informator: Gospodine Bandiću, Grad Zagreb je kulturno i gospodarsko središte Republike Hrvatske s razvijenim gospodarstvom, brojnim kulturnim institucijama, Sveučilištem i znanstvenoistraživačkim institutima, razvijenim školstvom, komunalnim organizacijama i dr. Sve to, a posebice mogućnosti zapošljavanja, godinama privlači nove stanovnike i traži daljnja ulaganja da bi se zadovoljile rastuće potrebe, osobito u području komunalne infrastrukture, u školstvu, zdravstvu i zadovoljavanju drugih svakodnevnih potreba građana.

Pokrivaju li sredstva kojima Grad Zagreb raspolaže, da tako kažemo, nužne izdatke za te namjene?

Bandić: Sredstva kojima raspolažemo u gradskom proračunu i povremenim zaduženjima, iako su u odnosu na druge sredine u Hrvatskoj na prvi pogled velika, nikako nisu dovoljna za razvoj grada.

Moguće je pokriti troškove zaposlenika koji plaću primaju iz gradskog proračuna, ali je oko trećine proračuna namijenjenih za kapitalna ulaganja nedovoljno za pokrivanje zaostataka u gradnji prometnog sustava, komunalne infrastrukture, dječjih vrtića, škola, uređenje novih parkova i dr. To je danak dugom razdoblju neulaganja u Grad, a nama je došao račun na naplatu.

informator: Veliki broj stanovnika i izraženo novo doseljavanje, istovremeno potenciraju problem nezaposlenosti. Broj onih koji traže posao velik je i bez promjena na bolje, zbog teškoća u privređivanju i često nesposobnog upravljačkog tima, ali i zbog naslijeđenog stanja. Naglašavaju se propusti u privatizaciji - kojih zasigurno ima, ali se zaboravlja činjenice da se dugi niz godina gospodarski razvoj temeljio na kreditima (ne na vlastitoj akumulaciji) uz niske kamate i nedovoljnu produktivnost rada, te na tehnologiji koja je zastarjela. Suočeni s novim uvjetima poslovanja, s konkurencijom i otvorenim tržištem, banke i veliki gospodarski sustavi pali su u teškoće. U kojoj se mjeri Grad Zagreb tu može sustavno angažirati i pomoći u rješavanju teškoća, kao, primjerice, u slučaju stečaja trgovačkog društva »Sljeme« iz Sesveta?

Bandić: Privatizacija je unatoč svemu najveći generator nezaposlenosti u Gradu. Jednostavnije rečeno predmet privatizacije nije bila gospodarska djelatnost odnosno njezin uspješniji nastavak, već privatizacija nekretnina. Grad pomaže obrtnicima i malim i srednjim poduzetnicima kreditiranjem pod povoljnim uvjetima u partnerstvu s poslovnim bankama, ali je uz nezaposlene naša najveća briga zapošljavanje mladih koji završavaju visoke škole i mogli bi pomoći u oživljavanju zagrebačkog gospodarstva. Obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo, stabilan je izvor zapošljavanja, ali je ono skromno u odnosu na potrebe i potrebu rein-dustrijalizacije Zagreba koja se u uvjetima visokih cijena nekretnina sporo pomiče s mrtve točke.

informator: Kako Vi, općenito, ocjenjujete stanje u zagrebačkom gospodarstvu, posebice mogućnosti bržeg razvoja i na toj osnovi gospodarskog oporavka, uz odgovarajući, željeni rast zapošljavanja?

Bandić: Ocjenjujem stanje obećavajućim, ali bez bržeg zapošljavanja i pomoći onima koji žele ući u poduzetničke vode, posebno u pogledu »papirologije«, nećemo dobiti tempo koji nam je gospodarski i socijalno nužan.

informator: Jedno je od prava, ali i obveza Grada Zagreba, samostalno uređivanje odnosa u prostornom i urbanističkom planiranju, prometu i prometnoj infrastrukturi.

lako su pomaci na bolje očigledni, od uređenja Sljemena, novih gradskih prometnica, ulaganja u bolnicu Rebro i dr., molim Vas, recite nešto više o dosad ostvarenim uspjesima.

Bandić: Radije ću Vam reći kako je birokratizirani sustav urbanističkog planiranja i izdavanja odgovarajućih dozvola postao jedna od zapreka bržem razvoju gospodarskih subjekata i samoga Grada.

Unatoč rigidnosti urbanističkih pravila Grad nam ne izgleda ljepše, previše je samovolje i osobne arbitraže, a premalo efikasnog rješavanja problema investitora koji nemaju vremena čekati.

Najbolji primjer je to što i grad najviše problema u realizaciji vlastitih programa ima s dozvolama koje čekamo i godinu dana, te rješenjem imovinskih prava.

informator: Grad Zagreb ima niz trgovačkih društava čiji je rad usmjeren prema zadovoljavanju potreba građana. Rentabilitet poslovanja i sposobnost za nova ulaganja u razvoj ovise, dakako, i o cijeni usluga, a ona je pod »pritiskom« potrebe očuvanja standarda građana Zagreba.

Kako, gospodine gradonačelnice, pomiriti potrebe razvoja i razinu cijena u komunalnom gospodarstvu, kako osigurati uvjete poslovanja bez kredita i razumljivo, bez dobiti tih organizacija?

Bandić: Trgovačka društva u vlasništvu Grada vrlo su različita prema uvjetima u kojima rade, gospodarskim i socijalnim učincima. Namjeravamo oštro ući u reorganizaciju tih društava, njihovo smanjenje, centralizaciju upravljanja uz decentralizaciju, prema građanima i njihovim potrebama, usluga. Više ćemo o tome znati kad dobijemo rezultate istraživanja i prijedloge Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, krajem godine.

informator: Zagreb je u administrativnom smislu podijeljen na četvrti pa Vas molim da kažete nešto više o organizaciji rada i nadležnostima te koliko je sve to uspješno? Riječ je o izdavanju brojnih osobnih dokumenata, građevinskih dozvola, ispunjenju poreznih obveza, učinkovitom djelovanju centara za socijalnu skrb i dr.

Koliko je Gradska uprava u svemu tome učinkovita i istovremeno ekonomična?

Također, molim Vas, recite kako i koliko u tim okvirima građani mogu neposredno izraziti svoje mišljenje i dati određene prijedloge.

Bandić: Gradska uprava jedna je od bolnih naslijeđenih točaka organizacije grada i pružanja usluga građanima. Želimo je transformirati u sustav gradskih službi i službenika koji će biti na usluzi građanima.

O tome sam iscrpno govorio u programskom obraćanju zastupnicima Gradske skupštine, (internet site »zagreb«). Primjedbe građana su dobrodošle jer pomažu da ispravljamo pogreške i uklanjamo »uska grla« u služenju građana, pa i otpuštanjem službenika koji žele upravljati umjesto služiti građanima.

informator: Zagreb je veliki grad i izuzetno privlačno kulturno i športsko središte. Česta su okupljanja velikog broja ljudi, od priredaba Zagrebačkog međunarodnog velesajma, Smotre folklora, do drugih brojnih kulturnih manifestacija te velikih športskih natjecanja, a bilježimo i rast broja inozemnih turista.

To, zasigurno, traži odgovarajuću organizaciju i provedbu mjera u očuvanju reda i mira, imovine i, dakako, sigurnosti građana. Kako ocjenjujete postojeće stanje?

Bandić: Zadovoljan sam unatoč svemu, a posebno me raduje suradnja sa zagrebačkom policijom.

Osobno mislim da će reda i mira biti više kad bude manje nezaposlenih, socijalno ugroženih, posebice mladih bez posla i perspektive.

informator: Gospodine Bandiću, zahvaljujemo Vam na susretljivosti i danim odgovorima.