1. UVOD
Odredbama Zakona o zemljišnim knjigama¹ propisane su vrste upisa u zemljišne knjige - uknjižba, predbilježba i zabilježba. Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana. Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.

Vrste zabilježbi koje se upisuju u zemljišne knjige propisane su odredbama Zakona o zemljišnim knjigama i drugim zakonima, primjerice upis zabilježbe u zemljišne knjige propisuje i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Ovršni zakon, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o gradnji i drugi.

2. VRSTE ZABILJEŽBI
Zemljišnoknjižni sud dopustit će upis zabilježbe u zemljišne knjige ako su ispunjene opće i posebne pretpostavke za upis u zemljišne knjige². Opći uvjeti propisani su odredbama članaka 44. - 49. ZZK-a. Upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava glede kojeg se upis zahtijeva ili koja bar istodobno kao takva bude uknjižena ili predbilježena (članak 45. ZZK-a). Odredbom članka 117. i članka 118. ZZK-a propisano je da će zemljišnoknjižni sud nakon pregleda prijedloga dopustiti upis u zemljišnu knjigu ako, između ostalog, iz zemljišne knjige prema stanju, koje postoji u trenutku zaprimanja prijedloga za upis, nije vidljivo da postoji zapreka zatraženom upisu.

Odredbom članka 70. ZZK-a propisano je da se zabilježba može odrediti kada je to predviđeno ZZK-om ili drugim zakonom.³ Odredbama ZZK-a propisuje se upis zabilježbe osobnih odnosa, zabilježbe prvenstvenog reda, zabilježbe otkaza hipotekarne tražbine, zabilježbe spora, zabilježbe pokrenutog postupka, zabilježbe tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, zabilježbe izvanrednog pravnog lijeka, zabilježbe imenovanja ili opoziva upravitelja, zabilježba odbijanja odnosno odbacivanja ovrhe i zabilježba dosude, o čemu detaljnije u nastavku članka.

1.2. VRSTE ZABILJEŽBI PREMA ODREDBAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA
Zabilježba prvenstvenoga reda - vlasnik nekretnine ovlašten je zahtijevati zabilježbu da namjerava svoje zemljište otuđiti ili osnovati založno pravo, kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prava koja će se upisati na temelju tih poslova. Zabilježbom se stvara prvenstveni red od trenutka kad je zemljišnoknjižni sud zaprimio prijedlog za upis. Zabilježba prvenstvenoga reda moguća je i za založno pravo za osiguranje tražbine uz naznaku najvišega iznosa do kojega bi tim založnim pravom bila osigurana.

Zabilježba otkaza hipotekarne tužbe - ovu vrstu zabilježbe sud će dopustit rješenjem na prijedlog vjerovnika koji je dao otkaz svom dužniku upisanom kao vlasnikom opterećene nekretnine, ako je taj otkaz dao u obliku javne isprave. Zabilježba hipotekarne tužbe dopustit će se rješenjem na prijedlog vjerovnika koji je podignuo hipotekarnu tužbu protiv osobe upisane kao vlasnikom opterećene nekretnine, ako je dokazano da je sudu podnesena hipotekarna tužba. Zabilježbu hipotekarne tužbe može na prijedlog vjerovnika rješenjem dopustiti i drugi sud.

Zabilježba pokretanja postupka - zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora. Zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora. Sud će dopustiti upis zabilježbe na temelju prijedloga stranke uz koji prijedlog je priložen dokaz da je postupak pokrenut, a upis zabilježbe pokretanja postupka može narediti po službenoj dužnosti i drugi sud ili tijelo pred kojim je postupak pokrenut. Zabilježba pokretanja postupka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao u zemljišnoknjižni sud. Ako je u postupku na koji se odnosi zabilježba pokretanja postupka odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka. Zabilježba pokretanja postupka ima isti pravni učinak kao i zabilježba spora. Zabilježba pokretanja postupka koristi se najčešće kod pokretanja ovršnog postupka na nekretnini. Nadležni sud rješenje o ovrsi na nekretnini dostavlja nadležnom zemljišnoknjižnom sudu kako bi se izvršio upis zabilježbe ovrhe. Za razliku od zabilježbe spora nakon upisa pokretanja ovršnog postupka na nekretnini nije dopušten upis prijenosa prava na nekretnini na treće osobe, primjerice ugovorom o darovanju, kupoprodaja i slično. Iznimke kada je dopušten upis prijenosa prava na nekretnini nalazimo u ostavinskom postupku. Ako su se nasljednici prihvatili nasljedstva, a upisana je zabilježba ovrhe na nekretnini, naložit će se u rješenju o nasljeđivanju upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na nasljednike. Ovrhovoditelj tada nastavlja provođenje ovrhe protiv nasljednika koji su upisani kao vlasnici nekretnine.

Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji - osoba koja je sukladno propisima o obveznim odnosima ovlaštena pobijati pravnu radnju svoga dužnika može, kad je pobija tužbom, zahtijevati zabilježbu te tužbe u zemljišnoknjižne uloške u kojima je radi ostvarenja tužbenoga zahtjeva potreban zemljišnoknjižni upis. Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv svih kasnijih nositelja knjižnoga prava, pa će se ovrha moći neposredno provesti bez obzira na to tko je u međuvremenu postao nositelj knjižnoga prava. Sud će rješenjem dopustiti upis zabilježbe tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji na prijedlog vjerovnika koji je tu tužbu podnio, ako je dokazano da je tužba podnesena sudu, time da osim zemljišnoknjižnog suda upis zabilježbe tužbe može na prijedlog vjerovnika dopustiti rješenjem i drugi sud.

Zabilježba izvanrednog pravnog lijeka - zabilježba izvanrednog pravnog lijeka je zabilježba kojom se osigurava prvenstveni red za uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije uknjižbe, a koja je provedena na temelju pravomoćne odluke koja se tim izvanrednim pravnim lijekom pobija. Prijedlog za zabilježbu može se podnijeti prije ili nakon podnošenja izvanrednog pravnog lijeka, a u roku za podnošenje prigovora odnosno žalbe protiv zemljišnoknjižnog rješenja koje je doneseno na temelju odluke koja se izvanrednim pravnim lijekom pobija. Uz prijedlog za upis zabilježbe predlagatelj treba dostaviti dokaz da je podnesen izvanredni pravni lijek, odnosno prijedlog za dopuštenje izvanrednog pravnog lijeka, a ako predlagatelj u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga ne dostavi dokaz da je podnesen izvanredni pravni lijek, odnosno prijedlog za dopuštenje izvanrednog pravnog lijeka, sud će prijedlog odbaciti. Zabilježba izvanrednog pravnog lijeka nije zapreka za provođenje daljnjih zemljišnoknjižnih upisa.

Zabilježba imenovanja ili opoziva upravitelja - sud će dopustiti zabilježbu imenovanja zajedničkoga upravitelja na zahtjev bilo kojega suvlasnika odnosno zajedničkoga vlasnika na temelju isprave iz koje proizlazi suglasna volja svih suvlasnika odnosno zajedničkih vlasnika. Zahtjev za upis zabilježbe može podnijeti bilo koji suvlasnik odnosno zajednički vlasnik na temelju ovršne sudske odluke o postavljanju zajedničkoga upravitelja. Zabilježba upravitelja dopustit će se i na zahtjev vjerovnika u čiju je korist osnovana hipoteka na plodovima, a na temelju isprave kojom su se dužnik i vjerovnik sporazumjeli da se umjesto vjerovniku upravljanje, radi namirenja tražbine iz plodova, prepušta određenoj osobi kao upravitelju, kao i na temelju ovršne odluke kojom je uspostavljena, a na prijedlog zainteresirane osobe. Učinak ove zabilježbe je da se dopuštena prisilna uprava može provesti protiv svakoga koji poslije stekne nekretninu.

Zabilježba odbijanja odnosno odbacivanja ovrhe - sud koji je odbio ili odbacio prijedlog da se odobri ovrha na nekretnini radi naplate tražbine za koju nije bila upisana hipoteka, naredit će po službenoj dužnosti zabilježbu odbijenoga odnosno odbačenoga prijedloga. Učinak ove zabilježbe je da će tražbina prilikom namirivanja imati ono mjesto u prvenstvenom redu koje joj je zabilježbom osigurano ako povodom žalbe ovršni prijedlog bude usvojen.

Zabilježba dosude - sud koji u ovršnom postupku donese odluku o dosudi, naredit će po službenoj dužnosti da se dosuda zabilježi u zemljišnoj knjizi. Nakon zabilježbe dosude prava će se moći steći daljnjim upisima protiv dosadašnjega vlasnika samo uz uvjet da dosuda ne izgubi učinak. Kad na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi i potvrde ovršnog suda da je kupac položio kupovninu bude upisano pravo u njegovu korist, na prijedlog će se izbrisati svi upisi koji su bili provedeni protiv dotadašnjeg vlasnika nakon zabilježbe dosude, kao i svi daljnji upisi koji su učinjeni s obzirom na njih.

3. ZABILJEŽBA SPORA
Zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede zemljišnoknjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak, čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava (članak 86. st. 1. ZZK-a).⁴

Zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz članka 86. st. 1. ZZK-a, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima za to pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi (članak 87. st. 1. ZZK-a).

Predlagatelji upisa svojim prijedlogom predlažu upis zabilježbe spora, a uz prijedlog dostavljaju isprave temeljem kojih zemljišnoknjižni sud utvrđuje je li zabilježba spora dopuštena prema odredbama ZZK-a, tj. utječe li ishod spora koji se vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava i je li eventualno zabilježba spora propisana nekim drugim zakonom.⁵ Upis zabilježbe spora može naložiti odlukom i sud u parničnom postupku.

Zemljišnoknjižni sud određuje upis zabilježbe spora ne samo kada stranka pokrene parnični postupak, a taj spor može utjecati na upisana knjižna prava. Zabilježbu spora sud će upisati i kada se zahtijeva ispravak upisa u zemljišne knjige. Prema odredbi članka 200. st. 2. ZZK-a, na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o ispravnom postupku čim je člankom 198. ZZK-a uređen institut tužbe za ispravak. Člankom 198. st. 2. ZZK-a propisano je da pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova određenih ZZK-om za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od trenutka provedbe spornog upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. Na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju se pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga. Slijedom navedenog, u slučajevima kada stranka podnese tužbu za ispravak, tada se na odgovarajući način primjenjuju pravila o zabilježbi spora (članak 198. st. 3. i 4. ZZK-a).

4. PRAVNI UČINAK ZABILJEŽBE SPORA
Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka koja je donesena povodom tužbe djeluje protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kada je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Pravni učinci zabilježbe spora, u skladu s odredbom članka 81. stavaka 1. i 2. ZZK-a, sastoje se u davanju vanjske vidljivosti prema svim trećim osobama činjenice da se glede nekoga upisanog knjižnog prava vodi neki postupak pred sudom o čijem ishodu ovisi promjena nositelja knjižnog prava, promjena, prestanak ili ograničenje knjižnog prava, a osim toga, ima za cilj i da se zabilježbom spora osigura i bolje mjesto u prvenstvenom redu za knjižno pravo koje bi se tek trebalo upisati.

Zabilježba spora ne sprječava nositelja knjižnog prava na kojeg se odnosi zabilježba, da i nakon provedene zabilježbe raspolaže tim knjižnim pravom, samo što su sva ta raspolaganja uvjetna i ovise o ishodu spora koji je zabilježen jer zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu. Ako se postupak glede kojega je dopuštena zabilježba spora dovrši ovršnom odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis knjižnog prava glede kojega je provedena zabilježba spora, istodobno s provedbom upisa promjene knjižnog prava na način i u opsegu kako je određeno tom odlukom, po službenoj će se dužnosti izbrisati svi upisi zatraženi nakon provedbe zabilježbe spora ako su u suprotnosti s novim upisom. S tim u vezi, kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, u skladu s odredbom članka 86. stavka 3. ZZK-a, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora.

Zabilježba spora ne utječe na pravni status nekretnine. Nakon zabilježbe spora nekretnina se i dalje može prodati, tj. mogu se prenositi stvarna prava na treće osobe. Sama zabilježba spora obavještava treće osobe o postojanju spora koji bi mogao utjecati na prava na određenoj nekretnini, kao što su vlasništvo ili druga stvarna prava. Treća osoba (kupac) koja je kupila nekretninu upisuje stečeno pravo vlasništva, ali ako stranka koja je pokrenula postupak uspije u sporu, tada će se brisati svi upisi u korist trećih osoba, koji su provedeni nakon upisa zabilježbe spora (članak 88. st. 2. ZZK-a). Zabilježba spora briše se deset godina od trenutka kad je bila dopuštena. Ako spor radi kojeg je bio dopušten upis zabilježbe spora nije dovršen pravomoćno, odnosno konačno dovršen u roku od deset godina, na prijedlog stranke zemljišnoknjižni sud obnovit će zabilježbu s istim prvenstvenim redom, a rok od deset godina tada će se računati od trenutka njezine obnove. Zabilježba spora briše se i na zahtjev zainteresirane stranke nakon što dostavi pravomoćnu odluku da je spor dovršen. Brisanje zabilježbe spora naložit će i sud koji je odredio upis zabilježbe spora u parničnom ili nekom drugom postupku.

Na ovom mjestu potrebno se osvrnuti i na oduku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odnosu na zabilježbe spora, tj. pravne učinke koje ima zabilježba spora.

U svojoj oduci poslovni broj Rev-1435/2024-2 od 21. studenoga 2024. Vrhovni sud Republike Hrvatske na pitanje: “Predstavlja li zabilježba spora, u smislu članka 108. Ovršnog zakona (“Narodne novine” broj 112/12 do 73/17; dalje: OZ), pravo i teret na nekretnini koji prestaje njezinom prodajom na javnoj dražbi (u stečajnom ili ovršnom postupku) i treba li sud rješenjem o dosudi u smislu članka 128. OZ odrediti brisanje svih zabilježbi sporova ako su one u zemljišnoj knjizi za predmetnu nekretninu po prvenstvenom redu upisane nakon razlučnog (založnog) prava koje je realizirano tom prodajom i nakon zabilježbe ovrhe i stečaja te derogira li odredba čl. 89. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine”, broj 63/19; dalje: ZKK) o zabilježbi dosude odredbu o zabilježbi spora iz čl. 81. st. 2. ZZK?”.

navodi:

“…8.2. Prema odredbi čl. 108. st. 1. OZ u rješenju o dosudi nekretnine sud će odrediti da će nakon pravomoćnosti tog rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenoj nekretnini te da se brišu prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom. Odredbom pak čl. 86. st. 2. OZ propisano je da založna prava uknjižena na nekretnini prestaju danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu pa makar založni vjerovnici nisu potpuno namireni...

8.3. Kako navedenim odredbama čl. 86. i čl. 87. OZ nije određeno da pravomoćnošću rješenja o dosudi ne prestaje zabilježba spora, to je dakle, donošenjem rješenja o dosudi valjalo brisati predmetne zabilježbe sporova (čl. 108. st. 1. OZ).

8.4. Da je tome tako proizlazi iz odredbe čl. 126. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/16, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP). Prema toj zakonskoj odredbi, stjecanjem prava vlasništva odlukom suda ili drugog tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadale na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to određeno tom odlukom ili posebnim zakonom, ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Kada određena osoba stekne vlasništvo određene nekretnine odlukom suda onda po naravi stvari ta osoba ne smije biti izložena riziku eventualnih pravnih nedostataka te stvari. Stjecatelj (kupac) nekretnine odlukom suda (rješenjem o dosudi) po naravi stvari mora biti zaštićen od rizika pravnih nedostataka nekretnine.

8.5. Da je kupac nekretnine u takvoj situaciji posebno zaštićen proizlazi iz odredbe čl. 96. st. 1. ZZK kojom je propisano da će sud koji u ovršnom postupku donese odluku o tome tko je kupac na javnoj dražbi (rješenje o dosudi) narediti po službenoj dužnosti da se dosuda prodane nekretnine zabilježi u zemljišnoj knjizi, dok je u st. 2. istog članka propisano da će se nakon zabilježbe dosude moći prava steći daljnjim upisima protiv dosadašnjeg vlasnika samo uz uvjet da dosuda izgubi učinak. Stoga, ocjena je ovog revizijskog suda da je navedena odredba lex specialis u odnosu na odredbu čl. 86. st. 2. ZZK kojom je propisano da zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišno-knjižnom sudu. Sama zabilježba spora nema značaj stjecanja prava, već je u funkciji stvaranja pretpostavki da se neka prava mogu steći pod određenim uvjetima iz čega proizlazi da sve dok je rješenje o dosudi na snazi, ono onemogućava učinak zabilježbe, pa je istu potrebno brisati.

8.6. Da je u takovoj situaciji kupac nekretnine posebno zaštićen proizlazi i iz odredbe čl. 110. OZ. Naime, prema toj odredbi kupac nekretnine (u ovršnom postupku) zaštićen je čak i u situaciji kada je poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi rješenje o ovrsi ukinuto ili preinačeno (što je još i veći stupanj zaštite kupca u odnosu na zaštitu iz čl. 96. st. 2. ZZK).

8.7. Imajući u vidu da se donošenjem rješenja o dosudi treba odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu treba brisati zabilježba spora, ovdje je tek za ukazati da nakon zabilježbe ovrhe osoba koja je štitila svoje pravo zabilježbom spora to svoje pravo može štititi pravnim sredstvima predviđenim OZ protiv rješenja o ovrsi.

8.8. Dakle, odgovor na predmetno pravno pitanje je sljedeći:

“U rješenju o dosudi nekretnine sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti tog rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnoj knjizi briše zabilježba spora na toj nekretnini i to bez obzira kada je zabilježba spora dopuštena.”…

Iz citirane odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske proizlazi da se nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi briše zabilježba spora i u slučajevima kad je upisana na nekretnini u zemljišnoj knjizi prije zabilježbe ovrhe ili zabilježbe otvaranja stečajnog postupka. Slijedom navedenog, može se zaključiti da zabilježba spora upisana na nekretnini nema pravni učinak kako je propisano odredbama ZZK-a ako je nekretnina prodana na javnoj dražbi (u stečajnom ili ovršnom postupku) nakon što sud donese rješenje o ovrsi i ako je kupac položio kupovninu.

5. ZAKLJUČAK
Zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak, čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda.

Kako bi stranke zaštitile svoja prava radi upisa u zemljišne knjige dok se vodi spor koji može utjecati na upisana knjižna prava, trebale bi zahtijevati upis zabilježbe spora da bi sačuvale prvenstveni red upisa, ali i publicirale da se vodi spor na nekretnini.

* Sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
1 Nar. nov., br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – u nastavku teksta: ZZK.
2 Tatjana Josipović: Zemljišnoknjižno pravo, Zagreb, Informator 2001., str. 206-208.
3 Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) propisuje upis zabilježbe ugovora o doživotnom uzdržavanju. Zabilježba statusa kulturnog dobra propisana je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 154/24). U pravnom prometu nekretnina bitan je pravni status nekretnine, primjerice zabilježba postupka utvrđivanja granice morskog dobra, zabilježba koncesije i druge, a koje kod stjecatelja prava vlasništva utječe na odluku za kupnju nekretnine.
4 Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj Rev 589/2023-2 od 7. 2. 2024. navodi: “…ovaj sud je već zauzeo pravno shvaćanje u rješenju broj Rev-710/2023 od 19. listopada 2023., prema kojem: „Ne postoje pretpostavke za zabilježbu spora u smislu čl. 86. do 89. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 69/2019) pokrenutog tužbom s tužbenim zahtjevom kojim se traži nalaganje tuženiku sklopiti ugovor o kupoprodaji nekretnine, čak i ako bi taj ugovor sadržavao, između ostalog, i klauzulu intabulandi.“… U smislu čl. 81. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 55/13) odnosno čl. 86. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19) nije dopuštena zabilježba spora na temelju tužbe sa zahtjevom na sklapanje ugovora o kupoprodaji nekretnine.“.
5 “… Zakon o nasljeđivanju i ZZK-a ne predviđaju zabilježbu tijeka ostavinskog postupka, a kako predlagatelji nisu predložili zabilježbu osobnih odnosa nego baš zabilježbu spora odnosno tijeka ostavinskog postupka čiji ishod ne utječe na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg ili sadržaj ili opterećenje tog prava, te se naprotiv radi o ostavinskom postupku u kojem sudjeluju univerzalni svi slijednici knjižnog prednika, tj. ostavitelja nisu ispunjeni uvjeti za zabilježbu tijeka takvog postupka..” - odluka Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-699/11 od 28. studenoga 2012.