravila djelovanja za svaku gospodarsku djelatnost, u tijeku je trend privatizacije, tzv. javnih poslova javnih službi. Tako se sve više propisima obvezuju organizatori javnih okupljanja na korištenje vlastitih redarskih službi dok policija intervenira samo prema potrebi. Sukladno tim trendovima raste sposobnost i obučenost redara ili zaštitara za obavljanje i ovih poslova. Tvrtke koje obavljaju poslove osiguravanja javnih okupljanja sve više koriste odgovarajuću tehničku opremu i mobilne sustave za zaštitu da bi bile što učinkovitije u obavljanju povjerenih im zadaća.

Isto se tako može uočiti trend davanja većih ovlasti takvim službama i osobama, te da bi mogli biti učinkovitiji.

Navedeni se trendovi mogu uočiti prigodom osiguravanja javnih okupljanja i u nas te je stoga potrebno izmjenama i dopunama postojećih ili novim propisima, preciznije urediti prava, obveze i ovlasti osoba koje osiguravaju javna okupljanja.

1 Zakon o javnom okupljanju objavljen je u Narodnim novinama br. 128/99
2 Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira objavljen je u Narodnim novinama br. 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94). U ovom dijelu su, iz teksta Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, posebno izdvojene one odredbe koje je bitno poznavati pri obavljanju zaštitarskih poslova. Za zaštitare je vama odredba ČI. 28. toga Zakona kojom je predviđena prekršajna odgovornost odgovorne osobe u ugostiteljskoj radnji ili u ugostiteljskoj organizaciji koja propusti spriječiti narušaavanje reda i mira u ugostiteljskoj radnji ako je to mogla učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga.
3 ZPPJRM nije terminološki usklađen s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 vjerodostojno tumačenje i 10/02).
4 Teroristički akti su opisani u čak dvije glave Kaznenog zakona RH (Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00 i 51/01) i to u Glavi dvanaestoj (XII.), Kaznena djela protiv Republike Hrvatske, kao kazneno djelo Protudržavni terorizam (I. 141.) i u Glavi trinaestoj (XIII.), Kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, kao kazneno djelo Međunarodni terorizam (I. 169.).
5 U članku koristimo termin »osiguranje« jer se isti termin koristi u ZJO-u.
6 ČI. 28. ZPPJRM-a glasi: Odgovorna osoba u ugostiteljskoj radnji ili u ugostiteljskoj organizaciji koja propusti spriječiti narušavanje reda i mira u ugostiteljskoj radnji odnosno organizaciji, iako je to mogla učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 5.000 kn.