informator: Gospodine Žuvela, Zaklada je u svom dosadašnjem djelovanju postigla željene rezultate. Naime, tijekom proteklih deset godina oko 300 nadarenih studenata prava koristilo je stipendiju zaklade. Time im je omogućen završetak studija, a nekima i poslijediplomski studij. Molimo Vas, recite nešto više o radu Zaklade i načinu odabira stipendista.

ŽUVELA: Tragična smrt Zlatka Crnića (29. 9. 1992.), skromnog, stručnog, svestrano nadarenog, tolerantnog - zaljubljenika u svoj poziv - čovjeka koji je uložio izuzetan trud u promicanje pravne struke, neovisnog sudstva i demokratskog pravnog sustava Republike Hrvatske, odmah je nametnula pitanje: kako na najbolji način zadržati uspomenu na Zlatka Crnića?

Želja da ostane u sjećaju i da bude putokaz potaknula je ideju o stvaranju Zaklade (još nije bilo propisa u zakladama, Zakon je stupio na snagu tek 8. lipnja 1995.), koja će promicati vrsnoću, stipendirati najbolje studente, postdiplomante i doktorante prava, pomagati im u stručnoznanstvenom radu i općenito promicati pravničku struku i poticati ostvarenje ideala za koje se i Zlatko uvijek zalagao: vladavinu prava, kao najvišu vrijednost ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Zakladu je 23. 6. 2003. utemeljilo Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu, a kao suosnivači odmah su mu se priključili najviši hrvatski sudovi, svi pravni fakulteti, društvo hrvatskih sudaca, Hrvatska odvjetnička komora, Plemenita općina Turopoljska, Družba braće hrvatskog zmaja, Hrvatska gospodarska komora i više renomiranih trgovačkih društava i pojedinaca. Broj pojedinaca (pretežito sudaca) osobito je porastao nakon zločina u Općinskom sudu u Zagrebu (22. 9. 1999.) kad je M. O. ubio sutkinju Lj. H., odvjetnicu H. P., svoju suprugu G. O., a teško ranio zapisničarku S. C. Tada je Zaklada proširila svoju djelatnost i na pomaganje (stipendiranje) djece smrtno stradalih sudaca.

U proteklih 11 godina redovito smo početkom svake nove akademske godine raspisivali natječaje za stipendiranje studenata i postidiplomanata. Upravo smo raspisali natječaj za akademsku godinu 2004./2005., a očekujemo da ćemo, kao i obično, svečanost potpisivanja ugovora održati sredinom prosinca u lijepom zdanju Hrvatskog odvjetničkog doma, gdje nam je Hrvatska odvjetnička komora izuzetno susretljiv i gostoljubiv domaćin.

informator: Koji su kriteriji za dobivanje stipendije?

ŽUVELA: Za stipendiju se mogu natjecati oni čiji je prosjek ocjena u tijeku studija 4,0 ili više, a vrednuju se i znanstvenostručni radovi, te nagrada dekana, rektora ili odgovarajuća međunarodna ili druga nagrada.

Za postdiplomanta traži se prosjek ocjena na dodiplomskom studiju od 3,5 ili više, poznavanje jednog svjetskog jezika i preporuka dvojice istaknutih pravnika.

Ti su ključni kriteriji razrađeni u Posebnom pravilniku o kriterijima i postupku za dodjelu sredstava, koji smo prvih godina više puta dotjerivali, a sada je već šest godina na snazi bez izmjena.

Kako vidite vrsnoća je jedini kriterij.

informator: Koliki je interes za stipendije Zaklade?

ŽUVELA: Obično se natječe dvostruko više kandidata od broja stipendija I to su sva 4 pravna fakulteta. Budući da gotovo svi ispunjavaju uvjete, uvijek nam je žao što stipendije ne možemo svima dodijeliti. Naime, Zaklada svake godine dodjeljuje petnaest jednogodišnjih stipendija, a financiranju se redovito priključuju i neka odvjetnička društva i Croatia osiguranje, tako da stipendije prosječno dobije oko 20 studenata te određeni broj postdiplomanata (6-8).

Stipendija za studente iznosi 1.000,00 kn mjesečno, a postdiplomantima Zaklada snosi troškove školarine.

informator: Kako, zapravo, prikupljate novčana sredstva? Koliko su naša stručna javnost, društvene institucije i gospodarstvo upoznati s postojanjem i djelovanjem Zaklade Zlatko Crnić? Također, molimo Vas objasnite kako pravne ili fizičke osobe mogu donirati novčana sredstva?

ŽUVELA: Sredstva prikupljamo od naših suosnivača, podupiratelja, pojedinačnih članova i darovatelja. Postojeći propisi svima omogućuju izdvajanje (darovanje) određenih sredstava bez poreznih opterećenja. Darovani iznosi ne podliježu plaćanju poreza na dodanu vrijednost.

U našoj promotivnoj brošuri (knjižici) objavljujemo, uz ostalo, sve akte Zaklade (Osnivačku odluku, statut, pravilnike) popis svih stipendista, suosnivača i sve drugo što može biti od interesa za našu javnost.

Zaključne račune redovito dostavljamo Državnoj reviziji, Ministarstvu financija i Ministarstvu pravosuđa, a Središnjem uredu državne uprave i sve druge akte. Jednom godišnje održavamo redovitu skupštinu, nedovoljno praćenu u medijima iako se, maksimalno trudimo da naš rad bude izložen sudu javnosti. Između dviju skupština Zakladu vodi Zakladno vijeće, a rad nadzire Nadzorni odbor.

Dakako, svatko tko nam želi pomoći dobro je došao. Pristupnica je tiskana u našoj brošuri, a nalazit će se i na našoj Internet adresi www. zakladazlatkocrnic.hr. Zapravo, mogao bih ponoviti riječi kojima redovito završavamo naše skupove: hvala svima koji su nas podržali i svima onima koji će nam se priključiti.

informator: Svakako, posebno je zanimljivo, s obzirom na to da su Vaši stipendisti iz redova nadarenih studenata, zapošljavaju li se ubrzo nakon završetka studija? Naime, u svijetu je uobičajeno da predstavnici tvrtki prate uspješne studente (primjerice na Harvardu) i neposredno dogovaraju uvjete za njihovo zapošljavanje, a da bi poslije, uz istaknute odvjetničke tvrtke koje financiraju Zakladu i sami bivši studenti financirali Zakladu.

Djeluje li Zaklada i u tom smislu?

ŽUVELA: Trudimo se. Surađujemo s nekim njemačkim zakladama i domaćim udrugama koje žele promicati (i) zakladništvo, ali u tom smo na samom početku (u cijeloj državi imamo šezdesetak zaklada, a toliko ih je imao sam Grad Varaždin uoči Drugog svjetskog rata). Surađujemo i s nekim renomiranim odvjetničkim društvima, a osobito s Hrvatskom odvjetničkom komorom. Potporu imamo i od pravosudnih institucija, do uključivo Vrhovnog suda i njegovog predsjednika. Drugi se, također, zanimaju za naše stipendiste. Istina, ne onoliko koliko oni to zaslužuju i koliko bi to bilo u općem interesu. Stipendisti u svojem curriculumu vitae s ponosom ističu da su bili stipendisti Zaklade Zlatko Cr-nić, a mi ih pokušavamo podupirati i nadalje, u granicama naših skromnih mogućnosti.

To su krasni ljudi, izuzetnih znanja i sposobnosti. Mnogi od njih već zauzimaju značajna mjesta kao suci, državni odvjetnici, javni bilježnici, savjetnici, nastavnici, neki su već magistrirali, pišu doktorate, surađuju u vodećim stručnim časopisima, predaju na renomiranim savjetovanjima, obavljaju dužnost prodekana itd. Ponosni smo na njih.

Mislim da njihovo vrijeme tek dolazi.

informator: Što učiniti da ideje zakladništva još više zažive i u Lijepoj našoj?

ŽUVELA: Ideja zaklade je veoma stara. To je odraz čovjekove prirode, čin solidarnosti jednih prema drugima, te čin solidarnosti među generacijama. One su način na koji ljudi odvajaju i posvećuju dio imovine u korist cijele zajednice. Zaklade postoje u različitim društvima, kulturama i pravnim sustavima. Danas su dio civilnog društva i veoma razvijene u većini zemalja, osobito Zapadne Europe. Češka je 1992. da bi potaknula razvoj zakladništva, osnovala Zakladni investicijski fond koji dobiva 1% iz procesa privatizacije poduzeća. U tijeku 1999. i 2000. taj je fond zakladama rasporedio oko 60 milijuna USD.

Počeci zakladništva u Hrvatskoj sežu duboko u prošlost. Već u 15. i 16. stoljeću aktivne su stipendijske zaklade. Početkom 20 stoljeća bile su aktivne brojne stipendijske zaklade (v. u Kantea E.: Zbirka zakladnica i historijata stipendijskih i sličnih zaklada, Zagreb, 1913.)

Totalitarni režimi nisu pogodovali, naprotiv, zatrli su ih. Nakon donošenja Zakona o zakladama i fondacijama (1995. g.) bile su (1998. g.) svega 33 zaklade, a danas (2004. g.) broj je možda tek dvostruko veći. Zakon obilježava prevelik utjecaj države i ne pogoduje razvoju kulture zakladništva u Hrvatskoj. Zakon predviđa osnivanje Zakladnog vijeća kao stručnog i savjetodavnog tijela Vlade koje raspravlja o stanju zaklada u Republici i utvrđuje prijedloge i smjernice s tim u vezi, daje mišljenja o propisima koji utječu na rad zaklade itd. Međutim, protječe i deseta godina a vijeće nije osnovano. To je možda i razlog što mnogi propisi, pa ni porezni ne potiču (dovoljno) zakladništvo, a neki se propisi (npr. o denacionalizaciji imovine zaklade) ne provode.

Što da se radi?

Za početak možda da Vlada konačno osnuje Zakladno vijeće, zaklade da osnuju udrugu koja će poticati, objedinjavati i promicati zajedničke interese, a sredstva javnog priopćavanja (mediji) da kontinuirano prate i potiču rad zaklada i zakladništvo.

informator: Gospodine Žuvela, želimo Vam puno uspjeha u radu i zahvaljujemo na razgovoru.