14.02.2025.

Vremeplov: Iranska fetva protiv Salmana Rushdieja – 14. veljače 1989.

Ahmed Salman Rushdie, britansko-indijski pisac, postao je poznat po romanu Djeca ponoći, alegorijskoj priči o tranziciji Indije od britanske kolonijalne vlasti preko neovisnosti do podjele, objavljenom 1981. godine i nagrađenom Bookerovom nagradom iste godine. Roman nisu dobro primili hinduisti, koji su ga protumačili kao kritički osvrt na rođenje indijskog identiteta, zbog čega su mu iz rodnog kraja u Indiji stizale i prijetnje, a 1984. indijska premijerka Indira Ghandi podnijela je čak tužbu protiv njega u Velikoj Britaniji tvrdeći da je u jednom odjeljku u knjizi oklevetana jer se sugeriralo da je gospođa Ghandi odgovorna za smrt svoga muža zbog zanemarivanja. Spor je riješen izvan suda tako da je Rushdie pristao izbaciti navodno uvredljivu rečenicu.

Međutim, Salman Rushdie se puno više zamjerio muslimanima objavom romana Sotonski stihovi, 1988. godine.1 Knjiga je inspirirana životom islamskog proroka Muhameda, u kojoj se Rushdie, koristeći se stilom razvijenim u ranijim djelima, usredotočuje na dva protagonista, oba indijska muslimana koji žive u Engleskoj. Gibreel Farishta je uspješan filmski glumac, koji je psihički obolio i koji je zaljubljen u englesku planinarku Alleluiu Cone. Saladin Chamcha je glasoviti glumac, koji se posvađao sa svojim ocem. Njih dvojica upoznaju se na letu iz Bombaya za London, a avion otmu sikhski teroristi. Tijekom svađe teroristi su slučajno aktivirali bombu, uništivši letjelicu iznad La Manchea. Gibreel i Saladin padaju u Atlantski ocean, ali preživljavaju pad, nakon čega se priča odvija u tri dijela.2 Sotonski stihovi protumačeni su kao bogohulni i uvredljivi za muslimane odnosno da diskreditiraju islamskog proroka Muhameda, a pojedini su smatrali da je čak riječ o iranskom ajatolahu Ruholahu Homeiniju.

Prvi prosvjedi dogodili su se u Indiji i Velikoj Britaniji, neposredno nakon izdavanja knjige. Prijeteća pisma sa zahtjevima da se knjiga povuče, prosvjedi na kojima se knjiga javno spaljivala dobili su svoj epilog u državnim zabranama uvoza knjige. Indija, Bangladeš, Južna Afrika, Šri Lanka, Malezija, Bruneji, Venezuela, samo su neke od zemalja koje su zabranile uvoz Rushdiejeve knjige.

Dana 14. veljače 1989. ajatolah Ruholah Homeini, vrhovni vođa Irana, izdao je vjerski proglas, fetvu protiv Salmana Rushdieja i izdavača knjige. Prema islamskom pravu, fetva je pravno rješenje o nekom pitanju iz šerijata, koje može dati samo kvalificirana osoba te se obično izdaje na zahtjev osobe ili suca ako je to pitanje u šerijatu nejasno.

Fetva glasi:

„Mi smo od Allaha i Allahu ćemo se vratiti. Obavještavam sve hrabre muslimane svijeta da se autor Sotonskih stihova, teksta napisanog, uređenog i objavljenog protiv islama, Proroka islama i Kur’ana, zajedno sa svim urednicima i izdavačima koji su upoznati s njegovim sadržajem osuđuju na smrt. Pozivam sve neustrašive muslimane, ma gdje bili u svijetu, da ih ubiju bez odlaganja, kako se više nitko ne bi usudio vrijeđati sveta vjerovanja muslimana. I tko god bude zbog toga ubijen, bit će voljom Allaha mučenik. U međuvremenu, ako netko ima pristup autoru knjige, ali nije u stanju izvršiti pogubljenje, trebao bi obavijestiti narod kako bi [Rushdie] bio kažnjen za svoja djela.“

Međutim, Homeini izdanu fetvu nije pravno obrazložio, odnosno nije dao obrazloženje u odnosu na koji se dio Ku’rana u davanju fetve pozvao. Nekoliko dana kasnije iranski dužnosnici ponudili su šest milijuna dolara onome tko ubije Rushdieja (zbog čega je Rushdie dobio policijsku zaštitu sljedećih devet godina), a nekoliko tjedana kasnije, zbog iranskog postupka Ujedinjeno Kraljevstvo prekinulo je diplomatske odnose s tom zemljom.

Iranski predsjednik Ali Khamanei izjavio je da ako se Rushdie ispriča i odrekne knjige, narod bi mu mogao oprostiti, što je navelo Rushdieja da se ispriča. Međutim, iz Homeinijeva ureda objašnjeno je da njegova isprika neće utjecati na fetvu.

Dana 12. kolovoza 2022. Salman Rushdie izboden je deset puta neposredno prije predavanja u SAD-u. Iran je zanijekao predznanje o tom činu, a iranski mediji slavili su pokušaj ubojstva kao izvršenje božanskog djela.

 

1 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Satanic_Verses_controversy
2 Dijelovi kratkog sadržaja preuzeti su iz https://www.britannica.com/topic/The-Satanic-Verses.