Predložak listine¹ bio je kartular samostana, knjiga u koju se unosila dokumentacija o posjedima stečenim kupovinom, darovima i sl., koji je za samostan dao načiniti opat Ratko, zasnovavši ga na ispravi iz 1184. godine, kojom domaći knez Brečko potvrđuje samostanu dotadašnje posjede. Kako kartulari u međuvremenu više nisu bili vjerodostojni dokaz o posjedima, ako nisu bili ovjereni ili potvrđeni od ovlaštenih osoba, tako je to bio i razlog što je opat Ivan pristupio njegovu prijepisu i ovjeri. „Povaljski kartular nije bio velik, pa je kanonik Ivan za prepisivanje uzeo samo jedan oveći list skupe kože - pergamjene. Dapače, htio je da mu sve stane na prvu stranu lista. O svom poslu sam kaže na kraju dokumenta: »Čto vidih’ pisano u staru knjigu, to pisah’« , tj. naglašava da je vjerno prenio sav bitni sadržaj, jer nije baš doslovno sve prepisao.“²

„Listina najprije opisuje, kako su knez Brečko i župan Prvoš na hvarsko-bračkom općem zboru održanom u Bolu g. 1184. na molbu svećenika-koludra Ratka, obnovitelja povaljskog samostana, nekadašnje samostanske zemlje po Koncu Brača, tj. po istočnom kraju otoka spremno vratili »Bogu i sv. Ivanu«. Slijede imena tih zemalja s opisom i potvrde dvaju slijedećih knezova Sebenje i Miroslava, pa onda darovštine Smolca, Poruge i Vladinje. Zatim se nabrajaju neke kupovine opata Ratka. Poslije toga dolaze darovštine Marijina, Draginjina i Vukonje Petreševića u vrijeme Ratkovih nasljednika. Pri kraju se nabrajaju svi posjedi te donosi potvrda kneza Krnje sina Krešimirova u vrijeme opata Stanimira. Dokument završava potpisima svjedoka Blaža i »prisešena pisca hvarskoga« splitskoga kanonika Ivana s datacijom i njegovim notarskim znakom.“³

Prema transkripciji koju je načinila Dragica Malić⁴, Povaljska listina, u dijelu glasi:

„V [jime] oca i sina i svetago duha! Lěto od roždenija gospoda našego Isuhristovo tisućno i sto i osьmdeset i [četvrto]

Bi v dni [kraja] Beli, biskupa Mikuli otokom hvarskim i bračkim Brečko knez, otokom Prvoš župan, sudja Desin, brešćik Prvoslav. Ti vsi sut dědići vladanju otočkomu. I v ti dni bi Ratko pop i koludьr služe crkvi svetago Joana u Pavljah. I bi plk brački i hvarski s knezem Brečkom na Bolu. I [nače] govoriti Ratko kalujer: »Kneže i vsi vlasteli! Molstir svetago Joana jest velik bil prežde, kako vi věste, nь je zapustil, i jego [zemje]. Tako jesьm slišal da sije zemlje ježe vi držite po Koncu, kneže i župane, jesu bili prěje svetago Joana crkve. Molju vi, vlastele, da biste je dali crkvi.« I reče Brečko knez i Prvoš župan: »Budite bogu i Svetomu Joanu prošćeni kako sut bili.« I se sut te zemlje: na Kalih u kostěrne; Dragićьnj dol; od niže spili do Rujnika; oklad Veljak; više jego niže Bunj oklad; pod crkьv svetagi Nikulu tri okladi +. I bi potom Sebenja knez otokom. I pohvali vraćen’je kneza Brečkovo i župana Prvoša. I potom bi knez otokom Miroslav, sin Slavomir, unuk Vsemir, iže bi dědić vladan’ja knežja otočkoga. I pride k crkvi svetago Joana na dьn svetago Joana s svojim rodom i potvrdi takoje ti zemlje ježe biše Brečko vratil.
….
+ Ja Joan, kanunik Svetago Dujma i prisežen pisьc hvarski, za povelěnije gospodnje Nikule biskupa hvarskoga, i kneza Vlašćina, i župana [čeprenje], i suca Luke i moljenije Joanje, opata Svetago Joana, pisah i zlamenah učnim zlamenijem. čto vidih pisano u staru knjigu, to pisah. Od roštva Hristova lět tisuća i dvi sti i pedeset, i prvi měseca dečebra.“

Povaljska listina predstavlja najstariji dokument pravnog karaktera napisan na hrvatskoj ćirilici te se danas čuva u Župnom uredu u Pučišćima na Braču.

1 Izvor: Povaljska listina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025., pristupljeno 25. 11. 2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/povaljska-listin
2 Izvor: Kovačić, S. (1984), Povaljska listina i Povaljski prag. Crkva u svijetu, 19 (4), 407-412. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/89468 str. 409 pristupljeno 25. 11. 2025.
3 Ibid, str. 409 – 410.
4 Transkripcija prema: Dragica Malić, Povaljska listina kao jezični spomenik, Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva, Zagreb 1988: 222 – 226, https://hjp.znanje.hr/index.php?show=povijest&chapter=03-povljanska_listina, pristupljeno 25. 11. 2025.